Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Dominantan doprinos većoj profitabilnosti banaka je povećanje neto prihoda od kamata, što je posljedica izuzetno visokog kamatnog spreda, odnosno razlike između aktivne i izuzetno niske pasivne kamatne stope, ocijenio je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.
„Iz dostupnih podataka, uočava se da je dominantan doprinos većoj profitabilnosti banaka povećanje neto prihoda od kamata, uz poređenje koje mora uključiti i faktor ‘isključenja’ iz sistema dvije banke koje su u stečaju i nijesu u statističkom poređenju“, rekao je Damjanović agenciji Mina-business.
On je naveo da je taj uvećani neto prihod od kamata posljedica izuzetno visokog kamatnog spreda, odnosno razlike između aktivne i pasivne kamatne stope, pri čemu su pasivne stope izuzetno niske, čak i u odnosu na visoke depozite koje preduzeća i građani drže u bankama.
“Faktori uvećanog profita su i kontrolisani administrativni troškovi banaka koji nijesu uvećavani, ali i smanjeni troškovi rezervisanja za kreditni rizik”, objasnio je Damjanović.
Banke koje posluju na crnogorskom tržištu, njih 13, su za devet mjeseci ove godine ostvarile ukupan profit od 48,3 miliona EUR. U plusu je bilo 11 banaka sa ukupnim profitom od 49,8 miliona, a dvije banke – Nova i Zapad, imale su minus od 1,17 miliona EUR.
Damjanović smatra da bi rezultati bili bolji da nije bilo slabe supervizije Centralne banke (CBCG), a sistem stabilniji jer se ne smije zanemariti trend smanjenja depozita usljed stečaja dvije banke u ukupnom iznosu od čak 230 miliona EUR.
„Taj ceh plaćaju Fond za zaštitu depozita i brojni klijenti ovih banaka koji su ostali bez svog mukotrpno zarađenog novca“, dodao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, iako se agregatni porast kredita finansirao dominantno kroz uvećanje kapitala i pozajmice, postoje određeni rizici za narednu godinu o kojima bankarska industrija svakako razmišlja.
„Riječ je o novoj procjeni aktive banaka, što uslovljava potrebu jačanja kapitala, kao i strožiji zahtjevi analize kreditnog rizika ili odobravanja gotovinskih kredita“, precizirao je Damjanović.
On je kazao da bi, uz rast profita u bankarskom sektoru, bilo poželjno i da privredni sektor prati taj trend.
„To implicira da bi bankarski sektor morao da bude više u funkciji podsticaja investicija, ne samo u građevinarstvu ili turizmu, već i u prerađivački sektor, energetiku i poljoprivredu, uz povoljnije uslove koji se tiču kako još nižih kamata na kredite, tako i viših kamata na depozite, barem onog dijela privrede koji stabilno posluje, u jednom generalno, ne previše stabilnom političkom i ekonomskom ambijentu“, zaključio je Damjanović.
