London, (MINA-BUSINESS) – Dolar je na svjetskim tržištima ove sedmice, četvrte zaredom, ojačao prema korpi valuta, dok je euro pod pritiskom jer se očekuje da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), povećati kamatne stope prije evropske vrhovne monetarne institucije.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je jedan odsto na 96,03 boda, a u jednom trenutku je dostigao i 96,26 bodova, najvišu vrijednost od jula prošle godine.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao 0,1 odsto na 113,99 jena (JPY), prenosi Hrportfolio.
Američka valuta je ojačala i u odnosu na evropsku, 1,4 odsto, pa je cijena eura skliznula na 1,1290 USD, blizu najniže vrijednosti od jula prošle godine.
Jačanje dolara zahvaljuje se očekivanjima investitora da će kamatne stope u Sjedinjenim Američkm Državama (SAD) biti povećane ranije nego što se očekivalo.
Posljednji podaci pokazuju da potrošnja Amerikanaca i dalje snažno raste, što bi moglo dodatno da podrži inflaciju.
Inflacija u SAD-u dostigla je najviše nivoe u posljednjih 30 godina i već se pet mjeseci kreće iznad pet odsto, znatno preko planirane vrijednosti Fed-a od dva odsto.
Ulagači se plaše da bi zbog rasta cijena sirovina i poremećaja u lancima nabavke, visoka inflacija mogla potrajati duže nego što su se mnogi, uključujući Fed, nadali.
A to bi moglo natjerati banku na povećanje ključnih kamatnih stopa prije nego što se očekivalo.
Zvančnici Fed-a u posljednje vrijeme šalju različite poruke.
Tako je predsjednik ogranka Fed-a u Sent Luisu, James Bullard, kazao da bi Fed trebalo da zauzme čvršći stav po pitanju inflacije, dok je predsjednica Fed-a u San Franciscu, Mary Daly, pozvala na strpljenje po pitanju kamata, jer smatra da će rast inflacije biti privremen.
Jednom riječju, još nije sasvim jasno hoće li se inflacija duže vrijeme zadržati na visokim vrijednostima ili je njen rast privremen.
Na tržištima se sada s velikom vjerovatnoćom računa na povećanje kamatnih stopa u SAD-u u junu naredne godine, nakon čega bi uslijedilo još jedno povećanje u novembru.
“Tržišta pretpostavljaju da će ključna kamatna stopa biti podignuta u drugoj polovini naredne godine”, rekla je valutna analitičarka Commerzbanka Antje Praefcke.
To podržava procjene da bi dolar mogao dodatno da ojača u narednoj godini.
Euro je, s druge strane, pod pritiskom, jer je Evropska centralna banka (ECB) poručila da vjerovatno u narednoj godini neće povećati kamate.
“Inflacija u eurozoni oslabiće i ECB ne bi trebalo da je koči strožom monetarnom politikom, jer će naštetiti oporavku ekonomije od koronakrize”, kazala je u petak predsjednica ECB-a, Christine Lagarde.
Inflacija u eurozoni dostigla je u oktobru 4,1 odsto, najvišu vrijednost u nešto više od 13 godina.
No, u ECB-u procjenjuju da će rast cijena usporiti u narednoj godini, na 2,2 odsto.
“Kada očekujete da će inflacioni pritisak oslabiti, a u ovom trenutku to se očekuje, ne bi bilo logično da reagujete zaoštravanjem monetarne politike. Zaoštravanje bi uticalo na ekonomiju nakon što cjenovni šok oslabi”, objasnila je Lagarde.
Pritiske na slabljenje eura izazvala je u petak i vijest da Austrija uvodi opšte mjere ograničenja kretanja, a da Njemačka ne isključuje mogućnost da slično postupi.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
