Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Rast indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj se Vlada, emisijom državnih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala, zadužila 750 miliona USD.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija MNSE10 ojačao je 2,7 odsto na 1.018,58 poena, a MONEX 1,6 odsto na 15.159,52 boda.
Promet je iznosio 60,85 hiljada EUR i bio je skoro 33 odsto veći od prošlosedmičnog.
Rasle su akcije Crnogorskog Telekoma 10,5 odsto na dva EUR i Crnogorskog elektroprenosnog sistema 2,2 odsto na 1,38. EUR. Vrijednost nijesu mijenjale akcije Veleprodaje Nikšić i Plantaža, koje su na kraju radne sedmice koštale 25 EUR, odnosno 19,2 centa.
Trgovano je i dionicama Jugopetrola, Lovćen osiguranja i Poslovno logističkog centra Morača, koje su u petak koštale 13 EUR, odnosno šest EUR i četiri EUR. Akcije Održavanja željezničkih voznih sredstava sedmicu su završile na 1,46 EUR, kotorskog Napretka na 4,1 cent, a Hotelsko-turističkog preduzeća Vektra Boka na četiri centa.
Sedmicu je obilježila informacija da se Vlada, emisijom državnih obveznica na Londonskoj berzi, zadužila 750 miliona USD ili 687 miliona EUR, na period od sedam godina, sa kamatnom stopom od 5,88 odsto na eurskoj osnovi za prve tri i po godine, dok traje hedžing aranžman, ili 7,25 odsto na preostali dolarski dug.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da nijedan euro iz emisije obveznica neće biti potrošen na tekuću potrošnju, plate, penzije i socijalu, već isključivo za vraćanje starih dugova i potencijalno kapitalne investicije.
“Novac iz ove emisije biće iskorišćen isključivo u svrhu vraćanja starih kredita i kapitalnih investicija, a vrlo vjerovatno, gledajući ostvarenje u januaru i februaru, da će biti samo za vraćanje starih kredita. Čak možda neće biti potreban za kapitalne investicije, koje ćemo moći da finansiramo iz svojih prihoda”, rekao je Spajić na konferenciji za novinare.
On je dodao da država tačno vraća glavnicu od 687 miliona EUR, dok se, kako je kazao, kamata ne vraća, već se plaća kao naknada za držanje novca.
Spajić je naveo da je jedina relevantna kamatna stopa 5,88 odsto, a da je svaka druga apsolutno nebitna, jer je to poluproizvod. On je kazao i da kamatna stopa neće biti veća, jer su „ulovili“ trenutak kada je taj odnos jako povoljan za Crnu Goru, te podsjetio da hedžing traje tri i po godine, uz opciju renovacije.
Ekonomski analitičar Oleg Filipović smatra da je država prilikom emitovanja obveznica trebalo da ide na miks zaduživanja na stranom i domaćem finansijskom tržištu, kao i da zbog procjene da će kamatne stope padati nije trebalo odmah povući 750 miliona USD, već tokom godine emitovati obveznice u manjim iznosima.
“Mislim da je preuranjeno zaduživanje u ovom iznosu. Mogli smo da do kraja godine povlačimo 100, 200 ili 300 miliona, kako nam dospijevaju postojeće obaveze, a mislim da nam je negdje u oktobru, novembru zadnja obaveza za jedan od tih postojećih kredita koje moramo vraćati”, rekao je Filipović.
Njemu je problematično i to što Vlada nije odlučila da se za dio nedostajućih sredstava zaduži na domaćem tržištu.
“Da su emitovali obveznice na domaćem tržištu omogućili bi našim građanima da ih kupe po kamati od 5,88 odsto ili čak pet odsto”, rekao je Filipović i podsjetio da se u crnogorskim bankama nalaze depoziti od pet milijardi EUR.
Ekonomski analitičar, Predrag Drecun, saopštio je da ga zaduženje ne brine previše, budući da je najavljeno da će novac biti iskorišćen za vraćanje dugova, ali smatra da bi bilo loše da ono ide u tekuću potrošnju.
“Mi se moramo zadruživati zbog spoljno-ekonomskog deficita. Ako pogledamo namjenu duga, nemam neku veliku brigu, biće iskorišćen za vraćanje starih dugova, a bilo bi loše da to ide u potrošnju”, kazao je Drecun.
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP), Vasilije Kostić, rekao je da zaduženje predstavlja nastavak kontinuirane potrebe crnogorskih javnih finansija za stranom akumulacijom zarad servisiranja tekućih potreba.
“I kao što je karakteristično za nas, mi se iznova bavimo činom zaduženja, kao da se to dešava prvi put. Bavimo se posljedicom, a ne uzrokom, i pri tome gubimo iz vida suštinu”, naveo je Kostić.
On je dodao da umjesto da se bavimo onim što će smanjiti potrebu za zaduživanjem, mi se bavimo detaljima vezanim za sam čin zaduživanja.
“Objektivno rečeno, Vlada ne kreira uslove na svjetskom finansijskom tržištu pa se mogla zadužiti samo pod uslovima koji su trenutno vladajući. Pored toga, nije ova Vlada stvorila obavezu vraćanja duga koji dospijeva u ovoj godini (656 miliona, od čega 138 miliona za kamate) pa je zbog toga treba kritikovati. Osim ako neko ne smatra da je opcija ne vraćati kredit, što bi bilo van pameti”, kazao je Kostić.
Iz Pokreta Evropa sad su poručili da je emisija obveznica posljedica neophodnosti da se obezbijedi novac za vraćanje prispjelih dugova iz perioda prije 2020. godine. Oni su podsjetili da su, nakon pada bivšeg režima, nova vlast i 42. Vlada naslijedile finansije na ivici bankrota, sa dugom od preko četiri milijarde EUR i 103 procenta bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno ostavljenih svega 50 miliona EUR u trezoru.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, ocijenio je da je zaduženje od 750 miliona USD istorijski najskuplje zaduženje Crne Gore kroz euroobveznice. On je kazao i da se u istom danu Hrvatska zadužila 1,5 milijardi EUR na deset godina, sa dva puta manjom kamatom.
Potpredsjednik Građanskog pokreta URA, Goran Đurović, saopštio je da najave američkih Federalnih rezervi i Evropske centralne banke da bi kamate mogle pasti već početkom juna govori o tome da se trebalo sačekati sa zaduženjem i emitovanjem obveznica.
“Pitanje je dana kada će krenuti pad kamatnih stopa i trebalo je sačekati sa ovolikim zaduženjem kako bi se obezbijedili bolji i povoljniji uslovi za Crnu Goru”, rekao je Đurović.
Predsjednik Socijaldemokrata, Damir Šehović, smatra da je posljednje zaduženje države jedno od najnepovoljnijih ikada, te da je skuplje od prosječnog zaduženja građana i privrede, što zapravo pokazuje da je trenutno veće povjerenje kreditora u stanovništvo i privredu nego u državu.
Iz Ministarstva finansija je krajem ove sedmice saopšteno da je u januaru, imajući u vidu realizaciju prihoda i rashoda, ostvaren suficit budžeta od 16,3 miliona EUR ili 0,2 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Prema izvještaju o izvršenju budžeta za januar, koji je u četvrtak objavilo Ministarstvou, preliminarni prihodi budžeta za navedeni period iznose 153,5 miliona EUR ili 2,2 odsto procijenjenog BDP-a, te su od planiranih veći 4,7 miliona ili 3,2 odsto.
Iz Ministarstva su kazali da su prihodi, izuzimajući jednokratne, u odnosu na uporedni period prethodne godine veći 27,8 miliona EUR ili 22,2 odsto. Ukoliko se dodaju jednokratni prihodi, oni su manji 14,2 miliona ili 8,4 odsto.
Prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) u januaru su iznosili 91,6 miliona EUR i veći su nego u istom mjesecu prošle godine 14,7 odsto ili 11,8 miliona EUR. U odnosu na planirani nivo, prihodi od PDV-a su porasli 1,2 miliona EUR ili 1,3 odsto.
Iz Ministarstva su saopštili da je rast prihoda od PDV-a dominantno rezultat rasta potrošnje.
Početkom sedmice objavljen je Bilten Montenegroberze, prema kojem je njenukupan promet u februaru iznosio 495,94 hiljade EUR, što je 122,68 odsto više u odnosu na januar.
„U poređenju sa februarom prošle godine, promet je niži 66,92 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 23,62 hiljade EUR”, navodi se u Biltenu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
