Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Budžet za narednu godinu je istoriski i razvojni, donosi bolji život građanima i razvoj privredi, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović i dodao da se prihvaćenim izmjenama predloženi deficit popeo na prihvatljivih 5,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
„Došlo je do par odrijeđenih izmena, predloženi deficit se popeo na 5,1 odsto BDP-a, što je prihvatljivo. Najvažnije je što je budžet istorijski, donijeće bolji život građana, razvoj privredi i biće razvojni, što govori kapitalni budžet“, kazao je Milatović direktnoj komunikaciji sa građanima na Twitter-Spacesu.
On je dodao da su u Vladi znali da će budžet biti usvojen i da su njihove izjave proteklih sedmica išle u tom pravcu.
Milatović je podsjetio da se na početku rada Vlade razmišljalo o smanjivanju zarada i penzija, a da se one danas podižu, što je istorijski uspjeh.
Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić, rekao je da je usvojeni budžet pretrpio mnogo izmjena, što je dovelo do toga da, između ostalog, projektovani deficit bude 5,1 odsto, što je uredu u okolnostima neizvjesnosti i koronakrize.
„Važno je napomenuti da ćemo do kraja godine imati deficit ispod tri odsto. To je izvjesno i to je velika i bitna stvar za nas, jer sljedeća godina mora biti godina sa dvije vrste ulaganja“, poruči je Spajić.
On je dodao da će to biti ulaganje u ljude kroz program Evropa sad i u infrastrukturu kroz kapitalni budžet, koji je, zbog neizglasavanja akciza i smanjenja poreza na dodatu vrijednost (PDV) na diskoteke, smanjen.
„To smo morali da uradimo kako bismo uravnotežili potrošnju“, objasnio je Spajić.
Milatović je ocijenio da je budžet prvi put onaj koji podjenako ulaže u ljude i infrastrukturu i to ne u malim, već u velikim iznosima, što je njegova najbitnija karakteristika.
On je kazao i da je Montenegro Works u inicijalnoj fazi i da državna preduzeća treba da se podijele u četiri kategorije, u zavisnosti od toga da li su profitabilna ili strateški bitna.
„U odnosu na to treba razviti planove šta raditi sa tim preduzećima. Najvažnije je napraviti profitabilna preduzeća od onih koja to nijesu i staviti ih u jedan nacionalni holding. On bi okupljao sva državna preduzeća i kao takav mogao da bude listovan na nekoj prestižnoj berzi“, rekao je Milatović.
On smatra da bi se time dodatno unaprijedilo korporativno upravljanje i budućnost tih preduzeća.
Spajić je objasnio da je zamišljena reforma u tri faze, gdje bi Montenegro Works u prvoj fazi djelovao kao savjetodavno tijelo. Naredna faza bi bila holding kompanija, dok bi se u trećoj novac od preduzeća, dividendi i profita ulagao u nešto kao fond nacionalnog bogatstva.
„Prodaja preduzeća ne može ići u tekuću potrošnju, već ostaje u fondu i nastavlja da se investira. Dividende tog fonda bi finansirale nezavisnost institucija koje su veoma bitne državi, kao što je recimo Univerzitet“, objasnio je Spajić.
Milatović je poručio da korporativno upravljanje državnim preduzećima mora biti prioritet Vlade.
Spajić je, na pitanja koja su se ticala bitcoina uz primjer Salvadora, rekao da je Salvador uveo bitcoin, ali ne u praksi koliko bi trebalo.
„Salvador je naveo da je to sredstvo plaćanja osim ukoliko nemate tehničke mogućnosti da ga prihvatite. A mnogi nemaju. To je bio dobar PR, ali mnogi ga ne koriste. Mi želimo da napravimo nešto što ima pravu supstancu, što ima primjenu“, saopštio je Spajić.
On je dodao da u Vladi žele da idu mnogo koraka iznad onoga što je Salvador uradio.
„To je za mene poslastica i jedva čekam da se bavim takvim stvarima“, poručio je Spajić.
Milatović je, govoreći o oporavku ekonomije i planovima, kazao da je Ministarstvo ekonomskog razvoja unazad četiri do pet mjeseci zajedno za konsultantima radilo na platformi ekonomskog oporavka.
„Ona sadrži četiri dokumenta, a to su dijagnoza zatečenog stanja crnogorske ekonomije, analiza finansijskih izvještaja preduzeća unazad pet godina, mišljenja stejkholdera nakon okruglih stolova i principi po kojima treba da djelujemo, da građani budu na prvom mjestu, i diverzifikovana ekonomija“, naveo je Milatović.
On je dodao da je napravljeno šest operativnih ciljeva u 41 indikator i 210 mjera koje imaju za cilj da ekonomski oporave zemlju od naredne do 2026. godine.
„Krajnji cilj platforme je izgradnja srednje klase koja se može dogoditi samo uz stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta za ljude koji će ostati da žive i rade u Crnoj Gori, kao i svođenje nejednakosti i siromaštva na prihvatljive nivoe“, rekao je Milatović.
On je najavio i Kreditno-garantni fond koji će smanjiti percepciju rizika prema preduzećima i dodatno pojačati kreditnu aktivnost. U prethodnom periodu, uz tehničku pomoć i podršku Evropske banke za obnovu i razoj (EBRD), intenzivno je, prema njegovim riječima, sproveden niz aktivnosti kako bi se taj fond što prije stavio u funkciju.
„Takođe, program za mlade je usvojen prije desetak dana. Pilot projekat od milion EUR gdje je akcenat na preduzetništvu i mladima koji se oprjedjeljuju za poljoprivredu. To su sve stvari koje su usvojene i koje se rade“, naveo je Milatović.
On je podsjetio da je krajem juna kreiran Fond za inovacije, za koji je budžetirano milion EUR, a koji bi od naredne godine trebalo snažno da krene u podršku start up-ovima.
„Imaćemo prvi put u Crnoj Gori inovacione vaučere“, poručio je Milatović.
Spajić je saopštio da je budžet izbalansiran, kao i da je fiskalni udar od 30 miliona, usljed neusvajanja akciza, izbalansiran smanjenjem potrošnje.
Milatović je kazao da je uspješnost država koje su od siromašnih postale bogate zavisila od političke volje za razvojem, znanja i političkog kapaciteta da se sprovedu reforme.
„Te tri stvari moraju da budu u potpunosti sinhronizovane da bi jedna zemlja bila uspješna u ekonomskom razvoju. Mislim da ova Vlada ima sve to, politički kapacitet i sinhornizacija su uvijek u bitnim momentima dolazili na svoje mjesto, kao što smo vidjeli i kod usvajanja budžeta“, rekao je Milatović.
On je poručio da je cilj da naredne godine rastemo kao zemlja najmanje pet odsto.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
