Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Države Jadransko-jonske regije moraju se unaprijed pozabaviti izazovom oporavka i ne smiju prospustiti priliku kada je riječ o pomoći EU, jer bi to za njih moglo biti poasno, smatra predsjednik Foruma komora te regije (Forum AIC), Gino Sabatini.
„EU će pružiti finansijsku podršku i svojim članicama i državama koje to nijesu. Ne smijemo propustiti tu priliku, jer bi posljedice mogle biti opasne po naše zemlje“, rekao je Sabatini za Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je podsjetio da je pandemija pogodila ekonomije Jadransko-jonskog regiona i da su sve pretrpjele snažan pad bruto domaćeg proizvoda (BDP).
„Postoje perspektive za oporavak, ali zbog neizvjesnosti treba sa oprezom pratiti ekonomske trendove naših zemalja“, rekao je Sabatini.
On je dodao da je trend u pomorskom saobraćaju u Jadranskom i Jonskom moru još jedan relevantan pokazatelj događaja, jer je prošle godine kretanje putnika u tom području opalo 79 odsto na godišnjem nivou, dok je segment krstarenja potpuno nestao.
Teretni saobraćaj ograničen je na negativnu godišnju stopu od 13,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što, prema riječima Sabatinija, predstavlja najlošiji učinak od velike međunarodne krize 2009. godine.
„Prvi dostupni podaci o međunarodnoj trgovini pokazuju da se komercijalni protok robe iz Italije na obale istočnog Jadrana smanjio 18,2 odsto u odnosu na 2019, a da je izvoz u Sloveniju i Hrvatsku pretrpio snažan pad“, naveo je Sabatini.
On smatra da te brojke pokazuju scenario pada u pogledu ekonomskih odnosa među zemljama, kao i da ne postoji sektor koji je uspio da izbjegne taj trend.
Sabatini očekuje da će pandemija imati i sanitarne i teritorijalne uticaje, ali da različite regije i gradovi neće biti pogođeni istim intenzitetom. Negativan uticaj će se, kako je rekao, otklanjati brže ili sporije, zavisnos od lokalnih kapaciteta zdravstvenih sistema, otpornosti lokalnih javnih službi i inicijativa.
„Nacionalne vlade i evropske institucije preuzimaju vodeću ulogu u pronalaženju odgovora na krizu, ali i regionalne i lokalne vlasti uspostavljaju hitne mehanizme i prilagođavaju usluge kako bi pružile bolju podršku građanima i preduzećima“, kazao je Sabatini.
On smatra da je poboljšanje otpornosti građana, kompanija i javnih, privatnih i nevladinih organizacija presudno, kao i da se socio-ekonomski uticaj krize trenutno produbljuje i biće osjetan tokom cijele godine.
„Kreatori politike obrazovanja i zapošljavanja i zainteresovane strane sada se suočavaju sa dvostrukim izazovom – upravljanje trenutnim efektima krize i istraživanje novih setova politika, programa i mehanizama, kako bi se osiguralo da odgovaraju novoj socio-ekonomskoj paradigmi u okruženju nakon koronakrize“, naveo je Sabatini.
On je dodao da digitalizacija i sektorske transformacije duboko mijenjaju potražnju za vještinama, ubrzavaju tranzicije na tržištu rada i zahtijevaju robusne mehanizme socijalne zaštite za širu kategoriju ljudi.
„EUSAIR se, kao i sve druge regije širom svijeta, suočava sa nizom izazova u pružanju usluga i šemama podrške u oblastima digitalizacije, inovacija, ponovnog razvoja i zapošljavanja“, saopštio je Sabatini.
On smatra da koronakriza čini ograničenja očiglednijim, pa je stoga neophodno raditi na prioritetima kako bi se izgradila i ojačala otpornost ljudi, kompanija i sistema obrazovanja i zapošljavanja, i istražila rješenja za pravičan i inkluzivan oporavak.
„Naši prioriteti su pružanje mogućnosti za reviziju vrste, ciljeva i efikasnosti mjera za podsticanje inovacija koje se sprovode u kriznom kontekstu, razmatranje uticaja koronakrize na mlade i istraživanje ključnih aktivnosti za inkluziju, otpornost, vještine i zapošljavanje i dijeljenje iskustva o tome na koji način inovacije i digitalizacija predstavljaju prioritet za strategije opstanka kompanija tokom krize i budućeg razvoja“, objasnio je Sabatini.
On je naveo da se traže najbolje prakse i lokalne, odnosno regionalne inicijative kojima se prilagođavaju javne usluge.
Forum privrednih komora Jadransko-jonskog regiona je transnacionalno neprofitno udruženje koje postoji od 2001. godine i omogućava saradnju privrednih komora Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Grčke, Italije, Crne Gore, Srbije i Slovenije.
„Svrha udruženja, posebno u ovom vrlo specifičnom periodu, je jačanje sinergija i mogućnosti socio-ekonomskog razvoja Jadransko-jonskog regiona, kao jednog od glavnih aktera EUSAIR strategije, s ciljem postizanja bolje koordinacije aktivnosti i dijeljenja najbolje prakse“, saopštio je Sabatini.
On je kazao da je danas više nego ikad nemoguće sprovesti razvojni projekat koji nije organski.
„Svijet ekonomije, gradskih politika, istraživanja i obuke nužno mora djelovati putem dijaloga i dogovaranja odluka i strategija, ako želimo da izađemo iz krize koja prethodi pandemiji. Jedan od primjera potrebe za vezom između različitih područja intervencije je, s jedne strane, hitnost digitalizacije koju su izrazile kompanije, a s druge strane, potreba studenata koji se približavaju svijetu rada da se testiraju na terenu i u međunarodnom kontekstu“, saopštio je Sabatini.
