Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori je prošle godine, prema podacima centara za socijalni rad, iz porodica izdvojeno 59 djece, saopšteno je iz Ministartsva rada i socijalnog staranja.
Samostalna savjetnica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Svetlana Sovilj, kazala je agenciji MINA da je zbog podrške koju centri pružaju biološkim porodicama smanjen broj izdvojene djece.
“Tako je 2017. godine izdvojeno 81 dijete, a prošle godine 59“, saopštila je ona.
Najviše djece izdvojeno je u Podgorici, 20, na području Kotora, Budve i Tivta 14, a u Nikšiću 11. Takvi slučajevi nijesu zabilježeni u Danilovgradu, Baru, Ulcinju, Plavu i Gusinju.
Ona je kazala da su centri za socijalni rad obavezni da pruže maksimalnu podršku biološkoj porodici, kako ne bi došlo da izdvajanja djeteta iz porodice.
„Nastojimo da pomognemo roditeljima i djeci. Prirodno je i normalno da djeca žele da žive sa svojim roditeljima“, kazala je Sovilj.
Ona je rekla da se djeca koja su izdvojena iz bioloških porodica najčešće smještaju u srodničke porodice, a ukoliko za to ne postoji mogućnost onda u nesrodničke hraniteljske porodice.
„U instituciju se smještaju samo ukoliko ne postoji mogućnost smještaja u porodicu“, dodala je Sovilj.
Prema njenim riječima, u slučajevima kada dođe do izdvajanja, stručni radnici centara za socijalni rad nastavljaju rad sa porodicom i djetetom, u cilju stvaranja uslova za što brži povratak djeteta u porodicu.
„Dijete se vraća u porodicu kada stručni radnici centra procijene da je to u njegovom najboljem interesu, to jest kada se steknu uslovi da roditelj ponovo brine o djetetu“, rekla je Sovilj.
Ona je pojasnila da se roditelj koji zloupotrebljava roditeljska prava ili grubo zanemaruje roditeljske dužnosti može lišiti roditeljskog prava.
“Grubo zanemarivanje dužnosti postoji naročito ako roditelj napusti dijete ili se uopšte ne stara o osnovnim životnim potrebama djeteta sa kojim živi, izbjegava da izdržava dijete ili da održava lične odnose sa djetetom sa kojim ne živi, odnosno sprečava održavanje ličnih odnosa djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi, ako s namjerom i neopravdano izbjegava da stvori uslove za zajednički život sa djetetom koje se nalazi u ustanovi socijalne i dječije zaštite”, navela je Sovilj.
Kako je rekla, postupak za lišenje roditeljskog prava može pokrenuti drugi roditelj, organ starateljstva ili državni tužilac.
“Roditelju se može odlukom suda vratiti roditeljsko pravo kada prestanu razlozi zbog kojih je lišen roditeljskog prava. Predlog za vraćanje roditeljskog prava mogu podnijeti roditelji i organ starateljstva”, kazala je Sovilj.
