Podgorica, (MINA) – Crna Gora nema mehanizme za zaštitu od pokušaja drugih država da prikriveno ili otvoreno utiču na volju birača i ishod izbornog procesa, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da je to posljedica višegodišnjeg odbijanja različitih crnogorskih vlasti da kreiraju strategije i počnu da implementiraju mjere koje koriste demokratske države u zaštiti demokratije.
Prema njenim riječima, nedozvoljeno strano miješanje u demokratske procese jedno je od ključnih obilježja izbora u Crnoj Gori.
„Ono se manifestovalo kroz finansijske, političke i medijske uticaje, i dolazilo iz zemalja regiona, posebno Srbije, ali i od regionalnih sila poput Rusije. Ni predstojeći predsjednički izbori nijesu izuzetak“, navela je Kovačević.
Crna Gora, kako je ocijenila, nema strategije, zakone niti institucije koje bi se mogle uspješno suprotstaviti toj formi podrivanja demokratije.
„No, najvažnije od svega, nema ni političku volju da se sa procesom krene“, smatra Kovačević.
Zbog toga, kako je kazala, već skoro dvije godine Skupština ne stavlja na dnevni red predlog CDT-a o formiranju Odbora za praćenje stranih uticaja, iako je većina političkih partija javno izrazila podršku tom predlogu.
„Iako je izborni proces još u toku, već možemo vidjeti da je za sad jedno od njegovih ključnih obilježja uticaj iz inostranstva na proces kandidovanja“, rekla je Kovačević.
Ona je kazala da je „partijska“ Državna izborna komisija, vodeći se političkim motivima i izlazeći iz svojih nadležnosti, dobila od Srbije lične podatke kandidata, kakve nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova nikad nije uspjelo dobiti.
„U nastavku šarade, susjedna država je zbog crnogorskih izbora i na svoj Dan državnosti izdavala potvrde“, dodala je Kovačević.
Ona je rekla da je tako vlast u Srbiji pokazala da ima mehanizme u Crnoj Gori da odlučuje čak i o tome ko može uopšte pokušati da bude njen predsjednik.
Kovačević smatra da je finansiranje izbornih kampanja jedna od najslabijih tačaka izbornog procesa u Crnoj Gori.
„I pored očigledne činjenice da se na kampanje potroši puno više nego što partije prijave, nadležna Agencija za sprečavanje korupcije uporno se bavi administrativnim stvarima i zatvara oči pred najvećim problemima“, kazala je Kovačević.
Ona je navela da birači u Crnoj Gori ostaju uskraćeni za informaciju o tome ko plaća kampanje u Crnoj Gori, da li taj novac dolazi od biznisa, kriminala ili stranih vlada, i kakve su usluge političari ponudili zauzvrat svojim patronima.
„Iz javno dostupnih izvora može se vidjeti da je Srbija u posljednjih nekoliko godina pružila višemilionsku podršku srpskim organizacijama i crkvi u Crnoj Gori, ali i pojedinim opštinama gdje su na vlasti političke partije povezane sa režimom u Srbiji“, kaže se u saopštenju.
Kako je navela Kovačević, ove godine je budžetom Srbije za region predviđeno trostruko više sredstava nego za prošlu.
„Ako podaci budu dostupni, biće zanimljivo vidjeti sredstva izdvojena za Crnu Goru, i posebno za parapolitičke organizacije koje direktno podržavaju neku od političkih opcija“, rekla je Kovačević.
Prema njenim riječima, jedan od najvažnijih instrumenata državne politike Srbije u Crnoj Gori je Srpska pravoslavna crkva (SPC).
Kovačević je kazala da je u izborima 2020. godine uloga SPC bila ogromna, i da je mobilizacija pripadnika SPC u protivljenju Demokratskoj partiji socijalista nesumnjivo doprinijela izbornoj pobjedi tadašnje opozicije.
„I dok indirektna politička i posebno finansijska uplitanja mogu ostati skrivena, medijski uticaji su po svojoj prirodi izloženiji javnosti“, navodi se u saopštenju.
Kovačević je rekla da su u posljednjih nekoliko godina vidljive dramatične promjene u medijskom vlasništvu, koje su rezultirale tim da četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom nijesu u vlasništvu osoba iz Crne Gore.
„Sličnu situaciju imamo i kada je u pitanju vlasništvo nad štampanim i onlajn medijima, dok svakodnevno nastaju novi anonimni portali“, dodala je Kovačević.
Kako je kazala, to ne bi bilo problem ako se radi o profesionalnim i kredibilnim medijskim kućama gdje je uredništvo nezavisno od vlasničke strukture.
„Međutim, situacija budi sumnju jer se dio njih kroz vlasništvo može povezati s tajkunima povezanim sa režimom u Srbiji, ili drugim političkim i ekonomskim centrima moći iz drugih država“, navela je Kovačević.
Kako je rekla, pored medija koji rade u Crnoj Gori, u svakom izbornom ciklusu, pa i ovom, vidi se povećano interesovanje medija iz Srbije za izvještavanje o crnogorskim izborima.
Kovačević je kazala da crnogorski nadležni organi i regulatori nemaju nikakvu kontrolu nad nedozvoljenim sadržajima, besplatnim reklamiranjem ili reklamiranjem finansiranim od trećih strana, i govorom mržnje i dezinformacijama koje se često plasiraju tim kanalima.
„Pojedini portali u Srbiji su već na svojim sajtovima otvorili posebne rubrike posvećene izborima u Crnoj Gori, a tabloidi proglasili pobjednika izbora iako još nemamo ni sve kandidate“, navodi se u saopštenju.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
