Podgorica, (MINA) – Crna Gora će nastaviti da ulaže napore da ostane ambiciozna u borbi protiv negativnih uticaja klimatskih promjena, kako bi osigurala prosperitet za sadašnje i buduće generacije.
To je poručeno sa konferencije “Unapređenje klimatske otpornosti: povezivanje Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan kroz UN ciljeve održivog razvoja i njihove indikatore”, koja se u organizaciji Crnogorske panevropske unije održava u Podgorici.
Konferencija se organizuje uz podršku Centralnoevropske inicijative (CEI), a podržana je i od Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) i Ambasade Francuske u Crnoj Gori.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović ocijenila je da klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih klimatskih i vremenskih događaja koji pogađaju sve zemlje u svijetu.
Iz tog razloga, prema njenim riječima, izgradnja klimatske otpornosti integracijom strategija i djelovanja na klimatske promjene od najveće je važnosti.
Đurović je podsjetila da je, prema podacima Globalnog izvještaja o klimi, koju priprema Nacionalna administracija za okeane i atmosferu iz Vašingtona, prošla godina bila šesta najtoplija od 1880. godine, odnosno od kada se prave globalni izvještaji.
Kako je navela, više temperature pogoršavaju mnoge vrste savremenih katastrofa, uključujući jake oluje, poplave, toplotne talase, povećane suše, zagrijavanje i podizanje okeana, gubitak vrsta, nedovoljno hrane, više zdravstvenih rizika, siromaštvo i raseljavanje.
“Globalno zagrijevanje se nastavlja i izgleda da će dostići rast od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na pred-industrijski period i prije polovine ovog stoljeća”, istakla je Đurović.
Ona je poručila da Evropa mora da pojača svoju klimatsku otpornost, što je, kako je dodala, jedan od glavnih motiva organizacije, ali i glavna poruka, današnje konferencije.
Prema riječima Đurović, kroz izlaganja i debate na konferenciji, spajaju se UN Agenda 2030 i njeni ciljevi održivog razvoja, kao i Pariski sporazum o klimi, sa Evropskim zelenim dogovorom i Zelenom agendom Zapadnog Balkana.
Ranko Lazović iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma rekao je da su regioni Mediterana i Jugoistočne Evrope, kojima Crna Gora pripada, među najosjetljivijim koji su izuzetno pogođeni klimatskim promjenama.
“Iako emituje gotovo zanemarljive količine gasova sa efektom staklene bašte, Crna Gora preduzima značajne korake kako bi unaprijedila mjere u pogledu klimatskih promjena, i promovisala zeleni rast i ekonomski oporavak“, kazao je Lazović.
On je rekao da Crna Gora ulaže napore i da je posvećena kako bi odgovorila izazovima sa kojima se suočava u borbi protiv klimatskih promjena.
Kako je Lazović saopštio, aktivnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u oblasti klimatskih promjena fokusirane su na izradu novog Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, koji će biti usvojen do kraja ove godine.
Prema njegovim riječima, glavni motiv za donošenje novog zakona je unapređenje zakonodavnog okvira za zaštitu od negativnih uticaja klimatskih promjena i dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama EU u ovoj oblasti, kao i ispunjavanje obaveza definisanih Mapom puta za dekarbonizaciju Energetske zajednice.
“Želimo da Crna Gora bude primjer uspješne zelene tranzicije. Vjerujemo da je moguće istovremeno ostvariti klimatske i energetske ciljeve, razvojne ciljeve i evropske integracije“, istakao je Lazović.
On je naveo da će Crna Gora nastaviti da ulaže napore da ostane ambiciozna u borbi protiv negativnih uticaja klimatskih promjena, kako bi osigurala prosperitet za sadašnje i buduće generacije.
„Nastavićemo da razvijamo naše odgovore na politiku klimatskih promjena i preispitujemo naš napredak ka ciljevima, u skladu sa obavezama Crne Gore prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama i Pariskom sporazumu“, zaključio je Lazović.
Rukovoditeljka Kancelarije za održivi razvoj pri Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore Aneta Kankaraš rekla je da se ljudi, svjesni promjena okruženja i promjena klime usljed negativnog djelovanja čovjeka, moraju tim promjenama prilagoditi ili ih ublažiti.
“Najbolji način da to postignemo je da napravimo zaokret, zaokret u razmišljanju, pristupu, planiranju i u konačnom zaokret na razvojnom putu”, rekla je Kankaraš.
Ona je kazala da je održivost, kao razvojni put, u skladu i sa težnjama Crne Gore da postane dio porodice zemalja Evropske unije.
Kako je Kankaraš dodala, Crna Gora, kao zemlja u razvoju, nastaviće da ulaže maksimalne napore da doprinese postizanju globalnih ciljeva.
“To znači da moramo biti spremni da implementiramo veoma zahtjevan i dugoročan proces tranzicije ka niskokarbonskom, pravednom i zelenom blagostanju, koji zahtijeva koordinirano međusektorsko i međugeneracijsko djelovanje”, rekla je Kankaraš.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je da su klimatske promjene postale egzistencijalna prijetnja planeti i čovječanstvu.
On je naveo da je, zbog obima i složenosti faktora koji utiču na klimatske promjene, potrebna saradnja širom svijeta i sveobuhvatan, međusektorski pristup za rješavanje tog problema.
“Diskrecionim mjerama u određenim sektorima ili pojedinačnim zemljama, nećemo postići željene rezultate”, upozorio je Felten.
On je naveo da, za članice EU, Evropski zeleni dogovor predstavlja neposredni i sveobuhvatni referentni dokument koji će dovesti do toga da, između ostalog, Evropa postane klimatski neutralan kontinent do 2050, ali i smanjiti ranjivost na efekte klimatskih promjena, unaprijediti transportne sisteme i zaštititi biodiverzitet i tlo.
“Ipak Evropski zeleni dogovor moći će da razvije svoj puni potencijal samo ako se udružimo sa zemljama Zapadnog Balkana u postizanju globalnih klimatskih ciljeva i ciljeva održivog razvoja. To je razlog zašto Njemačka pridaje toliko pažnje implementaciji Zelene agende”, dodao je Felten.
On je naveo da je, iz izlaganja panelista na konferenciji, ali i iz stalne komunikacije sa crnogorskim Ministarstvom za kapitalne investicije, stekao utisak da je Crna Gora zaista prihvatila Zelenu agendu kao vodeći politički dokument.
Ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije je, govoreći o Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP28 koja će biti organizovana u novembru u Dubaiju, kazao da će strane morati da preuzmu obaveze koje su usklađene s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepena celzijusa.
“Ključno je da se prenese jasna poruka o hitnosti (djelovanja) ali i ambicije za klimatske akcije za 2030-e”, naveo je Timonije.
On je rekao da dobrobiti djelovanja nadmašuju makroekonomske troškove tranzicije.
“Hitno je potrebno ojačati politike i mobilisati sredstva iz svih izvora, na predvidljiv i primjeren način, za finansiranje razvojnih ciljeva uz podršku zemljama koje su pogođene ekonomskim šokovima i podsticanje ulaganja u zelenu tranziciju u zemljama u razvoj”, rekao je Timonije.
On je rekao da postoje specifični načini djelovanja koj se moraju sprovesti na Zapadnom Balkanu.
Timonije je skrenuo pažnju na značajan angažman Francuske razvojne agencije u podsticanju održivog razvoja i jačanju otpornosti na klimatske promjene na Zapadnom Balkanu, posebno u Crnoj Gori.
“Dok zajedno radimo na poboljšanju otpornosti na klimatske promjene, ovi doprinosi Francuske razvojne agencije primjer su predanosti Francuske podršci Zelenoj agendi Zapadnog Balkana, održivom razvoju i procesu integracije u EU”, zaključio je Timonije.
FOTO GALERIJA DOSTUPNA NA LINKU:
Crna Gora ostaje ambiciozna u borbi protiv klimatskih promjena
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
