Podgorica, (MINA) – Crnoj Gori je potrebna Vlada koju sada nema, kako bi država nastavila svoj put ka Evropskoj uniji (EU), ocijenio je predsjednik države Milo Đukanović.
On je, na Balkanskom integracionom forumu, poručio da Crnoj Gori treba Vlada koja bi se organizovala oko pregovaračkog procesa i isporučila rezultate u poglavljima 23 i 24.
Đukanović je ocijenio da će Crna Gora nastaviti sa evropeizacijom društva, bez obzira na to što se događa sa politikom proširenja Evropske unije (EU).
Prema njegovim riječima, država se nijednog trenutka nije nalazila u nedoumici kada je riječ o njenom evropskom putu, niti u pogledu toga kom kulturnom krugu želi da pripada.
“To nije bio, niti je danas, opšti politički obrazac u regionu, ali prioritetan aspekt naše evropske politike nije datum članstva u Evropskoj uniji (EU)”, naveo je Đukanović.
On je poručio da Crna Gora ide evropskim putem iz najdubljeg uvjerenja.
“Ako nema mjesta, mi ćemo i tada nastaviti evropskim putem, ne zbog članstva, već zbog nas. Kada bi, neko u EU odlučio da označi kraj naših napora, mi ne bismo promijenili strateški kurs”, naveo je Đukanović.
On je ocijenio da bi promjena strateškog kursa, značila istorijski povratak unazad, dodajući da je Crna Gora dugo na evropskom putu, i da je postigla određene rezultate.
“Šta god se događalo sa politikom proširenja, Crna Gora nastavlja sa evropeizacijom društva. To je jedini logičan i razuman put”, poručio je Đukanović.
On je ocijenio da je sadašnja struktura evropskih institucija više okrenuta ka Zapadnom Balkanu nego prethodna, dodajući da su poruke ohrabrenja koje region čuje praćene „nekim porukama iz ne manje važnih evropskih centara”.
To, kako je poručio, dovodi do gubitka povjerenja u evropsku perspektivu regiona.
“Ako se dođe u situaciju da članstvo nije perspektiva, razumijem osjećaj odgovornosti onih koji imaju grižu savjest, ukoliko se iznevjeri očekivanje ljudi u regionu, ali to nije rješenje naših problema”, naveo je Đukanović.
On je kazao i da ideja Otvorenog Balkana nije konzistentno formulisana, niti je jednako ponuđena svim akterima.
“Veliko je pitanje ne samo formulisanja, već i kredibilnosti njenog autora. Pridružujem se onima koji misle da je riječ o političkom marketingu, prije nego o ozbiljnoj inicijativi”, naveo je Đukanović.
Specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak, kazao je da evropska integracija Zapadnog Balkana nema alternativu.
“Alternativa je samo jedna – punopravno članstvo. Proces je mnogo sporiji nego što smo se nadali, ali EU se suočava sa mnogo izazova”, rekao je Lajčak.
On je naveo da Unija mora da bude sigurna da nove članice ne donose još dodatnih problema.
“Ubijeđen sam da nemamo luksuz da čekamo da države riješe svije probleme, pa da se onda okrenemo Zapadnom Balkanu”, rekao je Lajčak.
“Treba ubrzati proces, ali bilo bi pogrešno kritikovati samo EU. Unija treba da vrati kredibilitet procesu proširenja, a zemlje Zapadnog Balkana procesu evropskih reformi. Nijesmo zadovoljni time što se dešava, dijagnoza je tu, i sad treba jedni drugima da pomognemo”, naveo je Lajčak.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić kazao je da su evropske vrijednosti prevashodno životne vrijednosti.
“Ako mi odustanemo, bojim se da alternativa postoji i da će cijeli Zapadni Balkan pasti u krilo Putinu”, rekao je Komšić.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je naveo da ne misli da će Sjedinjene Američke Države (SAD) i EU prepustiti Zapadni Balkan stranim uticajima.
“SAD su puno toga uradile, pa bismo, samo na osnovu trenutne situacije i nedovoljne angažovanosti, mogli da imamo takve zaključke”, ocijenio je Džaferović.
On je poručio da je uvjeren da neće doći do stvaranja novih granica i teritorija na Zapadnom Balkanu.
“To su želje pojedinih aktera, ali se to neće desiti. Budućnost svih država regiona je u EU i NATO-u, ali Unija i SAD bi trebalo da budu mnogo angažovanije na području Zapadnog Balkana”, naveo je Džaferović.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović je naveo da je zastoj evropskih integracija evidentan, dodajući da zemlje EU postaju svjesne krize i posljedica njihovog nedjelovanja.
“To je ostavilo prostor djelovanja drugim destabilizujućim faktorima”, naveo je Radulović.
On je ocijenio da politika dvostrukih standarda u Uniji sve više uzima maha.
“Uslovi za članstvo su sve teži, a istovremeno ne bismo rekli da je ispunjavanje tih standarda praksa u Uniji. Ta konfuzija vodi u nepovjerenje i manju privlačnost Unije nego prije desetak godina”, kazao je Radulović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
