Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Sudbina izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama, koje su predložile Demokrate, zavisiće od preporuke Vlade koju će ona danas uputiti skupštinskoj većini, saznaju Vijesti.
Sjednica Skupštine, na čijem je dnevnom redu ponovno glasanje o tim izmjenama, ali i o još dva zakona koja je poslanicima vratio predsjednik Jakov Milatović, zakazana je za petak.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, Nik Gjeloshaj, rekao je Vijestima da će danas usmenom informacijom upoznati izvršnu vlast s mišljenjem svog resora o predloženim izmjenama Zakona o elektronskim komunikacijama, ali i s novim zakonom na kom se radi.
“Imali smo intenzivnu komunikaciju sa našim evropskim partnerima u prethodnim danima, i skupštinskoj većini ću u ime Vlade, nakon sagledanja svih okolnosti, proslijediti našu preporuku”, kazao je Gjeloshaj.
Da čekaju izjašnjenje resornog ministra, Vijestima su saopštili i iz Demokratske Crne Gore, odgovarajući na pitanje da li će povući izmjene nakon kritika Evropske komisije (EK).
Portparolka EK, Ana Pisonero Hernandez, rekla je u petak da odluka predsjednika da izmjene vrati u Skupštinu, Crnoj Gori pruža mogućnost da ispuni svoju obavezu da obezbijedi da svi zakonodavni akti budu usklađeni s pravnom tekovinom EU, kako bi što brže napredovala u procesu pristupanja EU.
“Komisija je spremna da pruži savjete kako bi se osiguralo potpuno usklađivanje zakona”, poručila je Pisonero, prenio je RTCG.
Klub poslanika Demokrata izmjenama je predložio da se procedura izbora Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) promijeni, tako da ih, umjesto Skupštine, bira Vlada, da direktor EKIP-a ima mandat od pet umjesto četiri godine, kao i da se pitanje zarada u toj instituciji uredi u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru.
Milatović je u obrazloženju odluke da vrati zakon naveo da je izmjenama predviđeno da će ključnu nadzornu ulogu nad EKIP-om imati Vlada, a ne Skupština kao do sada. Podsjetio je da je u prethodnom periodu EK isticala da se pitanje nezavisnosti EKIP-a, kao regulatora, tretira kao jedno od najznačajnijih aspekata u kontekstu mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 10 (informatičko društvo i mediji).
Gjeloshaj je poručio da Vlada želi zakon koji će biti usklađen s evropskim zakonodavstvom.
“Najveću odgovornost zašto nemamo zakon koji bi bio usklađen sa EU direktivama, čak iz 2018. godine koje je usvojio Evropski parlament, imaju moja tri prethodnika koji su držali ‘status kvo’”, rekao je Gjeloshaj.
On je prošle sedmice kazao da cilj izmjena zakona nije da se ugrozi nezavisnost rada EKIP-a, te da Vlada ne želi da se miješa u rad agencije.
On je podsjetio da je krajem decembra prošle godine istekao mandat članova Savjeta, a kako prethodni saziv Skupštine nije pokrenuo zakonsku proceduru za izbor novih, članovi nijesu mogli obavljati funkciju, niti im je funkcija mogla biti produžena. Samim tim, dodao je, ugrožen je kontinuitet rada agencije kao regulatora.
Gjeloshaj je naveo da se predloženom zakonskim rješenjem realizuje usklađivanje sa Zakonom o državnoj upravi.
Ekspert za telekomunikacije i konsultant za izradu regulative, Srđan Mihaljević, napisao je nedavno u autorskom tekstu za Vijesti da je Crna Gora bila obavezna da transponuje krovnu direktivu EU da bi zatvorila Poglavlje 10.
Radi se o, kako je objasnio, direktivi koja je usvojena pod nazivom Zakonik elektronskih komunikacija (ECC) u 2018. godini.
“Sve zemlje članice su tu direktivu transponovale u zakone, poslije mnogo muka, jer članovi te direktive uvode znatne promjene u zakonodavnim okvirima članica, koje nijesu bile prihvatljive za vladujuće elite, pogotovo u novijim članicama”, naveo je Mihaljević.
On je pomenuo odredbu koja omogućava da postoje evropski operatori na cijeloj teritoriji EU, a kojima odobrenje za rad, odnosno zajedničko korišćenje radio- spektra, omogućava grupa država, pri čemu tijelo koje dodjeljuje blok radio-spektra u pojedinoj zemlji ne može odbiti takav zahtjev.
“Ovo je izazvalo kašnjenje u transponovanju direktive, te su deset zemalja u 2022. tužene od EK Sudu pravde EU, među kojima su Hrvatska i Slovenija”, rekao je Mihaljević.
Kako je kazao, politička većina u Crnoj Gori prije 30. avgusta 2020. nije žurila s transponovanjem direktive, s uobičajenim obrazloženjem da Crna Gora nije članica EU, a većina nakon toga nije to smatrala prioritetom, niti je imala kadrovskih kapaciteta, što je bio slučaj i u proteklih 20 godina, s povremenim izuzecima.
“Zapravo jedini prioritet je bio kako smijeniti stari Savjet Agencije, s ciljem uspostavljanja političke zavisnosti, koju im omogućava Zakon o državnoj upravi, a što je izričito zabranjeno članom 8 Direktive. Iako su to mogli uraditi, izgleda da su bili svjesni mišljenja EU, a nijesu imali povjerenja u pravosudni sistem, koji bi lako dokazao da su tri od četiri člana Savjeta bila u nezakonitom trećem mandatu. S druge strane, nijesu im usvajali godišnje izvještaje o radu u Skupštini, što je mogao biti okidač za smjenu, ali s obzirom na nedostatak kapaciteta, nijesu imali nikoga ko bi im napisao stručno obrazloženje da podupre takav korak”, rekao je Mihaljević.
Direktor Media centra, Goran Đurović, u utorak je poslanicima, premijeru Milojku Spajiću i ministarki za evropske poslove Maidi Gorčević dostavio inicijativu kojom ta NVO traži da se ne usvajaju izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama.
“Ove izmjene bi stvorile mogućnost neprimjerenog političkog uticaja na rad Agencije, što direktno urušava samostalnost i nezavisnost ove institucije i potpuno je suprotno Direktivi 2018/1972/EU o Evropskom elektronskom komunikacionom zakoniku”, naveo je Đurović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
