Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Najavljeno usporavanje svjetske privrede u narednoj godini neće dovesti do krize sličnoj onoj prije desetak godina, već bi u najgorem scenariju moglo da dovede do recesije i ekonomskih udara na pojedinačne zemlje, ocijenio je viceguverner Centralne banke (CBCG), Nikola Fabris.
On je za Pobjedu, komentarišući najave nove ekonomske krize, rekao da samo u jednom slučaju može doći do ozbiljne krize.
“Po mom mišljenju, jedini scenario u kojem bi moglo doći do ozbiljnije krize je u slučaju velikog političkog i ekonomskog zaoštravanja između velikih sila”, rekao je Fabris.
U posljednje vrijeme, međunarodne finansijske institucije i ekonomisti predviđaju da će svijet naredne godine pogoditi nova, jača ekonomska kriza. Ima, međutim, i mišljenja da neće biti krize poput 2008. godine, ali da će biti usporavanja ekonomskog rasta.
Fabris je saopštio da u svakom slučaju posljedice trenutnih negativnih kretanja u privredama širom svijeta nikako ne treba potcjenjivati.
“Ne treba ih potcijeniti tim prije što su uzroci nepredvidive političke odluke u odnosima velikih političkih i ekonomskih sila. Naročito zabrinjava usporavanje eurozone i najveće usporavanje njemačke privrede još od 2009. godine. S druge strane, ukoliko bi došlo do trgovinskog sporazuma između Amerike i Kine, ekonomska situacija bi mogla da se stabilizuje”, objasnio je Fabris.
Prema njegovim riječima, u ekonomskoj teoriji i politici još nije razvijen nijedan model koji bi mogao pouzdano da prognozira pojavu krize.
“Ono što pouzdano znamo to je da je kriza bilo u prošlosti, da će ih biti u budućnosti i da kada se pojave, nose značajne troškove. Stoga sve najave ovakve vrste su u domenu ekspertskog mišljenja pojedinaca, koja mogu nositi veći ili manji stepen pouzdanosti. Takođe bih podsjetio da se u posljednjih deset godina stalno javljaju pojedinci koji najavljuju veliku krizu za sljedeću godinu”, naveo je Fabris.
Na pitanje što Crna Gora treba da radi da bi se najviše što može zaštitila, u slučaju da krize ipak bude, Fabris je kazao da se mora jačati fiskalna i finansijska stabilnost.
“Kao mala i otvorena ekonomija, Crna Gora je osjetljiva na eksterne šokove i rizike, posebno ako su prisutni u EU i zemljama regiona koji su naši najvažniji partneri. Odgovor na ekonomske neizvjesnosti i rizike ekonomije Crne Gore su jačanje fiskalne i finansijske stabilnosti”, tvrdi Fabris.
Te mjere se, kako je podsjetio, već implementiraju u Crnoj Gori i sa njima treba nastaviti, posebno u uslovima globalnog usporavanja ekonomije.
“Dokaz uspješnosti do sada preduzetih mjera fiskalne konsolidacije je uspješno izvršena emisija euroobveznica po najnižoj kamatnoj stopi, uz veliki odziv stranih investitora”, smatra Fabris.
Mora se, kako je upozorio Fabris, pojačati i otpornost realnog sektora.
“Faktor na kojem moramo dodatno poraditi u narednom periodu je povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede, jer je značajno i da se poveća otpornost realnog sektora”, zaključio je Fabris.
