Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada će sjutra na sjednici, u cilju rješavanja drugih strukturnih, ali i problema nezaposlenosti, usvojiti novi paket mjera podrške za drugi kvartal, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.
On je kazao da je pet specifičnih ciljeva mjera podrške iz prvog i drugog kvartala.
“To su podrška ranjivim kategorijama stanovništva, održavanju nivoa zaposlenosti i novom zapošljavanju, pospješivanje likvidnosti preduzeća, stvaranje uslova za povećanje broja turista i stabilnost tržišta poljoprivrednih proizvoda“, naveo je Krivokapić u pisanom odgovoru poslaniku Socijaldemokratske partije (SDP), Rašku Konjeviću.
On je, kako je saopšteno iz Vladine Službe za odnose sa javnošću, kazao da Vlada konstantno radi na stvaranju preduslova za povratak privredne aktivnosti na pretkrizni nivo, a samim tim i smanjenje nezaposlenosti.
Krivokapić je rekao da se razvojna politika Vlade temelji na sedam stubova, gdje unapređenje konkurentnosti i kreacija društva jednakih šansi zauzimaju ključno mjesto.
„Sve ovo sa jednim, strateškim ciljem stvaranja konkurentne privrede i povećanja životnog standarda svih građana. Nezaposlenost je problem sa kojim se suočavaju sve zemlje Evrope, pa i svijeta. Nova Vlada je počela mandat u najizazovnijem trenutku u novijoj crnogorskoj istoriji, u kojem smo morali da se istovremeno borimo za živote i zdravlje ljudi, ali i egzistenciju najranjivijih kategorija privrede i društva“, naveo je Krivokapić.
On je dodao da je, imajući u vidu vanredne okolnosti, Vlada početkom godine usvojila četvrti paket ekonomskih mjera u cilju prevazilaženja negativnih posljedica po ekonomiju i stanovništvo.
„Taj paket donijet je u najbližim konsultacijama sa privrednim udruženjima i uz pažljivu analizu zahtjeva koje je privreda uputila Vladi. Ta komunikacija je nastavljena i u narednom periodu, pa smo u kontinuitetu imali kontakte sa predstavnicima privrede“, naveo je Krivokapić.
On je kazao da je Vlada mjerama podrške najavila pomoć onima koja se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Ta najava dovela je do naglog povećanja broja prijavljenih, tako je za samo mjesec broj nezaposlenih na evidenciji porastao preko pet hiljada.
„Dodatno, Vlada je mjerom podsticaja novog zapošljavanja takođe stimulativno djelovala na prijavljivanje već nezaposlenih na ZZZ. Sve navedeno je pokazalo da Vlada nema intenciju da vještački prikriva broj nezaposlenih, već da ukaže na strukturni problem nezaposlenosti koji je stariji od ovih pet mjeseci“, rekao je Krivokapić.
Ona je naveo da je, kada je u pitanju Izvještaj o poslovnom ambijentu za 2019.-2020. godinu, tačno da je jedan od glavnih nalaza da poslovna zajednica nije adekvatno i na vrijeme uključena u izradu nacrta relevantnih propisa za poslovno okruženje, ali se to odnosi na rad prethodne administracije, a ne ove Vlade.
„Prema preporukama Američke privredne komore, sa čime je Vlada saglasna, neophodno je pravovremeno obezbijediti uključivanje i sveobuhvatne konsultacije sa poslovnom zajednicom, što bi dovelo do stvaranja kvalitetnijih i primjenljivijih normi i na taj način bi se spriječile česte promjene zakonodavnih rješenja koja nijesu primjenljiva u praksi“, rekao je Krivokapić.
On je podsjetio da je Izvještaj o uključivanju poslovne zajednice u proces donošenja odluka stvoren zahvaljujući inicijativi i stalnim naporima Američke privredne komore, kao i operativnoj podršci Sekretarijata Savjeta za konkurentnost.
Krivokapić je kazao da to predstavlja dobru osnovu za praćenje i unapređenje tog važnog preduslova za dalji razvoj poslovnog okruženja u cjelini.
„Upravo u cilju unapređenja poslovnog ambijenta Vlada je 11. februara usvojila odluku o obrazovanju Savjeta za konkurentnost, koji treba da doprinese većoj konkurentnosti privrede i bržem ekonomskom rastu zemlje“, dodao je Krivokapić.
On je kazao da u navedenim radnim timovima ima 47 predstavnika privrednih udruženja i dodao da će na taj način dijalog i komunikacija biti efikasniji. On je saopštio i da će predstavnici svih poslovnih udruženja koja su članovi Savjeta, aktivno učestvovati u radnim grupama.
„Predlog Zakona o budžetu za ovu godinu sadrži niz mjera na prihodnoj i rashodnoj strani koje će kroz stvaranje uslova za povećanje javnih prihoda, redefinisanu poresku politiku i smanjenje diskrecionih izdvajanja dovesti do konsolidacije javnih finansija. Kada je riječ o smanjenju poreskog opterećenja rada, Vlada je prepoznala problem, ali ovakva promjena u uslovima velike neizvjesnosti izazvane pandemijom zahtijeva detaljnu analizu, posebno imajući u vidu fiskalni uticaj promjene poreskog opterećenja rada“, navodi se u odgovoru Krivokapića.
On je saopštio da, u tom smislu, Vlada u saradnji sa socijalnim partnerima, kroz već uspostavljenu radnu grupu za analizu svih fiskaliteta i parafiskaliteta, radi na pronalaženju optimalnog modela kada je u pitanju povećanje minimalne zarade i smanjenje poreskog opterećenja rada.
„Tu moramo voditi računa o dugoročnoj stabilnosti i održivosti javnih finansija u uslovima kada sprovodimo mjere fiskalnog prilagođavanja, a sve radi smanjenja deficita javnih finansija i javnog duga. Znači sveobuhvatna analiza uticaja povećanja minimalne zarade i smanjenja poreskog opterećenja rada biće osnov za donošenje odluka, naravno uz participaciju i saglanost svih socijalnih partnera“, naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o Predlogu zakona o utvrđivanju šema državnih garancija za kredite kao mjera podrške privredi, lex specialis, njime se predlaže izdavanje državnih garancija za kredite kod banaka, odnosno propisuju uslovi za obezbjeđivanje sredstava za izdavanje garancija za kredite pojedinim preduzećima, sa ciljem smanjivanja ekonomskih posljedica krize.
„Nakon analize došlo se do zaključka da bi donošenje ovakvog zakona bilo ustavno-pravo upitno, imajući u vidu da se Predlogom zakona propisuje koja preduzeća ne mogu koristiti državne garancije što je u suprotnosti sa Ustavom. Usvajanje takvog Predloga zakona sa sobom bi nosilo visoki fiskalni rizik za održivost javnih finansija imajući u vidu da je Vlada donijela paket mjera koji targetira upravo najranjivije kategorije privrednika“, zaključuje su u odgovoru Krivokapića.
