Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Emisija državnih obveznica na međunarodnom tržištu od 750 miliona EUR objezbjeđuje dvije godine mira i fiskalne i finansijske stabilnosti u Crnoj Gori, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić i dodao da je time država izbjegla bankrot.
Spajić je kazao da je kamata iznosila 2,875 odsto na 750 miliona EUR i da je potražnja bila skoro tri milijarde EUR.
„Izdali smo 750 miliona EUR zato što smo imali nevjerovatnu priliku, jer je ove godine ovo ubjedljivo najjeftinija kamata za B rangiranu državu“, rekao je Spajić na konferenciji za novinare i dodao da je emisija obveznica bila jedina optimalna mjera, a da bi svaka druga značila mnogo bolnije procese.
On je, govoreći o strukturi investitora, naveo da 37 odsto dolazi iz Evrospke unije (EU), bez Njemačke i Engleske. Iz Engleske dolazi 22 odsto, iz Njemačke nekih 20 odsto, dok su ostatak američki i investitori iz Azije i ostatka svijeta.
„Mislim da je italijanska Vlada bila u nekom manjem iznosu“, rekao je Spajić.
On je podsjetio da su 23. novembra otišli kod tadašnjeg ministra finansija, Darka Radunovića, kako bi vidjeli kakva je situacija, nakon čega su za dva dana donijeli odluku o emisiji obveznica.
„Znači mi smo od 25. novembra počeli sa pripremom izdavanja ovih obveznica. Država je morala da reaguje, jer je nama dolazilo 227 miliona EUR duga na naplatu u martu. Reagovali smo prije početka naredne godine, da ne bi upali u dužničku krizu“, objasnio je Spajić.
Prema njegovim riječima, od novca koji je prikupljen emisijom, Vlada planira da vrati stare kredite, koji su jako nepovoljni, refinansira one koji dolaze na naplatu naredne godine i investira u budućnost Crne Gore.
„Ništa od tog novca neće ići na potrošnju, već će isključivo biti investirano u budućnost Crne Gore i u vraćanje kredita“, naveo je Spajić.
Ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, saopštio je da je najveći dio novca, od prikupljenih 750 miliona, potreban za otplatu glavnice koja dolazi na naplatu naredne godine.
„Jedan dio novca je potreban za finansiranje deficita budžeta za narednu godinu, dok je drugi dio opredijeljen za takozvane razvojne projekte – od fonda za inovacije i start up-ove, do različitih ideja koje donose novu vrijednost i znače novu razvojnu etapu našeg društva, koja je bazirana na znanju“, objasnio je Milatović.
Spajić je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da potrebe za finansiranjem za narednu godinu iznose 520 miliona EUR.
„Za narednu godinu imamo 385 miliona EUR koje moramo da vratimo kao kredite i imamo oko 140 miliona koji su projektovani kao fiskalni deficit. Znači, ukupno oko 520 miliona su potrebna sredstva za narednu godinu“, precizirao je Spajić.
On je objasnio da Vlada želi da se pozabavi starim kreditima koji, kako je rekao, datiraju još iz vremena bivše Jugoslavije i imaju jako nepovoljne kamate.
„Mi ćemo se najvjerovatnije u februaru sastati sa svim tim kreditorima i napraviti najbolje moguće rješenje za budućnost Crne Gore“, saopštio je Spajić.
Prema njegovim riječima, prvi korak uvijek je da se riješi likvidnost.
„Trenutrno to je najveći problem i to smo riješili. Drugi problem je fiskalna konsolidacija. Ona mora da se desi. Nakon nje dolazi treći dio – ekonomski razvoj Crne Gore“, objasnio je Spajić.
Na pitanje da li je zaduživanje kroz emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu problematično sa zakonskog apsketa, Spajić je odgovorio da je sve predviđeno rebalansom budžeta iz jula ove godine i da ne bi trebalo da bude problema.
On je, na pitanje da li se tim zaduživanjem odustaje od koncesije za aerodrome, odgovorio da su koncesije trenutno i dalje opcija.
„Mi ćemo da nastavimo taj razvogovor s koncesionarima, vidjećemo uslove i kako je proces išao. Imaćemo budžetsku rezervu koja će biti za slučaj da se taj dogovor ne desi“, kazao je Spajić.
Premijer Zdravko Krivokapić rekao je da je emisija obveznica na međunarodnom tržištu najznačajniji model koji je Vlada mogla realizovati.
„Na ovom putu imate nekoliko modela po kojima možete djelovati. Prvi model je prodaja državne imovine, što je dosadašnja vlada permanentno radila, drugi je zaduživanje kreditima, za šta je neophodan dobar rejting, a treći je model obveznica na domaćem i stranom tržištu, što je radila i prethodna vlast“, objasnio je Krivokapić.
On smatra da je model koji je izabrala nova Vlada i koji podrezumijeva emisiju državnih obveznica tipa B na međunarodnom tržištu, najznačajniji koji je bilo moguće realizovati.
“Dobili smo jednu od najpovoljnijih ponuda i uspjeli da je realizujemo”, kazao je Krivokapić.
On je objasnio da je netransparentnost koja se progovara novoj Vladi povezana sa sumnjom u opstrukciju.
“Ta netransparentnost je bila zbog sumnje u potencijalnu opstrukciju. Radili smo tajno, ali organizovano, stručno i kompetentno, a uz pomoć određenog broja stranih stručnjaka koji su nam se javili kao konsultanti i koji su radili dobrovoljno, odnosno besplatno”, saopštio je Krivokapić.
On smatra da bi prethodna vlast trebalo da se izvinjava što je Crnu Goru dovela u postojeću situaciju.
“Oni treba da se izvinjavaju, a ne mi koji ni tri dana nijesmo tu i koji želimo da se ponašamo domaćinski. Čini mi se da su se oni ponašali rasipnički i to je razlika. Ako to neko do sada nije vidio, vidjeće u narednom periodu”, poručio je Krivokapić.
On je, komentarišući optužbe da nova Vlada nastavlja kontinuitet prethodne, naveo da žele da se distanciraju od takve politike.
“Takva politka nijednom građaninu ne može biti dobra. Napadajte, i treba, i novinari i građani, ali da bi našli najbolje rješenje. Novo zaduživanje je najbolje rješenje u ovom trenutku, a mi smo uspjeli da to odradimo za četiri sedmice”, rekao je Krivokapić.
On je poručio da Crna Gora želi da krene u razvojni ciklus.
„Ne mislite valjda da ćemo se igrati razlikom između projektovanih 530 miliona EUR i 750 miliona koliko smo se zadužili? Mi želimo da krenemo u razvojni ciklus i već imamo ideje kako da to uradimo, kako bi Crna Gora osjetila blagodeti od onoga što može“, zaključio je Krivokapić.
