Podgorica, (MINA) – Rodna ravnopravnost je osnovno ljudsko pravo i suštinska komponenta održivog upravljanja, pa je neophodno kontinuirano raditi na tome da proces kreiranja politika u javnoj upravi bude usklađen sa rodno odgovornim standardima.
To je poručeno sa konferencije „Rodna ravnopravnost i javna uprava”, koju je organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u cilju podsticanja dijaloga o rodno odgovornim politikama i istraživanja izazova i prilika za transformaciju javne uprave, kroz integraciju rodne perspektive u kreiranje politika.
Na konferenciji je ocijenjeno da se transformacijom javne uprave postavljaju temelji za efikasnije upravljanje resursima i osiguravanje jednakih prilika za sve građane, što vodi u dugoročne promjene sa konkretnim uticajem na cjelokupno društvo.
Naglašeno je da put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU) zahtijeva sistemsku integraciju rodne ravnopravnosti kao centralnog principa demokratskog upravljanja, kao i da javne institucije imaju ključnu ulogu u promovisanju inkluzivnog razvoja i moraju usvojiti rodno odgovorne pristupe kako bi strukture upravljanja odražavale potrebe i prava svih.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova kazala je da Izvještaj o trendovima UNDP-a za ovu godinu ističe da je napredak u okviru Cilja održivog razvoja 5 koji se odnose na rodnu ravnopravnost i dalje ozbiljno usporen, bez ijednog indikatora koji je u potpunosti ostvaren na globalnom nivou.
„U UNDP-u smatramo da je rodna ravnopravnost i osnovno ljudsko pravo i temelj održivog razvoja. Društva koja prihvataju rodnu ravnopravnost imaju bolju upravu, snažnije ekonomije i inkluzivnije razvojne puteve“, rekla je Paniklova.
Kako je dodala, tokom proteklih nekoliko godina, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, podržali su razvoj rodno odgovornih politika, inicijativa za jačanje kapaciteta i institucionalnih okvira usklađenih sa standardima EU i globalnim standardima
“Za UNDP, postizanje rodne ravnopravnosti nije samo pitanje formalnosti, već izgradnje društva u kojem svi imaju priliku da napreduju i u kojem pojedinci – i žene i muškarci – mogu ostvariti svoj puni potencijal”, kazala je Paniklova.
Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselot Isakson poručila je da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti EU, zahtjev u procesu pristupanja, temelj efikasne javne uprave i jedini način da se osigura da javne politike i budžeti odgovaraju potrebama svih građana podjednako.
„Put naprijed znači obezbijediti da administracija ima rodno odgovorne prakse, te da su državni službenici spremni da ih razumiju i primjenjuju. Nalazimo se u trenutku koji znači priliku, jer Ministarstvo javne uprave radi na akcionom planu za 2025-2026. godinu, a posebna pažnja treba biti posvećena uključivanju rodnih aspekata prilikom planiranja i sprovođenja mjera“, rekla je Isakson.
Ona je naglasila da će i dalje posvećeno pružati podršku u implementaciji tih mjera i pomagati da javna uprava postane model pravičnosti i inkluzivnosti, a da rodna ravnopravnost ne bude samo težnja, već stvarnost.
Ministar javne uprave, Marash Dukaj, ukazao je na izazove u implementaciji rodno odgovornih politika, osvrćući se na važnost saradnje i podrške za uvođenje rodnih principa u sve segmente rada institucija.
„Suočavamo se sa izazovima poput nedovoljnih kapaciteta, stereotipa i nedostatka alata za sprovođenje politika rodne ravnopravnosti. Međutim, odlučno radimo na transformaciji“, poručio je Dukaj.
Kako je istakao, pilot projekat sa Upravom za ljudske resurse za uvođenje institucionalonog standarda za rodnu ravnopravnost, po globalnoj UNDP metodologiji označava novi početak za crnogorsku javnu upravu.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, istakla je značaj procesa transformacije institucija sa aspekta rodne ravnopravnosti u kontekstu evropskih integracija.
„Rodna ravnopravnost nije samo usklađivanje sa politikama EU, već je i prilika da Crna Gora pokaže liderstvo u regionu. Naša je odgovornost da rodne principe ugradimo u sve aspekte upravljanja, dok istovremeno gradimo budućnost u kojoj će jednakost biti stvarnost za sve“ naglasila je Gorčević.
Direktor Uprave za ljudske resurse, Agron Camaj, istakao je da promjena uvijek počinje od ljudi.
„A mi, kao institucija koja ima ključnu odgovornost u upravljanju ljudskim resursima, imamo priliku da budemo nosilac promjena. U toj misiji, želimo da budemo inspiracija i ostalim organima državne uprave i udružimo snage kako bismo zajedno gradili temelje rodne ravnopravnosti, ali i ravnopravnog i pravednog društva“, dodao je Camaj.
Direktor Instituta za standardizaciju, Zoran Glomazić, naglašavajući potrebu za kontinuiranom edukacijom i praćenjem napretka, istakao je značaj međunarodnih standarda za institucionalizaciju rodne ravnopravnosti.
„Standardizacija omogućava kreiranje jasnih i obavezujućih procedura koje osiguravaju da rodno odgovorne prakse ne budu samo deklarativne, već postanu dio svakodnevnog rada javne uprave“, kazao je Glomazić.
Zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vućić Popović, naglasila je važnost ulaganja u ljudske resurse i kapacitete institucija.
„Ne postoji bolja investicija od ulaganja u ljudske resurse.Kada izgradimo mrežu kompetentnih stručnjaka i stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, kreiramo održive temelje za buduće generacije i osiguravamo da rodna ravnopravnost bude trajno ugrađena u naš sistem upravljanja“, kazala je Vućić Popović.
Kako je saopšteno iz UNDP-a, zaključci konferencije osnažili su poziv na veću međuinstitucionalnu saradnju, jačanje kapaciteta javnih službenika i službenica, kao i implementaciju rodno odgovornih standarda u svim sektorima.
U saopštenju se navodi da je posebno naglašena potreba za razvojem mehanizama odgovornosti i mjerljivosti rezultata, kako bi se osiguralo da javne politike zaista odgovaraju potrebama svih građana i građanki.
Konferencija je dio projekta „Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti“, koji u Crnoj Gori sprovodi UNDP, a finansira EU.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
