Podgorica, (MINA) – Crna Gora mora ustanoviti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i odgovorno se odnositi prema istini o tom zločinu, poručeno je sa memorijalne tribine “Srebrenica između odgovornog sjećanja i ciljanog poricanja“.
Tribinu su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori i Akcija za ljudska prava (HRA), u okviru obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici.
Kako je saopšteno iz CGO, sa tribine je poručeno da se temelji boljeg društva ne mogu graditi na neistinama, relativizaciji i revizionizmu i da je važno negatore genocida u regionu staviti na marginu.
Organizatori tribine su, kako se navodi, ponovo pozvali nadležne institucije Crne Gore da prepoznaju svoju moralnu i zakonsku obavezu i uspostave Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, ali i da prestanu da tolerišu poricanje i glorifikaciju ratnih zločinaca.
Direktor Instituta za istraživanje zločina iz Bosne i Hercegovine (BiH) Muamer Džananović ukazao je na ideološke razloge masovne kampanje zločina u BiH, posebno u istočnoj Bosni, gdje je Srebrenica bila jedna od meta.
On je istakao da se, radi razumijevanja razloga genocida u i oko Srebrenice, mora analizirati cijeli period zločina – od početka 1992. do jula 1995. godine.
“Negiranje genocida počelo je već tokom njegovog izvršenja i, nažalost, traje u kontinuitetu, uz kraća zatišja. Obznanjivanje činjenica o masovnim strijeljanjima i grobnicama odmah nakon pada Srebrenice pokrenulo je val prikrivanja zločina – premještanja tijela, manipulacije dokazima i stvaranja lažne slike stvarnosti”, rekao je Džananović.
Prema njegovim riječima, taj proces nije zaustavljen, već je postao sofisticiraniji.
Džananović je naglasio da je genocid u BiH bio planski, sistemski i vođen s političkog vrha.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Suljo Mustafić, istakao je da memorijalizacija žrtava nije samo obaveza prema prošlosti, već i temelj budućeg suživota i međusobnog poštovanja.
„Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) usvajanjem Rezolucije, prošle godine, pružila je djelimičnu civilizacijsku satisfakciju srebreničkim majkama. Crna Gora je tu Rezoluciju podržala i pokazala da više nije na pogrešnoj strani istorije, kao do sredine 90-ih, kada je bila i Srebrenica. Time se obavezala i na obilježavanje međunarodnog Dana sjećanja”, naveo je Mustafić.
On je podsjetio da je Skupština Crne Gore prethodno donijela dva vlastita akta – Deklaraciju 2009. i Rezoluciju 2021. godine o osudi genocida u Srebrenici.
“Crna Gora se obavezala da osudi svako poricanje genocida u Srebrenici. Očekujemo da poglavlje o genocidu uđe u obrazovni sistem i da pravosuđe dosljedno presuđuje one koji veličaju ratne zločince osuđene, pred međunarodnim sudovima, za zločine i genocid u Srebrenici”, rekao je Mustafić.
Kako je naglasio, crnogorski državni organi moraju biti brana ideologijama koje su dovele do genocida, a ne podrška ili nijemi posmatrači idelogijama koje su bile potpora zločinačkoj politici i tom velikodržavnom naumu.
Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, poručila je da je odgovorno sjećanje zadatak svih, a posebno institucija.
„Genocid u Srebrenici nije samo mračna stranica istorije, već test naše ljudskosti i spremnosti da se suočimo sa istinom, što je posebno važno kada svjedočimo afirmaciji ideologija koje su vodile tom zločinu. Imamo dvije realnosti: istina, potvrđena presudama najviših sudova, i negiranje, koje pokušava umanjiti, relativizovati ili opravdati nepojmljivo”, rekla je Uljarević.
Prema njenim riječima, odgovorno sjećanje nije puka komemoracija, već proces suočavanja i otpora poricanju, u kojem imena i životi 8.372 ubijena muškarca i dječaka ne smiju biti statistika, već podsjetnik da se užas ne ponovi.
Ona je naglasila i značaj politika, obrazovanja i medija.
“Zato insistiramo da politika prestane da trguje istinom, da obrazovni sistem ne prećutkuje činjenice, a mediji ne budu platforma za negatore. Jedna od inicijativa koju smo pokrenuli je i oduzimanje nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću“, navela je Uljarević.
Izvršna direktorka HRA, Tea Gorjanc Prelević, istakla je da je negiranje genocida znači i negiranje međunarodnog sudstva i pravde za žrtve.
“Haški tribunal je presude, kojima je utvrdio odgovornost za genocid i za ratne zločine u Srebrenici, zasnovao na iskazima oko 1,5 hiljada svjedoka i 28 hiljada dokaza. U suđenjima je učestvovalo 46 sudija iz 34 zemlje. Za genocid i druge zločine osuđeno je više od 50 osoba”, rekla je Gorjanc Prelević.
Kako je naglasila, ostaci žrtava pronađeni su u preko 80 grobnica, od čega samo osam primarnih, što pokazuje ogroman napor da se zločin sakrije.
Gorjanc Prelević je dodala da je prva Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici, koju je formirala Vlada entiteta Republika Srpska 2004. godine, utvrdila da je preko 20 hiljada osoba učestvovalo u genocidu.
“Reći da je sve to podvala je apsurdno i drsko i predstavlja posljednju fazu genocida”, naglasila je Gorjanc Prelević.
Ona je ukazala na to da građani Crne Gore dominantno prepoznaju Srebrenicu kao najveći zločin devedesetih, što, kako je navela, pojedini političari poriču.
Publicista i moderator tribine Mirsad Rastoder podsjetio je na crnogorske pravosnažne presude za zločine počinjene tokom devedesetih i istakao potrebu za dosljednijim procesuiranjem zločina i edukacijom mladih.
On je ocijenio da je Crna Gora decenijama ostala na pola puta između iskrenog suočavanja s prošlošću i ciljanog poricanja, bez dosljednog sprovođenja odluka i međunarodnih obaveza.
„Krajnje je vrijeme da društvo napravi otklon od ideologija koje su vodile u zločine, suoči se sa sopstvenom ulogom u ratu i odgoji generacije u čijim će srcima odjekivati – oprosti, Srebrenice. To je najbolja brana da prerušena prošlost ne postane budućnost ove zemlje i regiona“, kazao je Rastoder.
On smatra da u udžbenike treba uđe istina o genocidu u Srebrenici i drugim zločinima.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
