Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je poboljšala biznis ambijent smanjenjem opterećenja na rad i sive ekonomije u dijelu tržišta rada, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da će Vlada nastaviti da se zalaže za stabilnost indirektnih poreza i dalje smanjenje direktnih.
Spajić je na tradicionalnom događaju Otvoreno sa premijerom, koji je organizovala Američka privredna komora (AmCham) u Crnoj Gori, kazao da je jasno da je došlo do smanjenja sivog i crnog tržišta, ocjenjujući da je to veliki iskorak.
„Imamo poresku administraciju koja mnogo efikasnije radi i vrši povraćaj poreza na dodatu vrijednost (PDV), što je značajno za likvidnost preduzeća. Takođe, i komunikacija sa poreskom administracijom je mnogo bolja“, kazao je Spajić u razgovoru sa izvršnim direktorom AmCham-a, Markom Miročevićem.
Miročević je predstavio AmCham izvještaj o poslovnom ambijentu za period 2023-2024, koji je pokazao da opšta ocjena poslovnog ambijenta iznosi 5,91. Taj parametar je blago viši u odnosu na prethodni izvještajni period.
Međutim, ukoliko se posmatra trend u posljednjih deset godina, koliko se analizira taj parametar, nema značajnih pomaka u kvalitetu poslovnog ambijenta.
Iz AmCham-a su poručili da je potreban konkretniji i vidljiviji napredak u pitanjima vladavine prava i pravne sigurnosti, efikasnosti javne administracije, suzbijanja sive ekonomije i digitalne transformacije ekonomije.
Spajić je, obrazlažući ocjenu iz izvještaja, podsjetio na napredak koji je Crna Gora postigla u prethodnih nekoliko godina u više oblasti, najavljujući „cunami infrastrukturnih projekta“ koji će se dešavati u periodu koji slijedi.
Efikasnost poreske administracije je u izvještaju više pozitivno nego negativno ocijenjena.
Na pitanje da li se u Vladi razmišlja o snižavanju poreskih stopa, Spajić je odgovorio da je poreska filozofija vrlo jasna i da je njena predvidivost i jasnoća 100-procentna.
„Nećemo smanjivati indirektne poreze. Svi indirektni porezi će ostati onakvi kakvi jesu. Direktni porezi su nameti koji su fiksnog karaktera i koji opterećuju privredu i mi potpuno podržavamo i u budućnosti ćemo razmatrati njihova dalja smanjenja“, rekao je Spajić.
On je najavio i da će se definitivno ići u dalje pojednostavljenje poreskog sistema.
„Indirektni porezi su oni porezi koji omogućavaju podsticaj i za državu i za biznise da budu identični. Direktni porezi su u koliziji, zato što direktnim porezima, kao na primjer doprinosima, država zarađuje nebitno koliko privreda zarađuje. I to nije fer. I mi zbog toga mislimo da direktni porezi treba da budu što manji, a indirektni, kao što je PDV, oni ostaju stub finansiranja države“, objasnio je Spajić.
On je rekao da su kod indirektnih poreza interesi države i privrede potpuno podudarni, odnosno što više prometa ostvari privreda, to više prihoda ima i država.
Kompanije članice AmCham su u najnovijem izvještaju trajanje sudskih sporova percipirale kao glavni izazov.
Na pitanje da li Vlada planira da kreira sistemska rješenja za dugoročno povećanje kapaciteta sudstva, Spajić je odgovorio da su izvršna vlast i parlament uradili dosta toga što su mogli da urade.
„Mi kao država imamo vrlo limitirane mehanizme koje možemo uraditi u odnosu na rad sudova i trajanje sudskih sporova, ali ne vidim da je situacija lošija u sudstvu nego na primjer 2018. godine“, poručio je Spajić.
Kompanije članice su kao problem apostrofirale i sivu ekonomiju u turizmu, sa čime se Spajić složio i najavio da je inspekcijski nadzor u prošlosti bio loš, ali da će ponovnim vraćanjem inspekcija pod krov ministarstava biti poboljšan.
U dijelu digitalne transformacije, Spajić je naglasio da je Crna Gora ekstremno birokratizirano društvo i da je digitalna i finansijska pismenost na jako niskom nivou.
On je najavio i realizaciju projekta kojim će svim građanima Crne Gore biti omogućeno da besplatno prođu kurs programiranja, kako bi nakon tri mjeseca mogli da izađu na tržište rada i zarađuju dobre plate.
„Ovim potezom, svako ko želi da radi, imaće priliku da radi“, poručio je Spajić.
Na konstataciju kompanija članica AmCham da predstavnike poslovne zajednice treba uključiti u radne grupe za izradu novih, ili izmjenu postojećih zakona od značaja za poslovni ambijent, Spajić je kazao se usvajanjem zakona u Skupštini ništa ne završava.
„Ne treba da paničite, ako se nešto izglasa u Skupštini. Tu nije kraj, možemo ga unapređivati i nakon toga“, kazao je Spajić.
Predsjednica Upravnog odbora AmChama, Sanja Ćalasan, kazala je u uvodnom obraćanj da nalazi i preporuke predstavljaju putokaz za donosioce odluka ka stabilnijem, efikasnijem i atraktivnijem poslovnom okruženju.
„Ono što im dodatno daje na značaju jeste činjenica da većinu njih u gotovo neizmjenjenom obliku saopštavamo već punu deceniju. To je jasan signal da sve nas očekuje još puno posla i da poslovna zajednica želi konkretnije rezultate od donosilaca odluka“, rekla je Ćalasan.
I pored blagog rasta, polovina članstva AmCham smatra da nije bilo promjena u kvalitetu poslovnog ambijenta, dok 28 odsto ocjenjuje da se pogoršao, a 20 odsto prepoznaje unapređenje.
Američka ambasadorka u Crnoj Gori, Judy Rising Reinke, kazala je da američki investitori nikada nijesu bili više zainteresovani za prilike u Crnoj Gori, od razvoja infrastrukture i energetskih projekata do turizma, IT-a i zdravstvene zaštite.
Te kompanije žele da sarađuju sa Vladom i poslovnom zajednicom, kako bi pružile svoja najmodernija rješenja.
„Kao što naša administracija namjerava da uradi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pozivam vas da radite sa ovim kompanijama i drugim članovima AmCham-a kako biste Crnu Goru učinili sigurnijom, jačom i prosperitetnijom“, rekla je Rising Reinke.
Izvještaj pokriva ključne oblasti koje utiču na kvalitet poslovanja – vladavinu prava, ljudske resurse, digitalnu transformaciju, zdravstvo, poresku politiku, građevinarstvo i nekretnine, te turizam i ugostiteljstvo.
Prvi put ove godine, poseban fokus posvećen je i ESG principima, jer u AmCham-u vjeruju da su održivost, društvena odgovornost i kvalitet upravljanja neizostavni stubovi modernog poslovnog ambijenta.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
