Podgorica, (MINA) – Stanje u sektoru bezbjednosti u Crnoj Goru značajno je bolje nego prije godinu ili dvije, kazao je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, dodajući da su razbijene sve organizovane kriminalne grupe.
On je to rekao na otvorenom dijelu sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, koji je obavio kontrolno saslušanje predstavnika Vlade, tužilaštva, policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) povodom dešavanja u sektoru bezbjednosti.
Adžić je naveo da mu je drago što je ova tema u fokusu interesovanja nekoliko posljednjih mjeseci.
Prema njegovim riječima, to pokazuje da su građani shvatili da se bez borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala ne može doći do ključnog cilja, a to je bolji životni standard i ulazak Crne Gore u Evropsku uniji.
“Stanje u sektoru bezbjednosti je značajno bolje nego što je to bila situacija prije godinu, dvije ili više”, kazao je Adžić.
On je rekao da su institucije koje predstvaljaju sektor bezbjednosti udarile na sve organizovane kriminalne grupe.
“Sa sigurnošću mogu reći da smo razbili sve organizovane kriminalne grupe i da danas sve one funkcionišu mnogo slabije, sa mnogo manjim kapacitetima i da su njihove mogućnosti da obavljaju biznise značajno manje nego što je to bilo ranije”, naveo je Adžić.
On je dodao da se pokušava stvoriti slika da je bezbjedost građana bila na većem nivou kada se o kriminalnim strukturama, koje su bile involvirane unutar institucija, nije ništa znalo.
To, kako je dodao, nije tako.
“Mi smo procesuirali oko 125 članova organizovanih kriminalnih grupa, među kojima je značajan dio i njihovih vođa”, kazao je Adžić.
On je rekao da se nastavljaju reforme unutar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
“Nakon promjene direktora Uprave policije i određenog broja pomoćnika direktora, očekuju nas velike promjene među načelnicima odsjeka, centara i odjeljenja bezbjednosti”, najavio je Adžić.
To je, kako je dodao, preduslov da se da još veći zamah borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, i da se na ključne pozicije dovedu ljude koji imaju više elana, želje i volje da se obračunaju sa organizovanim kriminalnim grupama.
“Svakako da nas očekuje i određeni broj procesuiranja, koja se odnose na povezana lica iz institucija sistema sa organizovanim kriminalnim strukturama”, kazao je Adžić.
To će, kako je rekao, predstavljati presijecanje svih konekcija kriminalnih struktura sa ljudima iz samih institucija, a koji su im bili velika podrška i pomoć.
On je rekao da podržava Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i ocijenio da SDT neselektivno sprovodi svoje aktivnosti.
Adžić je istakao da nakon 30. avgusta 2020. godine da ne postoji bilo kakva institucionalna ili politička zaštita za ljude koji su se bavili kriminalnim aktivnostima.
Zbog toga je, kako je ocijenio, bilo jednostavnije i lakše doći do tih osoba i procesuirati ih.
“Ključna poruka je da u Crnoj Gori danas imamo 200 članova organizovanih kriminalnih struktura manje na slobodi, nego što je to bio slučaj prije godinu, dvije ili tri”, rekao je Adžić.
On je, upitan o inauguraciji novoizabranog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, rekao da je Milatović tokom ranije posjete Cetinju imao određene neprijatnosti.
“Zbog toga sam rekao da se slične stvari mogu ponoviti. Da li bi mu država garantovala bezbjednosti i da li bismo sve uradili da do toga ne dođe, sigurno da bismo. Da li bismo uspeli da inaugurišemo budućeg predsjednika na Cetinju, rekao sam da bismo”, naveo je Adžić.
On je kazao da misli da u Crnoj Gori treba izbjegavati konflikte.
“Mislim da kao državnici treba da pokažemo odgovornost prema građanima, i ako možemo na bilo koji način da izbjegnemo podizanje tenzija, da to i uradimo”, rekao je Adžić.
On je dodao da to nikako ne pokazuje slabost države ili pojedinaca, nego upravo jednu vrstu odgovornosti.
Adžić je kazao da su Cetinjani gostoprimljivi ljudi.
“Ako je volja Milatovića da to bude Podgorica, ja to pozdravljam, ako je njegova volja da pokaže odgovornost, ja tu odgovornost pozdravljam”, naveo je Adžić.
Premijer Dritan Abazović rekao je da je razgovarao sa vršiocem dužnosti direktora ANB-a Borisom Milićem, a u vezi sa sedmom upravom službe državne bezbjednosti i zahtjevom jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića.
“Što se tiče podataka za sedmu upravu, oni ne postoje u ANB-u i trebalo bi da budu u arhivi MUP-a, jer je Agencija tada djelovala u okviru MUP-a i tek kasnije se odvojila kao posebni organ”, kazao je Abazović.
On je naveo da je njegov lični stav da svi dokumenti od prije 2000. godine treba da budu objavljeni.
“Mislim da je duvanska mafija ubila većinu ovih ljudi čija ubistva nikad nijesu rasvijetljena, mislim i na Belog Raspopovića, Duška Jovanovića, Žugića, mislim da ih je ubila duvanska mafija”, kazao je Abazović.
On je ocijenio da se nakon 30. avgusta 2020. godine mnogo toga promijenilo.
“Najveći legat 42. Vlade i 30. avgusta je promjena Zakona o državnom tužilaštvu, kao i izbor novog Tužilačkog savjeta”, naveo je Abazović.
On je, na pitanje poslanika Pokreta za promjene (PzP) Vladana Raičevića gdje se nalazi Ljubo Milović, odgovorio da ne zna.
Abazović je naveo da misli da policija treba da pokuša da nađe Milovića i mnoge ljude koji su odbjegli.
On je rekao “da ljudi bježe zato što im ljudi unutar sistema pomažu”.
Abazović je istakao da svim hrabrim ljudima treba čestitati i ohrabriti druge da se uključe u borbu protiv organizovanog kriminala.
On je rekao da jeste za stabilnu vladu i većinu jer “mora da se provjetri sudstvo”.
“Isto tako, moramo da jednom zauvijek raskrinkamo kriminalnu hobotnicu. Italija je platila veliku cijenu borbe protiv kriminala, nadam se da mi nećemo platiti tu cijenu”, naveo je Abazović.
On smatra da su napravili odličnu političku podršku ljudima koji žele da se bore protiv mafije.
“Sad treba da ih institucionalno i profesionalno ojačamo i podržimo logistički i finansijski da mogu posao da iznesu do kraja”, naglasio je Abazović.
Adžić je kazao da, prema nezvaničnoj informaciji, u MUP-u ne postoji nijedan podatak u vezi sa sedmom upravom.
“Svakako da ćemo dobiti i pisano obavještenja, ali tajna policija je prilikom razdvajanja ponijela dokumene, čak i dosije zaposlenih”, rekao je Adžić.
Mandić je kazao da su mnogi koji su pripadali sedmoj upravi i danas važni ljudi u bezbjednosnom sektoru Crne Gore.
“Da li ste spremni da učinite javnim imena pripadnika sedme uprave, a imam informacije i vjerujem u njih da su se tamo nalazili i onaj Čume, Luković, Spasojević, što su učestvovali u ubistvu Đinđića, kao i pripadnici JSO-a”, naveo je Mandić.
On je rekao da je 2005. godine ta služba ukinuta, “ali su svi važni činioci te službe raspoređeni po različitim strukturama u sektoru bezbjednosti Crne Gore”.
Mandić je, govoreći o hapšenju predsjednika Opštine Budva Mila Božovića, kazao da više vjeruje Božoviću nego tužilaštvu, policiji i crnogorskom pravosuđu.
“Znam čovjeka dugo i pitam se zašto je taj čovjek, koji je nedavno provjeren od strane građana Budve, u pritvoru. Ne osporavam pravo da podignete optužnicu i sudite”, naveo je Mandić.
On je dodao da je danas Opština Budva blokirana i da ne može da funkcioniše, a ostvaruje 50 odsto turističkog prihoda Crne Gore.
Mandić je kazao da mu nimalo slučajno ne djeluje to da se ova akcija dešava u susret parlemenatrnim izborima.
“Meni to djeluje toliko sračunato – da se nanese šteta jednoj političkoj organizaciji, u kontektu svih međunarodnih kretanja i želje međunarodnog faktora da se DF kompromituje, uništi i na narednim izborima bude što je moguće slabiji”, rekao je Mandić.
On je poručio da će se javno izviniti prvo on, pa kompletni DF, ukoliko se u sudskom procesu dokaže bilo kakva krivica Božovića.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbrane Milan Knežević rekao je da je, kada je vidio izjavu britanske ambasadorke Karen Medoks da svi treba da čestitaju na akciji koja se odnosila na hapšenje Božovića, znao “da će se žalbe i rješenja o pritvoru donositi u britanskoj Ambasadi”.
On je dodao da će se i suđenje vjerovatno paralelno održavati u britanskoj Ambasadi.
“Kod nas je sasvim normalno i logično da britanska ambasadorka saopšti uznemirujući stav da treba da podržimo ackiju Tužilaštva, iako nijesmo vidjeli nikakve dokaze koji idu u pravcu naredbe o proširenju istrage”, kazao je Knežević.
On je rekao da vjeruje da je Božovič nevin sve dok ne bude video konkretne i neoborive materijalne dokaze koji ga povezuju sa Radojem Zvicerom, Ljubom Milovićem i ostalim članovima organizovane kriminalne grupe.
Knežević je pitao šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predraga Šukovića da li je posjedovanje kriptovanog telefona krivično djelo.
“Da ja znam, nije. Ako je krivično djelo, onda bi Abazović prvi trebalo da bude uhapšen”, rekao je Knežević.
Knežević je pozvao SDT da advokatima Božovića dozvole uvid u spise predmeta.
Kako je naveo, rješenjem koje je donio postupajući tužilac odbijen je zahtjev Božovićevog advokata Miroja Jovanovića da izvrši uvidu u spise predmete, iako je predmet javan.
On je rekao “da misli da ne bi bilo dobro da Tužilaštvo posegne za istim metodama koje su koristili Katnić i Saša Čađenović”.
Knežević je kazao da je ANB fizički pratio Božovića, baš u periodu kada ga tužilaštvo sumnjiči da je izvršio ozbiljna krivična djela.
“Nemoguće da naš ANB nije mogao da evidentira makar jedan jedini dokaz. Dok ne vidim dokaze, vjerujem Božoviću”, naveo je Knežević.
On je pitao kako je moguće da je naredba o istrazi donijeta 11. aprila, a da 13. aprila, nakon napisane dvije službene zabilješke, kreće akcija protiv Božovića.
Knežević je pitao Šukovića da li poznaje Božovića, da li imaju zajedničke poznanike, kumove, prijatelje i da li je imao telefonsku komunikaciju sa njim od prve naredbe o proširenju istrage 27.
januara do 11. aprila.
Šuković je odgovorio da Božović kum njegovog kuma.
“Ne znam zašto potencirate tu priču, znao sam isto tako dosta ovih policajaca što su hapšeni, pa smo postupali. Valjda vam je i to neki dokaz da profesionalno radimo svoj posao”, naveo je Šuković.
Ministar pravde Marko Kovač rekao je da je od 27. oktobra prošle godine Biro za operativnu koordinaciju održao četiri sjednice.
Kako je kazao, jedan od ključnih zadataka je obrazovanje međuresornog radnog tima čiji je zadatak izrada ažurirane verzije SOCTA-e.
Kovač je kazao da će fokus biti na izradi posebnog poglavlja u kojem će biti sadržani podaci o imovini članova organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih lica, a što će pružiti osnovu za djelotvorno sprovođenje finansijskih istaga.
Doskorašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin Brđanin kazao je da i danas smatra da nije trebalo da podnese ostavku i da je nezakonito smijenjen sa tog mjesta.
On je rekao da uhapšeni pomoćnik direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević nije kriv dok se to na sudu ne dokaže.
Brđanin je kazao da u Crnoj Gori trenutno postoje dva organa koja funkcionišu najbolje u odnosu na druge – policija i tužilaštvo, ili bar djelovi tih sistema.
Prema riječima Brđanina, adresirati odgovornost je uvijek lakše nego je snositi.
Poslanik Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović kazao je da mu se čini da je u službi zamro operativni, kvalitetni rad policije, koji daje rezultate u smislu otkrivanja izvršilaca krivičnih djela.
„Da li operativci, policajci, preplašeni od revanšizma i moći kriminalnih grupa, ne smiju čak ni službenu zabilješku da napišu, a u kojoj bi dali kvalitetne podatke sa kojima bi služba kasnije krenula sa otkrivanjem izvršilaca krivičnih djela“, naveo je Ivanović.
On je kazao da postoje ljudi u službi koji su upotrebljivi, ali nijesu dobili šansu.
Adžić je odgovorio da je operativnim radom službenika Uprave policije spriječeno 13 ubistava.
“Takođe, u prethodnoj godini imamo 1.050 krivičnih djela manje u odnosu na godinu ranije, a to je takođe posljedica dobrog operativnog rada službenika policije”, naveo je Adžić.
Poslanik Demokrata Dragan Krapović kazao je da mu Crna Gora danas djeluje kao “čir pun ogromnog broja loših stvari”.
“Želim da dam podršku vezano za famoznu sedmu upravu. Vjerujem da ti podaci treba da izađu u javnost”, naveo je Krapović.
On je poručio da SDT i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović imaju apsolutnu podršku Demokratske Crne Gore
Poslanik CIVIS-a Srđan Pavićević naveo da je je trenutak “krajnje delikatan”.
On smatra da svi rukovodioci bezbjednosnih službi treba konačno da naprave presjek da znaju sa čim raspolažu.
“Svi predstavnici organizacionih jedincica koje se bave bezbjednošću ili su vezani za bezbjednosni sistem moraju konačno da izađu sa egzaktnim činjenicama, da kažu – Gospodo imam 20 ljudi u mom kolektivu, od toga na 12 ne mogu da se oslonim”, naveo je Pavićević.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
