Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Najavu premijera Milojka Spajića da će naredne sedmice početi razgovori o uvođenju sedmočasovnog radniog vremena, predstavnici sindikata smatraju uspjehom za koji su se borili godinama, dok poslodavci pitaju odakle će biti obezbijeđen novac.
Spajić je u petak kazao da će ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić, naredne sedmice početi razgovore sa predstavnicima sindikata i poslodavaca, gdje će se iskristalisati finalna verzija reforme uvođenja sedmočasovnog radnog vremena, prenosi portal RTCG.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, rekao je da se ta radnička asocijacija od 2009. godine bori na sedmočasovno radno vrijeme i petodnevnu radnu sedmicu, ali da treba pronaći adekvatan model koji će predstavljati kompromis svih.
On je dodao da će se USSCG rado odazvati pozivu Nišić za razgovor.
“Vrlo važno je da kažem da mi ne znamo koji model se preferira. Spajić i Nišić su najavili neki model, on nije rezultat nekih razgovora s nama, tek treba da bude. Što se tiče USSCG, mi ćemo dati maksimalan doprinos. Sve ide u pravcu naših očekivanja“, kazao je Keković.
On rekao da svaki put kad se uvodi neki novi model, to bude vrlo teško, pogotovo za poslodavce, ali da misli da je model sedmočasnog radnog vremena i petodnevne radne sedmice dobitni.
Keković smatra da takav model predstavlja ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
“To je nešto što bi dodatno stimulisalo zaposlene i mislimo da bi u stvari to bila dobitna kombinacija i za svijet rada i za svijet kapitala. Naravno na poslodavcima je da vidimo o kakvom modelu se radi i opet kažem, kao organizacija koja je uvek nastupala vrlo odgovorno, razmotrićemo argumente svake strane, ali svakako podrška tome da se uvede sedmočasno radno vrijeme i petodnevna radna sedmica”, poručio je Keković.
Na pitanje da li će skraćenje radnog vremena biti problem za zanimanja kao što su vojska, policija ili sudstvo, Keković je odgovorio da je to kompleksno, te da se za pojedina zanimanja model mora dodatno razmotriti.
“I tu ćemo biti vrlo konstruktivni da ćemo doprineti, jer moramo biti razumni, ali svakako smo svjesni te činjenice”, saopštio je Keković.
Za advokata Nebojšu Asanovića predlog Vlade ne zvuči loše, ali otvara mnoga pitanja, što će koštati državu na milione EUR.
“Između ostalog, znači li to i da će službenici državnih organa raditi sedam sati dnevno, kao recimo sudije, tužioci, policajci, vojnici, oficiri, razni inspektori, zaposleni u prosvjeti i zdavstvu i svi drugi državni, ali i opštinski službenici, a kojih ima na desetine hiljada i biće ih sve više”, pitao je Asanović.
On je podsjetio da svi troškovi idu na račun države i opština, odnosno poreskih obveznika.
“Znate li onda koliko će morati da im se plati taj prekovremeni sat, a koji im se do sada nije plaćao, jer po prirodi njihovog posla moraju raditi i duže i prekovremeno. To će državu koštati milione EUR dodatno. Neće valjda Vlada zbog toga poreskim obveznicima, u prvom redu privredi, povećavati postojeće poreze i druge namete ili uvoditi nove. Vodi li ko računa i o tome i odakle će i kako obezbijediti ta dodatna novčana sredstva”, kazao je Asanović.
On je dodao da se sve mora imati u vidu prije nego što se postigne dogovor.
“Ako je novac iz budžetske zarade, to pozdravljam. Ali ako je cijena tome da se građanima i drugim subjektima – poreskim obveznicima, u prvom redu privredi, uvećavaju postojeći porezi i drugi nameti, ili da se uvode novi, ja sam protiv toga. Mislim da je protiv toga i većina poreskih obveznika. Nadam se da neko ko je nadležan i odgovoran vodi računa i o tome”, zaključio je Asanović.
Skraćenje radnog vremena, prema riječima ekonomskog analitičara Olega Filipovića, korektna je ideja koja bi trebalo da napravi balans između poslovnog i privatnog života.
On je portalu RTCG kazao da treba sačekati da Vlada izađe s konkretnim predlogom, jer je diskutabilno kako će uticati konkretno na Crnu Goru.
“To je mnogo lakše uvesti na većim tržištima nego na manjim. Postavlja se pitanje jesmo li mi, ipak, zemlja turizma i usluga, te kako će se sve to odraziti u krajnjoj liniji i na privredu i profit. Da li je potrebno možda napraviti nešto što bi olakšalo uvođenje tog sedmočasovnog radnog vremena tipa digitalizacije, vještačke inteligencije i slično, što bi uticalo da se manje ugrozi poslovna aktivnost pretežno privatnih kompanija jer će se na sedmočasovno radno vrijeme različito uticati kako na javni sektor koji će mnogo lakše to iznijeti u odnosu na privatni sektor”, naveo je Filipović.
Kad je riječ o specifičnim zanimanjima, kao što su zdravstveni, odnosno bezbjednosni sistem, Filipović smatra da treba tražiti međurešenja, jer je u takvim sistemima, prema njegovom mišljenju, nemoguće uvesti jednočasovno radno vrijeme.
“Znači, ideja je dobra, smatramo da trebamo da čekamo da se izađe s konkretnim predlogom, ali tu ideju moraju pratiti investicije u druge sektore, kao što sam rekao, da bi to bilo održivo kako ne bi dolazilo ne do smanjivanja produktivnosti, jer mi praktički nemamo neku veliku produktivnost, već kako ne bi dolazilo do smanjivanja efikasnosti”, kazao je Filipović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
