Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Cirkularna ekonomija izazove pretvara u prilike na putu ka usvajanju inovativnijih poslovnih modela, koji mogu zaštititi životnu sredinu, klimu, ekonomiju i zdravlje, poručila je stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova.
Privredna komora (PKCG), u saradnji sa Kancelarijom UNDP-a u Crnoj Gori, organizovala je danas u hotelu Hilton skup povodom objavljivanja Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, a u susret Danu planete Zemlje.
Gašparikova je, kako je saopšteno iz PKCG, kazala da za unapređenje cirkularne ekonomije Crna Gora treba da nastavi da stvara preduslove za kompanije koje žele da se kreću ka novim poslovnim modelima, kao i da šalje prave signale svim tržišnim igračima vezano za standarde kvaliteta zaštite životne sredine prilikom novih investicija.
“Cirkularna ekonomija izazove pretvara u prilike na putu ka usvajanju inovativnijih poslovnih modela, koji mogu zaštititi životnu sredinu, klimu, ekonomiju i naše zdravlje”, istakla je Gašparikova.
Ta tranzicija će, kako je rekla, zahtijevati promjenu načina razmišljanja i saradnju između kreatora politika, finansijskog sektora, preduzeća i građana.
“Na primjer, svijet se danas suočava sa krizom nestašice hrane, a ipak se u prosjeku 30 odsto proizvedene hrane ne konzumira, već se baca, a to je slučaj i u Crnoj Gori”, navela je Gašparikova.
Samostalna savjetnica u Sektoru za projekte PKCG, Marija Raspopović, zahvalila je ekspertskom timu i kolegama iz UNDP-a na predanom radu pri kreiranju Mape puta.
Ona je istakla da je uvjerena da će se zajedničkim aktivnostima i dalje doprinositi narednim koracima ka cirkularnoj tranziciji u Crnoj Gori.
Kako je saopšteno iz PKCG, u centru događaja bio je panel na temu „Cirkularna tranzicija kao recept za zeleni ekonomski rast i razvoj”, na kojem su učestvovali predsjednica PKCG Nina Drakić, Gašparikova, zamjenik ambasadorke Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri i generalna direktorica Direktorata za unapređenje konkurentnosti u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Olivera Vukajlović.
Moderatorka skupa bila je Ladeja Godina Košir, Circular Change, ekspertkinja na projektu izrade Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji.
Ona je istakla ulogu PKCG, koja snažno podupire cirkularnu tranziciju i povezuje aktere tog procesa.
“Mapa puta je rezultat intenzivnog rada, a prekretnica je što je PKCG preuzela inicijativu kao akter od kojeg promjena započinje”, rekla je
Godina Košir, ukazujući na veliki značaj UNDP-a u prepoznavanju važnosti i finansiranju tog projekta, kao i timova Deloitte i Circular Change koji su, uprkos pandemiji, predano radili na Mapi puta.
Prema njenim riječima, cirkularna ekonomija je interdisciplinarna tema koja zahtjeva sistemski pristup, a Mapa puta je kompas kako bi se prepoznali prioriteti i pripremili projekti za zelene fondove.
“Crnoj Gori, kao potpisnici Sofijske deklaracije, pruža se velika prilika da na putu zelene transformacije dobro iskoristi finansije koje su na raspolaganju”, kazala je Godina Košir.
Kako je navela, do 2024. godine za finansiranje je opredijeljeno 20 milijardi investicija i devet milijardi grantova.
“Ipak, bez projekata i jasnih planova i vizija ne mogu se iskoristiti”, kazala je Godina Košir, dodajući da su područja sa najvećim potencijalom za cirkularnu tranziciju prehrambeni i šumski sistem, izgrađeno okruženje, sektor turizma i proizvodnje, koji su međusobno zavisni.
Drakić je rekla da je PKCG inicirala izradu Mape puta, koja predstavlja kamen temeljac transformacije crnogorske ekonomije iz linerne u cirkularnu.
Kako je navela, u svim procesima transformativnog i inovativnog karaktera, biznis zajednica je ta koja ima glavnu ulogu i pokretačku snagu.
“Upravo to smo se trudili da prenesemo kroz učešće Komore u procesu izrade Mape puta, kroz preuzimanje uloge nekoga ko predvodi taj process”, kazala je Drakić.
Ona je istakla da se zelena i cirkularna ekonomija prepoznaju kao velike šanse za sve ekonomske aktere u našem društvu.
“S tim u vezi, od velikog je značaja to na koji način koncipiramo i reformišemo ekonomsko okruženje danas, i tu smo, kao krovna privredna institucija u zemlji, prepoznali i odlučili da preuzmemo odgovornost – da uradimo ono što je do nas, aktivno učestvujući u procesu, angažujući naše članice, uključujući institucionalne partnere i civilno društvo, a sve uz podršku međunarodnih organizacija koji su naši dugogodišnji saradnici”, poručila je Drakić.
Ona je kazala da je uvjerena da će taj proces imati transformativni uticaj na društvo u Crnoj Gori.
“Značajna je uloga zelene ekonomije u procesu diversifikacije crnogorske privrede i konkurentnosti proizvoda”, ocijenila je Drakić.
PKCG, kako je naglasila, istinski vjeruje u taj proces, cijeneći da predstavlja veliku priliku za privredu i državu u cjelini.
Drakić je poručila da ostaju posvećeni zadatku da kao institucija i dalje aktivno učestvuju, pomažu, fasilituju i podstiču njihove članice da se unapređuju, razvijaju i rastu.
“Jer samo tako ćemo uticati na to da naše društvo dalje napreduje, raste i razvija se, što će u krajnjem uticati na veći broj prilika za naše građane i bolji životni standard za sve nas u Crnoj Gori”, istakla je Drakić.
Seri je ukazao na prekomjernu eksploataciju prirodnih resursa u borbi za ekonomski rast, koji se ostvaruje na štetu životne sredine.
On je naglasio da polovina ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte potiče od vađenja i prerade resursa.
„Otud ideja o kružnoj ekonomiji koja se širi širom svijeta“, naveo je Seri.
Cilj je, kako je kazao, osigurati ravnotežu između ekonomskih i ekoloških potreba uz stvaranje mogućnosti za radna mjesta i rast.
“Evropski investicioni plan za Zapadni Balkan i Evropski zeleni dogovor i Zelena agenda za zapadni Balkan ističu cirkularnu ekonomiju kao jednu od ključnih širih oblasti”, rekao je Seri.
On je poručio da Zapadni Balkan treba da poveže ekonomski rast i nove poslovne prilike sa održivijim obrascima proizvodnje i potrošnje.
Kako je naveo Seri, potrebno je smanjiti proizvodnju otpada, povećati ponovnu upotrebu materijala i recikliranje, kao i produktivnost resursa uz smanjenje zagađenja.
On je kazao da EU, kako bi olakšala tu veliku transformaciju, pruža opipljivu finansijsku podršku, prije svega tako što regionu stavljaju na raspolaganje devet milijardi EUR EU fondova za postizanje ciljeva Zelene agende iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).
“Veoma je važno da Crna Gora iskoristi većinu ovih i drugih sredstava i mogućnosti koje EU može ponuditi. Današnje pokretanje Mape puta ka cirkularnoj ekonomiji u Crnoj Gori je važan korak u tom cilju”, rekao je Seri.
On je dodao da će uspješna transformacija u cirkularnu ekonomiju pomoći Crnoj Gori da ispuni ciljeve održivog razvoja, kao i Pariskog klimatskog sporazuma, te ambicije Evropskog zelenog dogovora.
“Siguran sam da uz pravu viziju i posvećen rad Crna Gora može brzo i solidno napredovati ka zelenijoj, digitalnijoj i otpornijoj ekonomiji. I EU je spremna da vas podrži na tom putu tranzicije”, poručio je Seri.
Vukajlović je istakla da je, u skladu sa razvojnim planovima Vlade, ekonomski oporavak, zasnovan na novim postulatima inovacija, digitalizacije i zelenog razvoja, izuzetno važan za Crnu Goru i značajno će unaprijediti održivost i otpornost crnogorske privrede.
Ona je poručila da brži prelazak Crne Gore na cirkularno poslovanje zahtijeva udruživanje snaga i saradnju svih aktera na različitim nivoima.
“Kao i stalno podsjećanje da crpljenje prirodnih bogatstava, od kojih se proizvode stvari koje konzumiramo, moramo smanjiti, kao i da većina tih proizvoda ne bi trebalo da završi kao otpad, već kao novi proizvod”, kazala je Vukajlović.
Kako je saopšteno, u cilju stvaranja uslova za snažniji ekonomski oporavak, Ministarstvo ekonomskog razvoja je početkom ove godine započelo aktivnosti na kreiranju Strategije cirkularne tranzicije do 2030, kao ključnog faktora ekonomske sjutrašnjice i izgradnje novih vrijednosti.
Navodi se da će, prateći preporuke Mape puta, taj dokument utemeljiti pravce nacionalne tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji, sažeti postignuća i preporuke za dalje unapređenje kako privrede, tako i cjelokupne ekonomije, dati konkretne i detaljne operativne smjernice koje se mogu svakodnevno koristiti u procesu cirkularne tranzicije.
Izjave i pokrivalice sa događaja dostupne su na linku: https://we.tl/t-Vb6lSpEe68
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
