Podgorica, (MINA) – Crnoj Gori i Podgorici potreban je „treći put“ i otklon od loših praksi Demokratske partije socijalista (DPS) i trenutne parlamentarne većine, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je to rekao novinarima nakon događaja “Razgovor sa predsjednikom”, na kom je sa akademskom zajednicom, studentima i zainteresovanom javnošću razgovarao o evropskoj perspektivi Crne Gore.
Milatović je, govoreći o formiranju vlasti u Podgorici, rekao da predstavnici Građanskog pokreta (GP) URA i Pokreta za Podgorici rade na pregovaračkoj platformi.
Na pitanje da li će jedna od tačaka u toj platformi biti da Luka Rakčević bude gradonačelnik, Milatović je odgovorio da o tome treba pitati Rakčavića, GP URA i Pokret za Podgoricu.
“Ja sam na tim izborima podržao građansku listu i smatram da i Podgorici i Crnoj Gori treba treći put i otklon od loših praksi DPS-a i trenutne parlamentarne većine”, naveo je Milatović.
Govoreći o Sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, Milatović je rekao da će ona biti zakazana u odnosu na obaveze članova Savjeta, ali da očekuje da to može biti 18. ili 19. novembra.
On je ocijenio da ministar odbrane Dragan Krapović izlazi iz djelokruga svojih nadležnosti i ulazi u nadležnosti Savjeta.
Prema riječima Milatovića, odgovornost za to snosi i predsjednik Vlade Milojko Spajić “koji od početka stoji iza djelovanja Krapovića”.
Milatović je, u razgovoru sa studentima, kazao da negativni trendovi u djelovanju parlamentarne većine i Vlade mogu loše uticati i na demokratski razvoj države i na evropske integracije.
Prema njegovim riječima, trendovi poput donošenja zakona po hitnom postupku, politizacije insitucija i ugrožavanja odnosa sa pojedinim susjednim državama su zabrinjavajući.
Milatović je rekao da su u Predjsedništvu pripremili dokument koji ukazuje na negativne trendove, navodeći da oni predstavlja znak upozorenja i poziv na akciju.
“U suprotnom, Crna Gora će se suočiti sa usporavanjem evropskog puta i pogoršavanja demokratskog razvoja”, kazao je Milatović.
On je istakao da se demokratija i demokratski razvoj svakodnevno moraju njegovati i unapređivati, dok proces pristupanja Evropskoj uniji (EU) zahtijeva punu i iskrenu posvećenost svih donosioca odluka.
“Zbog toga je od izuzetne važnosti da Vlada i parlamentarna većina promijene svoje političko i institucionalno ponašanje”, rekao je Milatović.
Milatović je kazao da je članstvo Crne Gore u NATO-u, koje je ostvareno 2017.godine, jedan od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta, dodajući da je drugi prioritet članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine.
“Radi se o prilici koju ne bismo smjeli da propustimo”, kazao je Milatović.
Prema njegovim riječima, treći vanjskopolitički cilj Crne Gore su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja, koja je, kako je naveo, važan faktor za stabilniju i prosperitetniju budućnost.
Kako je dodao, četvrti prioritet se odnosi na multilateralne platforme u kojima Crna Gora učestvuje.
Milatović je rekao da je Crna Gora u dugoj državnoj istoriji imala prvu smjenu vlasti na izborima 2020. godine.
“Uprkos dugoj državnosti, mi smo tek 2020. godine ušli u novu fazu demokratskog razvoja, gdje prvi put imamo smjenjivost vlasti kao rezultat izbornog procesa”, rekao je Milatović.
On je naveo da je Crna Gora, u kontekstu demokratskog razvoja, počela “demokratski da hoda”.
To je, kako je istakao, proces koji ima uspone i padove.
“Ipak, to je proces koji ide u pravom smjeru i nadam se da ćemo iskoristiti trenutak intenzivne demokratske konsolidacije da što prije naučimo da demokratski hodamo”, poručio je Milatović.
Prema njegovim riječima, to zavisi od ozbiljnosti i posvećenosti svih političkih aktera u Crnoj Gori i njihove posvećenosti tom procesu.
Milatović je rekao da on pokušava da bude i kohezivni faktor različitih legitimnih političkih interesa, ali i kao “političku korektiv koji kad vidi da procesi skreću u pogrešnom smjeru pokušava da ih vrati u pravi smjer”.
On je kazao da su prepoznali da se zakoni donose bez javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću, naglašavajući da se taj trend nastavio i nakon dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremeni mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).
Milatović je naglasio da je to posebno bilo izraženo tokom ljeta kada su donošeni zakoni sistemske važnosti, a bez ikakvih konsultacija.
“To postaje neminovno jedan trend”, rekao je Milatović, navodeći da je veliki broj zakona koje je dobio bio po hitnoj proceduri.
On je rekao da se drugi trend tiče politizacije institucija. “Problem je bio implementacija zakona koji su bili adekvatno zaokruženi”.
Kako je istakao Milatović, u Crnoj Gori se od loše implementacije dobrih zakona ide u loše zakone.
Milatović je rekao i da zabrinjavaju predlozi koji se odnose na zakon o stranim agentima, kao i da nezakonita postavljenja suštinski podrivaju vladavinu prava.
“Pogoršanje odnosa sa Hrvatskom je nešto što ne može da se ne primijeti”, rekao je Milatović, dodajući da su od tri ključne, dvije osobe parlamentarne većine proglašene personom non grata u toj državi.
Milatović je rekao da je prethodna vlast imala loše stvari o kojima su mnogo govorili, ali da je jedna dobra stvar bio bilateralni odnos sa Hrvatskom koji je trebao sačuvati.
On je naglasio i da izostaje institucionalna podrška kao odgovor na ekološke probleme i krizne situacije, ukazujući na nepogode u Šavniku, problema sa kju groznicom i slučaj trovanja radnika u Baru.
Govoreći o pristupanju Crne Gore i drugih država Zapadnog Balkana Uniji, Milatović je naglasio da Crna Gora ima prilku da bude primjer ostalim državama regiona.
On je rekao da je evroposki put Crne Gore otključalo konstruktivno djelovanje dijela opozicije u parlamentu, navodeći da se to odnosi na GP URA, Socijaldemokrate i partije manjinskih naroda.
Na pitanje o tome kako poboljšati odnose sa zemljama regiona, posebno Hrvatskom, Milatović je naglasio da je svima jasno da je izglasavanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu bilo u partijskom, a ne i državnom interesu.
“Mislim da je to bilo veoma neodgovorno, posebno od premijera Milojka Spajića, koji je prije toga rekao da to može naškoditi evropskom putu”, rekao je Milatović, dodajući da je Rezolucija donijeta zahvaljujući glasovima Demokrata i Pokreta Evropa sad.
On je istakao da niko ne osporava genocid u Jasenovcu, podsjećajući da komemoraciji godinama prisustvuje državni vrh Hrvatske.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je posljedice vidjela odmah nakon toga.
Na pitanje i vojnom roku i povećanju budžeta za vojsku, Milatović je kazao da u ovom trenutku to nije opcija, dodajući da to ne znači da se ne može desiti da se to pitanje otvori.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
