Podgorica, (MINA) – Donošenje novog zakona o upravljanju otpadom potrebno je kako bi taj sistem bio efikasan i efektivan, a država ispunjavala obaveze iz poglavlja 27, kazao je državni sekretar Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović.
Vitomirović je na sjednici Skupštine, obrazlažući Predlog zakona, rekao je da je pred poslanicima jedan od najvažnijih zakona za životnu sredinu i ispunjavanje zahtjevnih aktivnosti i ciljeva iz EU direktiva koje prenose u crnogorsko zakonodavstvo.
“Uočena je potreba za poboljšanjem sistema upravljanja otpadom, većim stepenom selekcije otpada, reciklaže, a što je zahtijevalo inoviranje zakonodavnog okvira i planskih dokumenta“, naveo je Velimirović.
On je kazao da su u Predlog zakona o upravljanju otpadom transponovane najznačajnije odredbe iz 12 direktiva EU i jedne regulative, dok će ostale biti transponovane kroz podzakonska akta.
Vitomirović je rekao da je poseban akcenat prilikom izrade Predloga zakona stavljen na efikasno organizovan sistem preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada od ambalaže, električne i elektronske opreme, baterija akumulatora, vozila, ribolovnog materijala od plasitke, plasitke za jednokratku upotrebu i guma.
Kako je naveo, u najbolja praksa EU koja je sadržana u Predlogu zakona je program proširene odgovornosti proizvođača sa mjerama koje obezbjeđuju da proizvođači, odnosno uvoznici proizvoda snose finansijsku i organizacionu odgovornost za upravljanje pomenutom vrstom otpada.
„Ovo je veoma važno za Crnu Goru koja uvozi relativno veliku količinu prozvoda koji su obuhvaćeni sistemom proširene odgovornosti, kako bi se stvorili uslovi za održivo upravljanje vrijednim materijalima i proizvodima nakon njihove osnovne upotrebe“, naveo je Vitomirović.
Prema njegovim riječima, jedan od krajnjih ciljeva novog zakona je da se do 2030. godine postigne minimun 50 odsto ponovne upotrebe otpadnog materijala iz mase sakupljenog otpada domaćinstava – plastike, papira, stakla i metala.
Vitomirović je kazao da su veliki problem neadekvatni podaci pa je, kako je rekao, nužno uspostaviti kvalitetan informacioni sistem za oblast upravljanja otpadom u vezi proširene odgovornosti.
On je ukazao da je Predlogom zakona predviđena zabrana upotrebe laganih kesa za nošenje od 15 do 50 mikrona i pojasnio da će prodavac koji prodaje kese preko 50 mikrona plaćati naknadu Fondu za zaštitu životne sredine.
Vitomirović je dodao da je novina u odnosu na važeći zakon formiranje državne inspekcije sa zadatkom bolje implemetacije novog zakonskog rješenja i kontrole lokalnih planova upravljanja otpadom.
Kako je istakao, jedna od glavnih koristi donošenja ovog zakona je što se njime stvaraju uslovi za primjenu ključnog koncepta cirkularne ekonomije.
„Zakonska rješenja koja su navedena u ovom Predlogu podstiču zdrave, održive ekonomske prinicipe i efikasnije koriščenje naših prirodnih resursa“, naveo je Vitomirović.
On je kazao da je neophodno da novi zakon o upravljanju otpadom bude donesen da bi njegova rješenja implementirali u praksi, kako bi sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori bio efikasan i efektivan, a država ispunjavala obaveze iz poglavlja 27 za pristupanje EU.
Poslanik Demokratske partije socijalista Dušan Raičević rekao je da zabrinjavajuće da se otpad sakuplja na samo dvije santirane deponije u Crnoj Gori, da svijest o primarnoj selekciju otpada nije adekvanto razvijena, te da su procenti reciklaže sve niži.
On smatra da će predloženo zakonsko rješenje biti samo puko zadovoljavanje određene forme koja je nophodna s obzirom na obaveze iz poglavlja 27.
Raičević je rekao da zabrinjava ogromni broj odredbi sa odloženom primjenom, kao i to što je donošenje većina nekih podzakonskih akata planirano krajem 2027. godine.
Kako je rekao, pitanje je da li će se dobiti kvalitetno zakonsko rješenje i da li ono nudi adekvatnu metodologiju za rješavanje brojnih nagomilanih problema.
„Problematično je nastojanje da prihvatimo zakonsko rješenje razvijenih sistema koji predstavljaju nadogradnju onoga što se već primjenjuje, a tiče se primarne selekcije i razvijene svijesti o reciklažni, a koju mi u Crnoj Gori nemamo“, dodao je Raičević.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković kazao je da Preldog zakona važan jer je usmjeren prvenstveno na prevenciju otpada i što „krči put“ prema cirkularnoj ekonomiji.
On je kao probleme u vezi sa odlaganjem otpada istakao nisku svijest građana o značaju tog procesa i infrastrukturu.
„Unapređenje sistema recikliranja i edukacija građana o važnosti odgovornog upravljanja otpadom predstavljaju ključne korake ka ostavrenju ciljeva čistije i zdravije životne sredine u Crnoj Gori“, naveo je Leković
On je rekao da vjeruje da zakon neće ostati „mrtvo slovo na papiru“, već da će, uz proaktivnu ulogu parlamenta, upravljanje otpadom postati imerativ za očuvanje države.
Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan navela da je da bi implentacija Predloga zakona trebalo da podrži cirkularnu ekonomiju gdje otpad postaje resurs, a ne nus proizvod.
Ona je rekla da u Crnoj Gori dominira linearni model privrede: „kupimo – koristimo – bacimo“.
„Mislim da je važno da se fokusiramo na reciklažu i da domaćinstva počnu da selektuju otpad“, rekla je Pićan dodajući da je reciklaža posebno važna za ekonomiju jer se tako smanjuju rizici vezani za snabdijevanje.
Ona je kazala da, uprskos nekim zakonskim rješenjima iz prošlosti, društvo nije uspjelo da promijeni svoje loše navike, i pozrdavila što novi zakona, za razliku od prethodih, promoviše odgovornost svih aktera u lancu upravljanja otpadom
Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić smatra da je potrebno sagledati da li novo zakonsko rješenje ima dobar balans između onoga što Crna Gora treba da postigne u ovoj oblasti kako bi sačuvala sovj biodevrzitet, između onoga što su kriterijumu u pristupanju EU i onog što se može implementirati praktično, imajući u vidu potrebna materijalna sredstva.
„Bez obzira na cijenu koštanja, disciplina upravljanja otpadom treba biti potpuna jer će svako odlaganje izazvati kaznu koja na sprema ekologija“, rekao je Gutić.
On je ocijenio da je novi zakon, koji se čega pet godina, djelimično usklađen sa pravnom tekovinom EU.
„Jer nijedan od relevantih evropskih propisa, izuzev Direktive o pošiljkama otpada nije u cjelosti preneseni“, rekao je Gutić i dodao da posebno zabrnjava što je donošenje podzakonskih akata kojima će se vršiti dodanto usklađivanje odloženo za naredne godine.
Time se, kako je rekao, dolazi u situaciju da se EU akti transponuju u zakon punu decieniju, a što odmah za sobom povlači pitanje kada će se implementirati ti propisi.
„Čekanjem novog zakona ušli smo u četvrtu godinu u kojoj ne postoji Državni plan upravljanja otpadom, pa samim tim ni lokalni. To znači da su sve odluke istekle i da otpadom u Crnoj Gori upravlja stihijski“, dodao je Gutić.
Gutić je naveo da bi, zbog obaveza prema EU, Crna Gora do 2030. morala da reciklira najmanje 50 odsto komunalnog otada.
Kako je rekao, prema podacima Monstata prošle godine je proizvodeno 336 hiljada tona raznog otpada, od čega je reciklirnao nešto preko hiljadu tona, što je manje od pola procenta.
Gutić je istakao da se kao rezulat toga dodatno degradira životna sredina, uništavaju prirodni resursi, ali i izgubi velika novčana vrijednost sirovina pogodnih za reciklažu.
„Ključni uzorčnici ovog stanja su neprilagođena infrastrura za recilažu, nedostaka edukcija građana i privrede o značaju recikliranja, nedostak efiksanog sistema sakupljanja i sortiranja materijalan, tehnologija za tretman otpada, nedovoljna kontrola i nedostata finansisjkih podsticaja za reciklažu“, rekao je Gutić i dodao da se ovim aspektima zakon nije bavio.
On je pozitivnim ocijenio to što je Predlogom zakona predviđeno plaćanje naknada za upotrebu laganih plastičnih kesa i deponovanje miješanog komunalnog otpada, kao i oslobađanje od nakada za privremneo skladištenje neopasnog građevinskog otpada.
Gutić je dodao da je izrada zakona bila netransparentna, bez javne rasprave na kojoj se javnost mogla upoznati sa Predlogom.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
