Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Cijene dionica na svjetskim berzama ove sedmice su pale, jer loši ekonomski podaci i slabi kvartalni poslovni rezultati kompanija ukazuju na velike štete od koronakrize.
Dow Jones indeks na Wall Streetu je ove sedmice oslabio 1,9 odsto na 23.775 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,3 odsto na 2.836 poena, a Nasdaq indeks 0,2 odsto na 8.634 boda.
Od samog početka sedmice najveća svjetska berza bila je pod pritiskom, jer je na američkom tržištu terminska cijena sirove nafte, prvi put u istoriji, zaronila u negativno područje, prenosi Hina.
Naime, dan prije nego što su ugovori s isporukom nafte u maju isticali, trgovci nijesu imali kome da je prodaju, ali ni gdje da uskladište naftu.
Stoga su nudili 37 USD po barelu svakom trgovcu koji ga je htio preuzeti.
To je posljedica pada potražnje za naftom, jer milijarde ljudi širom svijeta ostaju kod kuće zbog strogih mjera za suzbijanje koronavirusa.
Zbog toga su rafinerije smanjile proizvodnju, pa su skladišta puna.
„Energetsko tržište nam govori da se potražnja neće vratiti tako skoro, da postoji prevelika ponuda. Pad cijene barela u negativno područje najviše je tehnički problem, u skladištenju, no razlika između ponude i potražnje i dalje je velika, s obzirom da je potrošnja pala oko 30 odsto, dok je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) smanjila ponudu deset odsto“, rekao je direktor u firmi WisdomTree Asset Management, Kevin Flanagan.
Cijene nafte su se tokom sedmice oporavile, ali se i dalje kreću oko najnižih vrijednosti u 20-ak godina.
Ulagače su razočarali i slabi podaci iz američke ekonomije. Prošle sedmice je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za 4,4 miliona, manje nego sedmicu ranije, ali ukupni podaci pokazuju da je u posljednjih pet sedmica bez posla ostalo više od 26 miliona Amerikanaca, čime su izbrisana sva radna mjesta stvorena od finansijske krize 2008. godine.
Ekonomski savjetnik Bijele kuće, Kevin Hassett, kazao je da bi bruto domaći proizvod (BDP) Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u drugom tromjesečju mogao zabilježiti rekordan pad, jer su mnogi djelovi ekonomije blokirani, ali nije objavio detaljnije brojke.
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da bi najveća svjetska privreda u prvom tromjesečju mogla pasti oko pet odsto, a u drugom znatno više, čak i 30 odsto.
To će sigurno ostaviti dubok trag i na poslovanju kompanija, pa analitičari smanjuju svoje procjene.
Sada u anketi Reutersa očekuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom kvartalu pasti 15 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok su prošle sedmice očekivali pad od 12,8 odsto.
Pad zarada od 15 odsto na godišnjem nivou bio bi najveći pad od finansijske krize, a u tekućem tromjesečju pad zarada mogao bi biti i veći. Procjenjuje se da bi mogle pasti i više od 30 odsto.
I na evropskim berzama cijene dionica su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,6 odsto na 5.752 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 2,7 odsto na 10.336 poena, a pariski CAC 2,4 odsto na 4.393 boda.
Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je potonuo 3,2 odsto na 19.262 poena.
