London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima je vrijednost dolara prema korpi valuta porasla i prošle sedmice, druge zaredom, dok je kurs eura prema dolaru pao na najniži nivo u dvije godine.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,65 odsto, na 100,48 bodova, blizu najvišeg nivoa u dvije godine.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skočio 1,7 odsto, na 126,45 jena (JPY), najviši nivo u 20 godina, prenosi SEEbiz.
Američka valuta je ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura pala 0,6 odsto, na 1,081 USD, nedaleko najnižeg nivoa u dvije godine.
Zamah dolara uslijedio je u utorak, nakon što je objavljeno da su u martu potrošačke cijene u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) porasle 8,5 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, što je najviša stopa inflacije od 1981. godine.
“Iako su ti podaci u skladu s očekivanjima, oni podsjećaju da američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) ne može samo sjediti, mora krenuti u akciju, i to žurno”, kazao je portfelj menadžer u firmi Kingsview Asset Management, Paul Nolte.
U martu je Fed povećao ključne kamatne stope prvi put od 2018. godine, 0,25 postotnih bodova, a već u maju vjerovatno će ih povećati daljih 0,5 postotnih bodova.
Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama narednih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedovi bilansi, koji su u borbi s koronakrizom nabujali za nekoliko hiljada milijardi USD, trebalo smanjivati 95 milijardi USD mjesečno.
Sve to pokazuje da je Fed spreman za agresivniji napad na inflaciju nego što se očekivalo.
Predsjednik ogranka Feda u Njujorku, John Williams, kazao je u četvrtak da je povećanje kamata pola postotnog boda u maju vrlo razumna opcija. To pokazuje da čak i oprezniji čelnici Feda podržavaju brže zaoštravanje monetarne politike.
S druge strane, japanska centralna banka još će neko vrijeme voditi popustljivu monetarnu politiku kako bi podržala oporavak ekonomije, uprkos jačanju inflacionih pritisaka.
Japanska centralna banka već neko vrijeme kupuje državne obveznice kako bi zadržala kamate na niskim nivoima, a zbog toga jen slabi prema američkoj valuti.
Za razliku od Feda, koji najavljuje agresivno povećanje kamata, Evropska centralna banka (ECB) je suzdržana po tom pitanju.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde kazala je u četvrtak, nakon redovne sjednice čelnika banke, da nema jasnog vremenskog okvira kada bi ECB mogla početi povećavati kamate i da bi to moglo biti sedmicama, pa i mjesecima nakon što centralna banka ukine programe podsticaja u trećem tromjesečju.
Na sjednici su čelnici ECB-a potvrdili da će do jeseni ugasiti redovni program podsticaja ekonomiji eurozone, upozorivši da rat u Ukrajini stvara neizvjesnost koja zahtijeva fleksibilnost monetarne politike.
Inflacija je, poručila je ECB, značajno ojačala i ostaće visoka u narednim mjesecima, u prvom redu zbog naglog rasta cijena energije, a potom bi trebalo blago da oslabi.
Monetarna politika zavisiće od ekonomskih pokazatelja, a banka će se u kreiranju monetarne politike i dalje voditi načelima fleksibilnosti, postupnosti i široke lepeze opcija, poručili su iz ECB-a.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
