Podgorica, (MINA) – Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je tužilaštva Srbije i Crne Gore da procesuiraju nalogodavce i prostale neposredne izvršioce zločina u Štrpcima, a komisije za nestale da preduzmu konkretne radnje na pronalasku tijela svih ubijenih.
Iz HRA su, povodom 32. godišnjice zločina u Štrpcima u kom su uniformisane osobe pod komandom Milana Lukića izvele iz voza 20 civila, odveli ih u nepoznatom pravcu u ubili, apelovali na komisije za nestale osobe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije da preduzmu temeljnu potragu za posmrtnim ostacima žrtava u jezeru Perućac.
Oni su pozvali i poslanike Skupštine Crne Gore da na današnjem zasjedanju jednoglasno usvoje izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i prateće amandmane.
“Kojima će se sve civilne žrtve rata sistemski prepoznati i njihovim porodicama u Crnoj Gori napokon dati prava na socijalnu zaštitu”, navodi se u saopštenju HRA.
Oni su pojasnili da ta prava porodice palih boraca iz ratova devedesetih imaju još od 1998. godine, odnosno već 27 godina.
“Usvajanjem ovog zakona, Crna Gora bi priznala status civilnih žrtava rata svim stradalima u otmici u Štrpcima, što bi predstavljalo važan civilizacijski iskorak”, kazali su iz HRA.
Prema njihovim riječima, Srbija, s druge strane, još nije ni blizu da to učini – žrtve otmice je “kaznila” jer nisu stradali na teritoriji Srbije, kao i zato što su stradali od vojske Republike Srpske, koju Srbija smatra prijateljskom vojskom.
“Očekujemo i da Vlada Crne Gore podrži obećanje ministra socijalnog staranja, brige o porodici i
demografije, Damira Gutića, da će porodice civilnih žrtava rata biti obeštećene zbog decenijskog
kašnjenja zakonske regulacije, čime bi se makar djelimično ispravila nepravda prema njima”, rekli su iz HRA.
Oni su podsjetili da je ta nevladina organizacija prošle godine sprovela istraživanje javnog mnjenja, koje je pokazalo da je o zločinu u Štrpcima
tačno informisano jedva nešto preko trećine građana (38.8 odsto).
“Neophodno da se lekcija o ovom zločinu uvrsti u nastavni program istorije, kako bi se obezbijedilo da ljudi u ovom regionu više nikada ne stradaju zbog svog porijekla”, poručili su iz HRA.
Pripadnici Vojske Republike Srpske su 27. februara 1993. godine, na željezničkoj stanici Štrpci, u Bosni i Hercegovini, zaustavili voz koji je saobraćao na liniji Beograd–Bar i iz njega izveli 20 putnika, koje su opljačkali i ubili samo zato što nijesu bili srpskog porijekla, a njihova tijela su bacili u Drinu.
“Najstarija žrtva imala je 59 godina, a najmlađa 16. Od dvadesetoro ubijenih, osam je bilo iz Crne Gore”, podsjetili su iz HRA.
Kako su dodali, do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice, Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine.
Za zločin u Štrpcima do sada je pravosnažno osuđeno deset osoba – jedna u Crnoj Gori i devet u Bosni i
Hercegovini.
U krivičnom postupku koji je vođen protiv Nebojše Ranisavljevića u Crnoj Gori, utvrđeno je da je otmica u Štrpcima bila planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih organa Srbije i Savezne Republike (SR) Jugoslavije.
Dokumenta objavljena na suđenju u Bijelom Polju, koja je sakupio i objavio Fond za humanitarno pravo, upućuju na to da su i Ranisavljević i njegov komandant, Milan Lukić, bili izvršioci zločina čiji je nalogodavac bio neko drugi, iz vrha vlasti tadašnje SR Jugoslavije, koju su činile Srbija i
Crna Gora, u saradnji sa vlastima Republike Srpske.
“Do danas niko od nalogodavaca i organizatora ovog zločina nije optužen”, naglasili su iz HRA.
Oni su podsjetili da su prije dvije godine zahtjevali da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) proširi istragu u tom predmetu na nove izvršioce, organizatore i naredbodavce zločina, kao i one koji su unaprijed znali da će do otmice putnika doći, ali ništa nijesu učinili da je spriječe.
“Po tom zahtjevu je SDT pokrenulo izviđaj, koji i dalje vodi, i od koga još uvijek očekujemo konkretne rezultate”, kazali su iz HRA.
Oni su tada, kako su podsjetili, tužilaštvu
dostavili i imena svih onih koje je Ranisavljević u svom svjedočenju pominjao kao učesnike u akciji:
“Crnogorca”, „Pijanog Slovenca“, Milana „Čačka“, Acu Šimšića, Željka Marjanovića, Bogdana Šekarića,
Vidakovića, Tanovića, Gorana (romskog porijekla) i Mitra ,,Četnika“.
“Protiv njih su još 1998. godine krivičnu prijavu podnijeli advokati Dragan Prelević i Aleksandar Cvejić, koje je Fond za humanitarno pravo iz Beograda angažovao da zastupaju porodice žrtava”, naveli su iz HRA.
Oni su istakli da je komandant „Osvetnika“, Milan Lukić, osuđen pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor zbog učešća u drugim zločinima, kao što su dva masovna ubistva civila koje je žive spalio u kućama na dvije lokacije u Višegradu.
“Za otmicu i ubistvo putnika iz voza u Štrpcima još mu nije suđeno, iako je 2019. godine optužen za taj zločin od strane Suda Bosne i Hercegovine”, naveli su iz HRA.
Iz te nevladine organizacije su podsjetili da su objavulu odabrana svjedočenja o otmici putnika iz voza u Štrpcima u knjizi „Protiv zaborava“.
U toj knjizi su, kako su pojasnili, predstavljeni iskazi čovjeka koji se protivio odvođenju svog saputnika, rođaka otetog putnika koji je razgovarao sa Milanom Lukićem, žene koja je prisustvovala otmici svog supruga, konduktera i otpravnika vozova iz stanice Štrpci.
Iz HRA su rekli da je na kraju knjige predstavljen i iskaz osuđenog izvršioca Nebojše Ranisavljevića, koji je detaljno ispričao kako je zločin izvršen.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
