Podgorica, (MINA) – Srpski jezik treba da ima status službenog jezika, kazao je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, navodeći da je to unutrašnje pitanje Crne Gore, pitanje prava i ravnopravnosti i da ga niko ne smije izmještati iz tog okvira.
Koprivica je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista Aleksandre Vuković Kuč da li je saglasan sa najavama pojedinih činilaca vladajuće strukture o izmjeni Ustava u dijelu službenog jezika i državljanstva.
Kako je naveo, pitanja kao što je jezik zahtijevaju dijalog, atmosferu dobre volje i argumentovanje u dobroj vjeri.
“Kada govorimo o dijalogu i društvenom dogovoru, ekstremisti sa bilo koje strane u Crnoj Gori ili sufleri spolja nijesu, niti mogu biti od pomoći”, rekao je Koprivica.
On je kazao da vjeruje da će crnogorsko društvo, ipak, pokazati ono što posjeduje, a to je unutrašnja snaga da se vodi dijalog, postiže konsenzus i dođe do rješenja koja garantuju da svima budu poštovani identitet i dostojanstvo.
„Sve u cilju izbjegavanja banalnih polarizacija, koje troše enormno društvenu energiju, a dok curi istorijsko vrijeme koje bi djelotvornije bilo iskoristiti za jačanje institucija, borbu protiv korupcuje i kriminala i unapređenje ekonomskog ambijenta“, rekao je Koprivica.
On je ponovio da je, po pitanju jezika i sličnih pitanja, zastupnik dijaloga.
„To nema veze ni sa kakvom razgradnjom, inženjeringom, niti sa bilo kakvim nametanjem. Ovo pitanje doživljavam kao pitanje prava i ravnopravnosti“, kazao je Koprivica.
Kako je naveo, srpskim jezikom kao maternjim jezikomm govori najveći broj stanovnika, odnosno državljana Crne Gore, ne samo prema podacima popisa iz prošle godine, nego i iz svih ranijih popisa.
“Srpski jezik nije nikakav proizvod uvoza iz Srbije, nego je srpski jezik u Crnoj Gori utemeljen i ukorijenjen u kulturološkom i u društvenom biću Crne Gore“, rekao je Kopricia.
On je dodao da srpski jezik ijekavskog izgovora ima dugu tradiciju opšte upotrebe, kao i tradiciju ustavnosti u Crnoj Gori.
„To nije jezik kojim govore samo pripadnici srpske nacije u Crnoj Gori, tim jezikom govore i pripadnici drugih nacija”, naveo je Koprivica.
O tome, kako je dodao, takođe svjedoče podaci sa popisa stanovništava.
Prema riječima Koprivica, srpski jezik je jezik onih ljudi koji su svoji na svome u Crnoj Gori, kojima je Crna Gora matična država, koji su posvećeni njenom dobru i porsperitetu i utemeljeni u biću ove zemlje.
„Imajući u vidu navedene činjenice, smatram da je pitanje statusa srpskog jezika unutrašnje pitanje Crne Gore, pitanje prava i ravnopravnosti i niko ga ne smije izmještati iz tog okvira“, istakao je Koprivica.
Zato su, kako je poručio, dijalog i društveni dogovor najbolji put i metod da se rješavaju tako važna i složena pitanja.
„Smatram da i srpski jezik treba da ima status službenog jezika, odnosno da u Crnoj Gori svi jezici budu ravnopravni, bez uspostavljanja jezika prvog i drugog reda“, rekao je Koprivica.
Govoreći o pitanju državljanstva, on je kazao da postoje tri krucijalne ustavne norme koje regulišu institut državljanstva ili pitanja koja su u suštinskoj povezanosti sa tim institutom.
„Smatram da u dijelu ustavnih normi o državljanstvu i povezanih suštinskih pitanja nije neophodna, niti svrsishodna bilo kakava revizija tih ustavnih rješenja“, rekao je Koprivica.
On je naveo da ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori, koji su posvećeni njenom dobro, koji su ovdje zasnovali porodice, pa čak i stekli penzije, a ispunjavaju uslove za sticanje crnogorskog državljanstva, to još nijesu ostvarili.
„U dijelu zakonodavnom, mogu da kažem da Zakon o crnogorskom državljanstvu nije u potpunosti upodobljen sa Evropskom konvencijom o državljanstvu. Tu mislim na neke aspekte u vezi sa djecom iz mještovitih brakova“, kazao je Koprivica.
To, kako je dodao, nije veliki „zahvat“, niti to može da dovede do bilo kakve promjene u biračkoj strukturi.
„Mislim da je harmonizacija sa tom konvencijom i evropskih standardima nešto što nije sporno i što se na nivou pravne tehnike može lako postići“, rekao je Koprivica.
Kako je kazao, Zakon o crnogorskom državljanstvu sadrži određena pravila koja su neprecizna, bez utemeljenja u jasnim kriterijumima i koja su dovodila do zloupotrebe u praksi.
On je poručio da ta pitanja treba urediti zbog građana koji žive u Crnoj Gori, kojima je Crna Gora centar životnih interesa i koji faktički i suštinski ispunjavaju uslove za crnogorsko državljanstvo.
Prema riječima Koprivice, državljanstvo je ljudsko pravo, a ne bilo kakav instrument za prekrajanje biračkog tijela, ili bilo kakav inženjering.
„I protiv sam toga, to smatram neprihvatljivim, vidjeli smo kakav je inženjering na unutrašnjem planu, u smislu međuopštinskog seljenja birača, kad su iz Nikšića prelazili u drugu opštinu, uzimajući pravo na lokalnu samopravu građanima“, naveo je Koprivica.
Vlada, kako je poručio. ima čvrst stav da se kompletno zakonodavstvo harmonizuje sa pravnom tekovinom i standardima Evropske unije (EU).
„I posebno imamo jasnu svijest da je uređenje pitanja državljanstva sa značajnim refleksijama i u pogledu budućeg statusa Crne Gore kao punopravnog člana EU”, naveo je Koprivica.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
