London, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima cijene nafte su pale i prošlu sedmicu, petu zaredom, pa su u posljednjih mjesec potonule više od 20 odsto zbog čega pojedini proizvođači najavljuju smanjenje proizvodnje.
Na londonskom tržištu cijena barela pala je 3,6 odsto, na 70,2 USD, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,7 odsto, na 60,2 USD, blizu najnižeg nivoa od marta, prenosi SEEbiz.
Od avgusta do početka oktobra cijene nafte snažno su rasle dostigavši najviše nivoe u gotovo četiri godine, jer su se ulagači bojali oštrog pada izvoza nafte iz Irana, s obzirom na to da su Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile uvođenje sankcija na iranski naftni sektor.
Međutim, u proteklih pet sedmica cijene nafte potonule su više od 20 odsto, jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu.
“Cijene nafte i dalje su pod pritiskom i sada su zvanično u području ‘medvjeda’, 20 odsto ispod prethodnog najvišeg nivoa dotignute početkom oktobra”, kazao je analitičar u firmi Rivkin Securities, William O’Loughlin.
U jednom trenutku u petak je cijena barela na londonskom tržištu, prvi put od aprila, zaronila ispod 70 USD.
Cijene nafte su pod pritiskom, jer se pokazalo da iranski izvoz neće pasti onoliko koliko su ulagači predviđali, iako su početkom novembra sankcije stupile na snagu.
“Dosad se pokazalo da sankcije Iranu nijesu tako oštre kao što se očekivalo jer su SAD izuzele niz zemalja, što znači da te zemlje mogu i dalje kupovati određene količine iranske nafte. Stoga iranski izvoz nije smanjen onoliko koliko se prvobitno očekivalo”, objasnio je O’Loughlin.
To izuzeće, koje može trajati 180 dana, dobile su, između ostalih, Indija, Irak, Turska i Južna Koreja.
Uz to, kompanija China National Petroleum poručila je da i dalje crpi naftu iz iranskih polja u kojima ima udjele.
“Iranski izvoz iznosiće u tom periodu izuzeća između 1,4 i 1,5 miliona barela dnevno, otprilike polovinu iranskog izvoza iz polovine ove godine”, pišu analitičari firme Bernstein Energy u osvrtu na situaciju na tržištima.
Kako izvoz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i dalje raste, gomilaju se zalihe, što pritiska cijene nafte, objašnjavaju analitičari Bernstein Energyja.
Osim OPEC-a, i drugi najveći proizvođači nafte u svijetu, SAD i Rusija, posljednjih mjeseci povećavaju proizvodnju.
Proizvodnja SAD-a, Rusije i Saudijske Arabije kreće se blizu ili na rekordnim nivoima, ukupno više od 33 miliona barela dnevno, što čini trećinu nafte u svijetu.
U petak je firma Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao već četvrti put u posljednjih pet sedmica, i to na ukupno 886 postrojenja, najviše od marta 2015. godine.
To znači da se i dalje može očekivati rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najviših nivoa u istoriji.
Posljednji podaci pokazuju, naime, da je u trećem tromjesečju usporen rast američke i kineske ekonomije u odnosu na prethodni kvartal, što bi moglo značiti da američko-kineski trgovinski rat počinje prigušivati rast.
Slične trendove bilježi i privreda eurozone, pa se ulagači boje da će zbog usporavanja rasta najveće svjetske ekonomije oslabjeti i potražnja za ‘crnim zlatom’.
Zbog toga neki veliki proizvođači najavljuju smanjenje proizvodnje. Tako je u nedjelju Saudijska Arabija poručila da će u decembru smanjiti proizvodnju 500 hiljada barela dnevno.
Zahvaljujući tome, jutros su na azijskim tržištima cijene nafte su porasle oko jedan odsto.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
