London, Njujork, (MINA-BUSINESS) – Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 93 USD budući da je podsticajna monetarna politika Kine zasjenila strah da bi visoka inflacija i troškovi energije mogli gurnuti svjetsku privredu u recesiju.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podne bila viša 97 centi nego u vrijeme zatvaranja trgovine na kraju prošle sedmice i iznosila je 92,6 USD. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 85 centi višoj cijeni, od 86,46 USD.
Trgovci su se na početku sedmice fokusirali na mjere kojima kineska centralna banka nastoji da podrži privredu zakočenu strogom vladinom politikom nulte tolerancije na covid, prenosi Hina.
Banka je u ponedjeljak produžila rok otplate srednjoročnih kredita i zadržala kamatne stope na dosadašnjem nivou, drugi mjesec zaredom, signalizirajući da namjerava nastaviti s podsticajnom monetarnom politikom.
Peking će istovremeno znatno povećati kapacitete za domaće snabdjevanje energijom i pojačati kontrolu rizika u snabdijevanju ključnim sirovinama poput ugljenika, nafte, gasa i struje, rekao je visoki zvaničnik uprave za energetiku.
Kineski statistički ured trebalo bi ove sedmice da objavi podatke o trgovini i bruto domaćem proizvodu (BDP) u trećem tromjesečju. Izvještaj o ekonomskoj aktivnosti mogao bi pokazati oporavak u odnosu na prethodno tromjesečje, ali godina bi mogla biti najlošija u gotovo pola vijeka, napominje Reuters.
Značajniji rast cijena nafte zakočili su jaki dolar i očekivanja da bi američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) mogla ponovo snažno podići ključne kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju.
Predsjednik Fedovog ureda u St. Louisu, James Bullard, kazao je prošli petak da je inflacija postala “razorna” i da ju je teško kontrolisati, što po njemu opravdava brže podizanje kamatnih stopa za tri četvrtine postotnog boda.
Inflacija u SAD-u ne popušta, a u Evropskoj uniji rast bi trebalo da oslabi na 0,5 odsto, rekla je u ponedjeljak zvaničnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Gita Gopinath.
Slabiji ekonomski rast značio bi i slabiju potražnju za naftom, ali Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici odlučili su smanjiti snabdijevanje dva miliona barela dnevno, tvrdeći da će tim potezom uravnotežiti tržište.
Oscilacije u cijenama mogao bi izazvati tek verbalni rat između Saudijske Arabije, de facto čelnice OPEC-a, i Sjedinjenih Država koje su od grupe zatražile da poveća snabdijevanje kako bi zaustavila rast cijena.
OPEC je odvojeno objavio da je barel korpe nafte njegovih članica u petak pojeftinio 51 cent, na 94,17 USD.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
