Podgorica, (MINA) – Obim ovlašćenja tužilaca koji se upućuju na rad u Specijalno državno tužilaštvo (SDT) treba jasno zakonski precizirati, kao i njihov status i opis poslova, smatraju u U Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).
ASK je, kako su rekli, analizirao propise kojima se uređuje rad Državnog i SDT, a posebno procedure relevantne za institut upućivanja državnih tužilaca u SDT.
“Pritom smo utvrdili postojanje visokih korupcijskih rizika, s obzirom na to da tako važno pitanje nije jasno i nedvosmisleno propisano zakonskim tekstom, što može izazvati nesigurnost na polju vladavine prava”, kazali su iz ASK-a.
Kako su dodali, Agencija je zaključila da nije uređeno pitanje ispunjenosti uslova potrebnih za rad u SDT-u od državnih tužilaca iz drugih tužilaštava.
Prema njihovim riječima, nije utvrđen ni obim njihovih ovlašćenja, status i opis poslova koji su neophodni za obavljanje „poslova hitne prirode“, odnosno kod „povećanog obima posla“ i „postupanja u konkretnom predmetu“ iz člana 24 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.
“Osim kriterijuma kojima bi se nedvosmisleno utvrđivala kvalifikovanost osoba koja se upućuju na rad u SDT, Agencija smatra da je neophodno jasno zakonski precizirati njihov obim ovlašćenja, status i opis poslova”, rekli su iz ASK-a.
Oni su dodali da bi se na taj način osiguralo da upućeni tužioci, osim kvalifikovanosti za obavljanje konkretnog tužilačkog posla, imaju ovlašćenja da sprovode tužilačke radnje u kapacitetu koji ima Specijalni državni tužilac i odgovornost za radnje koje sprovode.
Iz ASK-a su ocijenili da je zakonom potrebno precizirati i sadržaj obrazloženja zahtjeva koji Glavni specijalni tužilac upućuje Tužilačkom savjetu.
“Kao i sadržaj obrazloženja odluke koju na osnovu ovog zahtjeva donosi Tužilački savjet, kako bi bio očuvan princip transparentnosti, objektivnosti i izbora koji je zasnovan na zaslugama i kvalitetima koje predmetne pozicije podrazumjevaju”, dodali su iz ASK-a.
Oni su ukazali na skromnu razrađenost pravnih procedura kod upućivanja tužilaca na rad u SDT, kao i na relativizovanje činjenice da je Zakonom o državnim tužiocima uređeno samo pitanje upućivanja državnih tužilaca u drugo tužilaštvo uz uslov da se radi o tužilaštvu istog ili nižeg ranga.
To, kako su iz ASK-a rekli, ne smije biti opravdanje za praksu postupanja upućenih tužilaca u statusu koji shodno Zakonu o Specijalnom državnom tužilaštvu ne bi mogli imati.
Kako su naveli, član 4 Zakona propisuje da poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela navedenih u članu 3, vrše glavni specijalni tužilac kao rukovodilac državnog tužilaštva i specijalni tužioci kao državni tužioci.
“Čiji broj određuje Tužilački savjet u skladu sa Zakonom o Državnom tužilaštvu, ali ne i upućeni tužioci shodno članu 24 istog Zakona”, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, preporuka Agencije je da u cilju očuvanja pravne sigurnosti, a do definisanja pomenutih procedura, sve radnje predmetnih tužilaca treba da budu odobrene, odnosno potpisane od Glavnog specijalnog tužioca kao onoga na čiji je zahtjev Tužilački savjet odlučivao.
Agencija je pozvala Ministarstvo pravde da predloži adekvatna rješenja u toj oblasti, u skladu sa preporukama iz Mišljenja.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
