Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Novoj vladi ne preostaje ništa drugo nego da u ekonomiji nastavi tamo gdje je prethodna stala, saopštio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić i dodao da u strateškom, odnosno dugoročnom smislu, ne vidi da može biti značajnijih izmjena.
“A ne bi bilo dobro ni da ih bude”, kazao je Kostić za Pobjedu.
Kostić, koji je i profesor na Fakultetu za menadžment, je odgovarajući na pitanje na šta nova vlada treba da usmjeri politiku u ekonomiji, kazao da u strateškom, dugoročnom smislu, ne vidi da može biti značajnijih izmjena.
“Ako kao neupitno uzmemo načelo da odlučivanje u pogledu ekonomske politike treba biti usmjereno na razvijanju njene ‘antikrhkosti’ ili, drugim riječima rečeno, na razvijanju onoga što znači dugoročna održivost sistema sa unapređivanjem njegove sposobnosti na prilagođavanje uslovima okruženja, onda novoj vladi ne preostaje drugo do da nastavi tamo gdje je prethodna stala”, ocijenio je Kostić.
U strateškom, dugoročnom smislu, kako je saopštio, ne vidi da može biti značajnijih izmjena, a ne bi bilo dobro ni da ih bude.
“U operativnom, kratkoročnom, može biti ‘varijacija na zadatu temu’ koje će se u krajnjem opet svesti na isto”, poručio je Kostić.
Prema njegovim riječima, ono gdje razlika može da bude vidljiva jeste efikasnost u ostvarenju postavljenih ciljeva.
Na pitanje šta to konkretno znači, Kostić je podsjetio na preuzete obaveze, ciljeve, kratkoročne, dugoročne.
Strateški, dugoročni ekonomski ciljevi Crne Gore, kako smatra, mogu se predstaviti kao evropski standard života građana, dinamična konkurentna izvozno orijentisana ekonomija sa niskom stopom nezaposlenosti, država sa jakom socijalnom funkcijom, razvijenim zdravstvenim i obrazovnim sistemom.
“Srednjoročni, kratkoročni, operativni i drugi ciljevi, koji se ogledaju u konsolidaciji javnih finansija, smanjenju duga, smanjenju fiskalnog deficita, povećanju izvoza, rastu zarada, penzija i socijalnih davanja, smanjenju nezaposlenosti, razvoju proizvodnje domaće hrane i drugog, su po definiciji ciljevi u funkciji ostvarenja strateških, dugoročnih, i ne bi smjeli biti u koliziji sa njima. Naprotiv”, tvrdi Kostić.
On je podsjetio da je Crna Gora preuzela izvjesne međunarodne obaveze u pogledu javno definisanih politika.
To je, kako je kazao Kostić, dodatni razlog u prilog tezi da značajnijih promjena ne može biti.
“Iz tog razloga i smatram da skoro i nema prostora za ‘inoviranje’ kada je definisanje ekonomske politike u pitanju. To znači da će i ova i buduće vlade raditi na istom, a to je realizacija već ustanovljenih ciljeva na čijoj se realizaciji i do sada radilo. Zato vjerujem ne da neće biti spektakularnih promjena, već da neće biti ni značajnijih izmjena”, smatra Kostić.
On je saopštio da će nova vlada više raditi ono što mora, a da će joj program strateškog razvoja prethodne vlade biti od pomoći.
“Nova vlada će kao i prethodna, rekao bih, više raditi ono što mora nego što bi željela, jer priroda izazova je takva a njihovo rješavanje ne može da čeka bez većih socijalnih posljedica”, dodao je Kostić.
Na pitanje koji treba da budu prvi potezi nove vlade, Kostić je odgovorio stabilne i dinamične ekonomske aktivnosti.
“Prvi ekonomski zadatak nove vlade će biti da obezbijedi stabilno i dinamično odvijanje ekonomskih aktivnosti i održavanja zaposlenosti. To nije nimalo lako ni u redovnim okolnostima, a kamoli u uslovima korona krize. To je neophodno kako bi konsolidovala javne finansije i učinila ih održivim te obezbijedila nesmetanu isplatu plata i penzija kao i socijalnih davanja”, objasnio je Kostić.
Uz to, kako je naveo, potrebno je servisirati finansijske obaveze po kreditima.
“To će takođe biti izazov jer Covid situacija obara prihode, a potencira rashode i to u ozbiljnoj nesrazmjeri”, upozorio je Kostić.
Kostić je, komentarišući ocjene iz pojedinih krugova da se može doći u situaciju da fali novca, rekao da je to realna opasnost.
On međutim ne očekuje da može doći do bankrota.
“Bankrot je termin koji se često zloupotrebljava u političke svrhe i često neprecizno koristi i subjektivno percipira. Ako je bankrot sinonim za propast, ne vjerujem u takav scenario. Postoje međunarodne institucije i razni mehanizmi pomoći i prevazilaženja takvih problema, ako za to bude potrebe imajući u vidu pogubnost uticaja Covid krize”, saopštio je Kostić.
Kostić smatra i da je sistem Crne Gore kroz stresove ojačao, što, kako je naveo, nije bez značaja.
“Kad je sistem izložen stresu, kao što je sada, dugoročno on jača i iz sebe izvlači novu vrijednost, odnosno sposobnost prilagođavanja na nove okolnosti što će reći u opštem napreduje. Bez mutacija nema ni prilagođavanja sistema na nove uslove i nema evolucije sistema, a ona je osnov održivosti”, zaključio je Kostić.
