Podgorica, (MINA) – Medijski sadržaji koji su finansirani iz Fonda za posticanje pluralizma unapređuju percepciju i razumijevanje društvenih događaja i procesa, i djelimičmo služe kao izvor informisanja građana, pokazalo je istraživanje Agencije za elektronske medije (AEM).
AEM je sproveo istraživanje o učincima prvog granta pomoći komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima iz Fonda u okviru kojeg je dodijeljeno preko 221 hiljada EUR.
Prvim grantom, koji je ralizovan u 2021. godini, podržan je 31 programski sadržaja, a novac je dobilo deset emitera.
Milica Krivokapić iz AEM-a je, predstavljajući rezultate istraživanja, kazala da su televizije i dalje značajan mediji, ali da su sve prisutniji druge vrsta medija i načini informisanja kao što su društvene mreže i internet portali.
Ona je ukazala na veoma nizak nivo upoznanosti građana sa postojanjem Fonda za medijski pluralizam.
“Tri četvrtine ispitanika, odnosno 74,1 odsto nije upoznato sa postojanjem Fonda, 16 odsto nijesu sigurni, dok je svega 9,9 odsto upoznato sa tim”, saopštila je Krivokapić.
Kako je navela, mediji sa lokalnom pokrivenošću imaju srednji nivo informisanost među svojom publikom i uglavnom je preko 40 odsto, što nije slučaj sa medijima sa regionalnom i nacionalnom pokrivenošću.
Prema njenim riječima, 86,1 odsto ispitanika nije upoznato da su emisije podržane novcem iz Fonda.
Krivokapić je rekla da ispitanici zauzimaju neutralan sav kada je u pitanju relevantnost, aktuelnost i otvorenost programskih sadržaja finansiranih iz Fonda.
Sa druge strane, kako je dodala, postoji zanačajan procenat slušalacai i gledalaca koji te karakteristike ocjenjuju dobro i pozitivno.
Krivokapić je kazala da značajan broj ispitanika koriste programske sadržaje koji su finansirani iz Fonda kao izvor informacija – 54,4 ponekad, a 10,6 ispitanika gotovo uvijek.
Ona je dodala da ispitanici smatraju da programski sadržaji finansirani iz Fonda imaju pozitivan uticaj na razumijevanje društvenih događaja.
”Iako većina ispitanika, 59,9 odsto, zauzima
neutralan stav prema odražavanju interesa zajednice i razumijevanju društvenih događaja putem programa podržanih iz Fonda, imamo značaj broj ispitnaika koji se izrazio pozitivno, pa njihov ukupan doprinos ostaje pozitivan”, dodala je Krivokapić.
Kako je rekla, većina ispitanika ne uočava značajne razlike u kvalitetu podržanih emisija u odnosu na druge medijske sadržaje.
Krivokapić je kazala da su, kada je riječ o temama koje su podržane iz Fonda, ispitanicima dominantno interesantne teme djeca, sport i mladi, promocija zdravih stilova života i borba protiv korupcije, dok su manje zanimljive evropske integracije i političke teme.
AEM je istraživao i stavove šest emitera koji su dobili podršku iz Fonda za pluralizam.
Krivokapić je kazala da emiteri imaju pozitivna stav prema postojanju Fonda, ali da analiza pokazuje različite nivoe zadovoljstva u vezi sa pojedinim aspektima konkursa.
“Tri emitera su zadovoljna visinom ukupnog granta, jedan je nezadovoljan, a dva su imala neutralan stav”, saopštila je Krivokapić, dodajući da su identične stavove imali i po pitanju uslova za prijavu na konkurs.
Ona je rekla da su korisnici Fonda najviše zadovoljni nivoom transparentnosti, odnosno smatraju da se proces raspodjele novca sprovodi objektivno i bez diskirminacije, a manje su zadovoljni procesom prijave, evaluacijom i izvještavanjem.
Krivokapić je rekla da su emiteri imali i određene sugestije, među kojima je da visina dodijeljenog novca ne bi trebalo da bude uslovljena visinom ukupnih prihoda ostvarenih u godini koja prethodi godini konkursa.
Kako je navela, emiteri su pozitivno ocijenili dosadašnje ekfete raspodjele novca iz Fonda na medije, a samo jedan je izrazio neutralan stav po ovom pitanju.
“Kao ključne efkete su naveli veće interesovnaje publike, veća gledanost i slušanost, proizvodnju raznolikog i kvalitetnijeg medijskog sadržaja. Smatraju da se na ovaj način sačuvana neka radna mjesta i proizvedeni program koji nijesu ekonomski isplativi za produkciju”, rekla je Krivokapić.
Ona je kazala da emiteri imaju podijeljena mišljenja kada je u pitanju model funkcionisanja Fonda- polovina je zadovoljna, dok se polovina predlaže razmatranje alternativnog modela.
“Smatraju da treba unaprijediti sistem prijave, da se pređe na onlaj /online/ formu i da se način raspodjele novca prilagodi kako bi onogućio dugoročni opstanak medija”, istakla je Krivokapić.
Kada su u pitanju nalazi istraživanja emitera koji nijesu korisnici novca Fonda, Krivokapić je rekla da postoji razlika u niovu informisanosti među njima, ali da većina ima pozitivan stav prema Fondu i njegoovm postojanju.
“Većina emitera se slaže da je postupak omogućio slobodan i ravnopravan pristup novcu iz Fonda svim emiterima koji, u skladu sa zakonom, imaju to pravo”, dodala je Krivokapić.
AEM je identifikovao 100 zaposlenih koji su učestvovali u pripremi ili sprovođenju podržanih emisija ali je, kako je navela Krivokapić, na upitnik odgovorilo svega šestoro.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović saopštila je da je od osnivanja Fonda, prije tri godine, podijeljeno 1,7 miliona EUR.
Ona je ukazala da opšta javnost nije dovoljno upoznata da postoji Fond za medijski pliralizam.
“Ovo može ukazivati na nedovoljnu efikasnost napora medija koji su korisnici sredstava Fonda da to predstave svojoj publici”, navela je Vujović.
Ona je istakla da se o postojanju Fonda najmanje govori na televizijama sa nacionalnom frekvencom, dok je publika medija sa lokalnom pokrivenošću više informisana o emisijama koje se finansiraju od novca Fonda.
Vujović je kazala da mediji korisnici Fonda nijesu uspjeli da afirmišu istraživanje među svojim zaposlenima kako bi dobili povratne informacije i podatke o socio-ekonomskim efektima koje je novac iz Fonda imao na njihov status.
Ona je istakala da će iz Fonda za pluralizam medija u narednom periodu biti izdvajan znatno veći novac.
“Izmjenama medijskih zakona predviđa se povećanje izvdajanja Fonda sa 0,09 na 0,2 odsto tekućeg budžeta, što će rezultirati cifrom od preko dva miliona EUR za godišnji konkurs”, precizirala je Vujović.
Ona je navela da je novac iz Fonda namijenjen projektima koji promovišu kulturnu raznolikost, očuvanje tradicije i identiteta, evropske integracije, nauku, kulturu, obrazovanje, zaštitu prava manjinskih naroda, djecu.
“Realizacijom svakog podržanog projekta kroz Fond, medijski prostor Crne Gore trebalo bi da je postao bogatiji i raznovrsniji”, rekla je Vujović.
Direktorica AEM-a Sunčica Bakić kazala je da problemi sa kojima se suočavaju novinari u Crnoj Gori nijesu za neku veliku proslavu Dana novinara, ali jesu prilika da se cijelo društvo, a naročito predstavnici državnih organa, podsjete na to koliko je važna posvećena borba za slobodu medija i novinarstva i na svoju obavezu što obezbijede povoljnije uslove za nihov rad.
Ona je kazla da je Fond ustanovljen kao mehanizma koji treba da olakša funkcionisanje medija u Crnoj Gori i obezbijedi podršku za kvalitetno i kredibilno novinarstvo.
Prema riječim Bakić, pitanje od posebne važnosti jeste kolika ova pomoć može biti na ukupne prihode koje mediji ostvaruju na tržištu.
„Suština i smisao Fonda je da da “vjetar u leđa” domaćim medijima i pruži potporu profesionalnom novinarstvu. Ako se ova pomoć svodi na “svakom po malo nikome dovoljno”, željene rezultate nećemo postići, a funkcionisanju tržišta se pravi šteta jer se onemogućava prirodno djelovanje njegovih mehanizama“, rekla je Bakić.
Ona je dodala da se, sa druge strane, komercijalni mediji ne smiju u potpunosti osloniti na izvore iz javnih fondova jer će tako, prema njenim riječima, otvoriti vrata autoncezuri, trajno štetiti njihovoj nezavisnosti i dobiti kvazi javne servise.
Bakić smatra da je nophodno razmotriti da li sadržaj koji se finansira novcem iz Fonda, svojim kvalitetom i izborom tema dopinosi raznovrsnosti, da li pivećava ponudu sadržaja koji je od posebnog interesa za javnost, a koje emiteri ne bi proizveli zbog neisplativosti.
„Da li smo ovim Fondom pomogli ostvarivanje prava na kvalitetno informisanje raličitih ugroženih grupa, podstakli istraživačko novinarsto i otvorli značajne teme. Jer ako nijesmo – napravoli smo više štete nego koristi”, navela je Bakić.
Ona je kazala da je u svijetu dezinformacija i lažnih vijesti subvencioniranje novinarstva potreba i društava razvijene demokratije.
„Jednako kao što radimo na jačanju otpornosti građana na dezinformacije, moramo raditi i na jačanju medija i unapređenju cjelokupunog sistema“, poručila je Bakić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
