Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Moguće emitovanje domaćih državnih obveznica ima osnova da bude uspješno, što bi oživjelo tržište kapitala, ocijenio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković.
On je u razgovoru za Pobjedu najavio i pad varijabilnih kamatnih stopa vezanih za EURIBOR od juna ove godine.
Pejaković je ocijenio da su kamatne stope na depozite u našem bankarskom sistemu dobro kalibrirane, jer smo svjedoci značajnog rasta iz godine u godinu i istorijskog maksimuma depozita od skoro 5,5 milijardi EUR i rast od 250 miliona EUR u odnosu na kraj prethodne godine.
“Gledajući prosječnu kamatnu stopu na nivou sistema, jasno je da je na nivou regiona, ali nigdje u regionu nećete naći ponudu na godišnji euro depozit od četiri odsto na godišnjem nivou. Takav iznos depozita i likvidnosti banaka kroz bankinu umješnost očuvanja i uvećanja vrijednosti se odrazio i na dobit banaka, što treba kroz solventnost i stabilnost bankarskog sistema da raduje klijente i državu, jer imamo kvalitetne pretpostavke za podršku privredi”, rekao je Pejaković.
On je dodao da značajan dio dobiti banke ostavljaju u rezervi za ojačavanje postojećeg kapitala, tako da je njihova kapitalizovanost u godini porasla 22 odsto, što je podatak koji raduje u odnosu na izazove koji se očekuju u srednjem roku.
“Podržavam ideju emitovanja obveznica prilagođenu i za fizička lica. Svakako treba, kako sugeriše Centralna banka (CBCG), prije donošenja odluke pripemiti detaljnu analizu uticaja na bankarski sistem, odnosno na likvidnost i mogući smanjeni obim sredstava za privredu i stanovništvo. Sa druge strane, imali smo 2016. i 2019. godine emitovanje obveznica ukupnog iznosa 940 miliona EUR, gdje je odmjerena kamatna stopa bila i četiri odsto p.a, ali pored animiranja stanovništva nijesu se postigli očekivani rezultati, jer je od njih prikupljeno oko 20 miliona EUR, što je zanemarljivo u odnosu na ukupan iznos, ali valjano je da razvijamo tržište kapitala”, tvrdi Pejaković.
Prema njegovim riječima, stav Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je da investiciono bankarstvo, odnosno sklonost investiranja u domaće i inostrane hartije od vrijednosti fizičkih lica, je na niskom nivou, ali to daje prostor za razvoj tržišta kapitala.
On je naveo da su banke uvijek bile odgovorne prema zahtjevima države, tako da polovina ukupne emisije od 500 miliona EUR, koja dospijeva u aprilu 2025. godine, u vlasništvu je crnogorskih banaka, osiguravajućih kuća i institucija.
“Tako da u tom opsegu, stanju likvidnosti bankarskog sektora, treba tražiti i odgovor na obaveze koje dospijevaju”, poručio je Pejaković.
On je istakao da je stav MMF-a prema bankarskom sistemu pozitivan i da su potvrdili da su pokazatelji adekvatnosti kapitala, likvidnosti i profitabilnosti banaka u cijelom sistemu visoki, a nekvalitetni krediti su nastavili da opadaju, te da je smanjen nivo kredita sa varijabilnom stopom.
”Bankari bi uz klijente bili srećni da se spuste kamatne stope u plasmanima, što bi značilo da su značajno smanjeni rizici, a obuhvat klijenata bi bio veći, a time aktivnost privrede i ukupan obrt. Javnost najviše interesuje da od juna možemo očekivati pad varijabilnih kamatnih stopa u vezi s EURIBOR-om. Optimisti očekuju i ranije, ali usljed dosljednosti borbe sa inflacijom preporuka MMF-a centralnim bankama je da budu oprezne sa spuštanjem osnovnih kamatnih stopa”, objasnio je Pejaković.
On je dodao da je očekivani pad EURIBOR-a utemeljen u usporavanju ekonomija, gdje 11 zemalja EU imaju takav trend, a tu su i izbori gdje političari na vlasti ipak žele povećanu aktivnost privrede.
“Buduća ekonomska kretanja će zavisiti od tri ključna faktora – geopolitičke situacije na globalnom nivou, stepena ranjivosti pojedinačnih ekonomija na eksterne šokove, te efikasnosti makroekonomskih politika, koja se postiže adekvatnim sadejstvom monetarnih i fiskalnih politika”, rekao je Pejaković i dodao da kamatne stope u plasmanima zavise od cijene novca, gdje je i kamata na depozite, te rizika plasmana.
Prema njegovim riječima, ako je prosječna stopa inflacije u prošloj godini iznosila 8,6 odsto, a prosječna kamatna stopa u plasmanima banaka oko 6,5 odsto, imamo realno negativnu aktivnu kamatnu stopu.
“Ukoliko se obavezujućim mišljenjem, administrativno žele povećati kamatne stope na depozite za očekivati je porast cijena u plasmanima, ili veći obim naknada, što sve nije dobro za klijente. Ipak, treba ostaviti onima koji žive problematiku iz dana u dan, a to su bankari, da u skladu sa međunarodnim standardima vode strategiju poslovanja”, kazao je Pejaković i dodao da je ovoliki iznos depozita posljedica povjerenja u bankarski sektor.
Da bi se, kako je rekao, smanjila razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, treba da se smanje institucionalni rizici.
Značajan dio kamatne stope u plasmanima zavisi od rizika koji se ogledaju u uslovima poslovanja.
“Rizici su neformalno poslovanje, česte izmjene propisa, nelikvidnost privrede, gdje je u blokadi svako peto preduzeće, a to su potraživanja koja povjerioci pokušavaju naplatiti blokadom računa, sudski procesi u naplati traju u prosjeku tri godine, a siva ekonmija ugrožava poslovanje”, naveo je Pejaković, dodajući spisku i kreditni rejting zemlje.
On je zaključio da bankarski sektor pokazuje stabilnost i pouzdanost, da su svi bankarski subjekti domaći, a regulatorne mjere i prakse osiguravaju sigurnost depozita.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
