Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Položaj preduzetnica u Crnoj Gori posljednjih godina se vidno promijenio, ali ih je pandemija koronavirusa, usljed pada prometa i potrebe za dodatnim zaduživanjem, dovela u nepovoljnu situaciju, ocijenili su predstavnici Unije poslodavaca (UPCG).
Savjetnica u sektoru za PR i marketing UPCG, Marina Jovanović, kazala je da su mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) i Vlade, sprovedene u cilju zaštite privrede i građana, uticale na poslovanje kompanija.
“Pad prometa, prihoda, uz isti nivo redovnih poslovnih rashoda koje treba podmiriti, dovelo je brojne preduzetnice u nepovoljan položaj. Većina njih su ostale bez ili nijesu imale finansijskih zaliha, što ih je dovelo do potrebe za dodatnim zaduživanjem ili eventualnim prekidom poslovanja”, rekla je Jovanović agenciji Mina-business.
Najteže udarce, prema njenim riječima, pretrpjeli sektori trgovine, turizma, pružanja frizersko-kozmetičkih usluga, poslastičnice, proizvodnja i distribucija prirodnih proizvoda, kao i obrazovanja.
“Sa druge strane, pandemija je dovela do takozvane prinudne promjene načina funkcionisanja, koji ne podrazumijeva ustaljeno tradicionalno poslovanje, posebno u dijelu prodaje i kupovine. Digitalno poslovanje pokazalo je da se prodaja ne mora odvijati samo putem direktnog fizičkog odnosa između prodavca i kupca”, navela je Jovanović.
Ona smatra da je uloga digitalizacije i društvenih mreža u postojećim okolnostima pokazala stvarnu snagu, jer je takva vrsta transformacije ključna za sve vrste poslova.
“Neminovno je da svijet postaje digitalan i da se moramo prilagoditi digitalnim trendovima ukoliko želimo da opstanemo”, poručila je Jovanović.
Ona je saopštila da UPCG, uz tehničku podršku Međunarodne organizacije rada (ILO), sprovodi istraživanje o uticaju pandemije koronavirusa na poslovanje crnogorskih privrednika.
„To je nastavak, odnosno drugi dio istraživanja koje je UPCG na istu temu realizovala u aprilu. Dobijeni podaci će ukazati na ključne probleme i izazove sa kojima se privrednici srijeću i opredijeliti pravac daljeg djelovanja i vrstu podrške koja im je potrebna“, objasnila je Jovanović.
Ona je dodala da je dio pitanja u istraživanju namjerno kreiran tako da targetira upravo žene u biznisu, kao i posljedice koje je pandemija koronavirusa ostavila na njihova poslovanja.
„Dobijeni podaci će biti polazna osnova za formiranje preporuka, koje ćemo koristiti u budućim projektima, i za koje ćemo se zalagati pred nadležnim institucijama“, kazala je Jovanović.
Ona je ocijenila da se položaj žena u biznisu posljednjih godina vidno promijenio i da je u značajnoj mjeri prepoznat potencijal ženskog preduzetništva i žena kao poslodavaca i preduzetnica.
“Iako se ide uzlaznom putanjom, žene još nijesu u dovoljnoj mjeri prepoznate kao ravnopravni igrači u ekonomskoj areni, što utiče na njihovu lošiju startnu poziciju prilikom osnivanja, a kasnije i tokom razvoja biznisa. Zato se sa razlogom kaže da su se žene za svoje uspjehe morale dvostruko više pomučiti i dokazati”, poručila je Jovanović.
Podaci, kako je dodala, pokazuju da je sve više žena koje se usuđuju da napuste sigurne poslove ili da, ukoliko su nezaposlene, pokrenu sopstveni biznis.
“To su najčešće mikro i mala preduzeća, koja zapošljavaju do deset osoba i orjentisana su isključivo na domaće tržište, a uglavnom posluju u oblasti uslužnih djelatnosti za koje važi da su kapitalno manje intenzivne”, kazala je Jovanović.
Ona je podsjetila na podatke Poreske uprave (PU) s kraja 2017. godine, prema kojim je udio žena u preduzetništvu iznosi 25 odsto, što znači da je svako četvrto preduzeće bilo u vlasništvu žene. Poređenja radi, nivo zastupljenosti ženskog biznisa u zemljama EU iznosi oko 30 odsto, a slično je stanje i u zemljama regiona, gdje se kreće od 29 do 33 odsto.
“Ti podaci potvrđuju da žene predstavljaju značajan generator novih radnih mjesta, doprinose smanjenju stope nezaposlenosti i kao takve cjelokupnom ekonomskom osnaživanju žena, ali i privrednom rastu zemlje”, saopštila je Jovanović.
Crnu Goru, kao i većinu zemalja, prema njenim riječima, karakteriše paradoks da žene čine većinu stanovništva, ali manjinu u otvorenim mogućnostima za poslovne prilike i poduhvate.
“Biti preduzetnik i vlasnik kompanije nije jednostavan zadatak, bilo da se radi o muškarcu ili ženi preduzetnici. Međutim, ljestvica za uspjeh je mnogo visočije postavljena ženama u biznisu”, rekla je Jovanović.
Istraživanja, kako je navela, pokazuju da su žene i muškarci jednako motivisani da kroz osnivanje sopstvenog preduzeća ostvare ličnu, odnosno ekonomsku nezavisnost, a zatim i poslovni uspjeh i ugled.
“Dakle, u tom dijelu među njima ne postoje razlike. Međutim, ono što otežava startnu poziciju žena su faktori koji se odnose na manjak ili nedostatak očekivane podrške porodice ili društva, kao i izvora sredstava potrebnih za pokretanje i razvoj biznisa”, objasnila je Jovanović.
Ona je podsjetila da su žene u vrlo malom procentu vlasnice nekretnina, što je jedna od glavnih prepreka u pristupu finansijama i početnom kapitalu. Zato se, prema njenim riječima, banke i investitori naklonjeniji muškarcima, dok se žene najčešće oslanjaju na sopstvena sredstva.
Jovanović je navela da primjeri žena preduzetnica, koje su članice UPCG, potvrđuju da su one u poslu odgovorne, tačne i veoma uspješne, te da nijesu sklone ulaganjima u bilo kakve rizične aranžmane.
Ona je dodala da, iako biznis barijere ometaju poslovanje svih preduzeća, postoje razlike u intenzitetu i načinu na koji one utiču na žene, u odnosu muškarce vlasnike biznisa.
Žene prilikom osnivanja preduzeća kao prvobitne probleme navode otežan pristup finansijama, složenije uslove za odobravanja kredita, obavezan zalog pri apliciranju za zajam, kao i niži iznos odobrenih sredstava.
Isti problemi se, prema riječima Jovanović, pojavljuju i u daljem razvoju preduzeća, kada dolazi i do veće potrebe za finansijskim sredstvima.
“Kao česte barijere žene prepoznaju i komplikovane administrativne procedure, nestabilan i složen regulatorni okvir, previsoke namete, takse i druga davanja, kao i postojanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije“, kazala je Jovanović.
Ona je saopštila da je siva ekonomija u društvu i dalje značajno zastupljena, iako se prethodnih godina radilo na njenom suzbijanju.
“Ni ženski dio populacije ne zaobilazi ovu zonu poslovanja, pa svoje proizvode i usluge nudi na neformalnom tržištu. Tom pitanju se država mora dodatno posvetiti. Akcenat treba staviti na edukaciji žena, kako bi im se približio niz pogodnosti koje će iskusiti ukoliko svoje poslovanje obavljaju u formalnom sektoru”, navela je Jovanović.
Ona smatra da se usvajanjem strateških dokumenata, sa akcentom na poštovanje rodne ravnopravnosti, unapređenje ženskih prava i ekonomsko osnaživanje žena, stvorila pozitivna poslovna klima koja ohrabruje žene za otpočinjanje sopstvenih biznisa i postojanje sveobuhvatnog osjećaja podrške.
Vlada je, kako je dodala Jovanović, prepoznala potrebu da se pitanje ženskog preduzetništva, odnosno ekonomskog osnaživanja žena, posebno reguliše, pa je nakon isteka Strategije ženskog preduzetništva od 2015. do ove godine, pristupila izradi nove, koja će se odnositi na period od naredne do 2024. godine.
Ona je kazala da UPCG ima predstavnicu u radnoj grupi, čiji je nosilac Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća (DMSP).
„Izradom Strategije teži se kreiranju neophodnih preduslova i osnova na kojima će žene moći da iskažu ravnopravno preduzetničke potencijale. Strategija će u naredne četiri godine služiti kao okvir i polazna osnova za dalje aktivnosti na polju ženskog preduzetništva“, rekla je Jovanović.
Ona je najavila da će UPCG i u narednom periodu nastaviti da sprovodi niz aktivnosti koje će biti posvećene mladima i ženama u biznisu, kao značajnom potencijalu ekonomskog osnaživanja Crne Gore.
(kraj) nar/sam
