Podgorica, (MINA) – Crna Gora bi, uz jasnu zelenu agendu i efikasne institucije, mogla postati primjer i mnogim državama Evropske unije (EU), ali politički akteri treba da budu bolje informisani kako bi država iskoristila tu šansu za razvoj.
To su ocijenili građanski aktivista i novinar Vuk Vujisić i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.
Dragićević je kazao da Crna Gora ima brojne strategije, akcione planove, zakone i podzakonske akte koji se bave zelenim politikama, ali da među političkim partijama ili političarima ne postoji volje, znanje ili entuzijazma da se oni sprovode.
“Razlog tome je što je sve političke partije u svojim programima imaju i “zaštitu životne sredine”ili “ekološku državu” a nijesu se potrudili da se informišu šta u stvari ti pojmovi znače i šta su njihove obaveze”, kazao je Dragićević agenciji MINA.
On je rekao da tu nije riječ o kompleksnim temama i stručnim terminima već o prostim definicijama poput odgovora na pitanja šta je održivi razvoj, koji su njegovi stubovi ili šta je životna sredina.
“Političke elite odgovore na ova pitanja ne znaju, ali zato požure da posade invazivne vrste umjesto domicilnih, ili da odobre dozvole da se betonira močvarno stanište”, kazao je Dragićević.
On smatra da se političke elite u Crnoj Gori nijesu potrudile da usvoje viziju zelenog razvoja koja u državi postoji ali su, kako je rekao, usvojili praksu ponavljanja floskula za koje misle da dobro zvuče.
“Ista je situacija i sa evropskim integracijamama – deklarativno se svi zalažu za inegracije i vrijednosti EU ali ne razumiju šta su to prava i obaveze pa tako godišnje gubimo na desetine miliona iz predpristupnih fondova i imamo sve gore izvještaje o napretku”, ocijenio je Dragićević.
Prema njegovim riječima, srž problema je nerazumijevanje i nedostatak vizije.
Na pitanje da li se svjedočilo nekim konkretnim “zelenim” akcijama institucija, Dragićević je rekao da su zaposleni u Agenciji za zaštitu životne sredine, dolaskom novog direktora, počeli da se bave svojim poslom.
On je dodao da su organizovane brojne akcije pošumljavanja i kampanje podizanja svijesti, povučena su određena loša rješenja, a uvedeno je i pravilo da se na opožarenim područijima neće izdavati dozvole za gradnju.
“Ta institucija je najbolji primjer koliko mnogo može da se uradi za kratko vrijeme kada osobe iz struke preuzmu upravljanje”, ocijenio je Dragićević.
Upitan da li politički akteri predstavljaju konkretne probleme i nude konkretna rješenja, Dragićević je odgovorio da je poznavanje teme preduslov rješavanja problema.
Kako je rekao, političari ne razumiju da betonizacija, investitorska devastacija i uzurpacija prostora ne idu zajedno za održivim razvojem i zdravom životnom sredinom.
“Ne trude se da nauče ili usvoje ideje i rješenja koja bi imala veće ekonomske benefite po zajednicu, ukoliko bi se sprovela. Najčešće su oni ti koji su kočnica napretku”, rekao je Dragićević.
On je naglasio da i dalje ne postoji rješenje za Sinjajevinu, kao i da je Crnoj Gori potrebno najmanje 20 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, bolje upravljanje zaštićenim područjima i odlučnija borba protiv krivolova.
“Skoro dvije godine veoma mali broj političara se interesovao za konkretna rješenja ili izmjene zakonske regulative, najviše iz razloga jer su rješenja za njih previše komplikovana ili politički nezgodna”, saopštio je Dragićević.
On je kazao da, kako bi država krenula ka konkretnim akcijama i rješenjima, politički akteri treba da se istinski zainteresuju.
“Da za njih zelene politike nijesu samo fraza već nevjerovatna šansa za razvoj. Da usvoje i tragaju za vizijama koje kasnije mogu da pretvore u konkretne projekte, zakone i rješenja”, rekao je Dragićević.
On je rekao da je jedini moguć način razvoja Crne Gore sa pozitivnim ishodom zeleni razvoj.
“Što prije političke elite to razumiju prije ćemo krenuti u budućnost”, zaključio je Dragićević.
Aktivista i novinar Vuk Vujisić je ocijenio da zelena politička agenda Crne Gore ne dolazi iz institucija nego obično potekne od građana i nevladinog sektora, koji se trude da nametnu zelene teme kao prioritetne donosiocima odluka.
“Problem je što je do sada zelena agenda postojala radi puke deklerativnosti, a ne radi suštinskog unapređenja stanja u ekologiji i održivom razvoju”, smatra Vujisić.
Prema njegovim riječima, često u Crnoj Gori zelene politike stvarno budu boja kojom treba nešto obojiti, a suštinski se ne sprovode.
Kako je dodao, i to “bojanje” zelenom bojom daje rezultate kada je riječ o podizanju svijesti građana i nametanje ekoliških tema kao značajnih.
“Institucije su doživjele neki vid ozelenjavanja kada je prilikom smjene vlasti došlo do imenovanja pojedinaca iz NVO sektora na čelnim pozicijama pojedinih institucija, ali to nije dovoljno da bi se sistemski rješavali problemi”, rekao je Vujisić.
On je kazao da u državi postoje brojni problemi poput asfaltnih baza na obalama Cijevne, nelegalne eksploatacije šljunka na Morači, nelegalne sječe šuma, nelegalnu gradnju i divlje deponije.
“Sve ovo se neće riješiti akcijama i inicijativama koje su potekle od institucija već to zahtijeva ozbiljan i profesionalan rad službenika u institucijama”, smatra Vujisić.
Kako je dodao, akcije čišćenja ili kampanje koje pokreću institucije neće riješiti te probleme, već institucije treba da sistemski reaguju kako bi se devastaciji stalo na kraj, kao i da odživi razvoj i zelenu agendu planiraju godinama unaprijed.
On je kazao da kod političkih aktera vidi pomak, dodajući da su programi kampanja na lokalnim izborima bili usmjereni na neka od konkretnih rješenja.
“Nacionalizam, podjele i prazne priče su nekako bile u manjoj mjeri zastupljenje nego u prethodnih izbornim ciklusima”, ocijenio je Vujisić.
On je istakao da s druge strane partije moraju da znaju da one nose odgovornost kad postanu dio vlasti i imenuju čelnike institucija.
“Neefikasnost institucija i institucionalni nerad je upravo odgovornost čelnih ljudi tih institucija bez obzira što preuzimaju “oštećene“ i neozelenjene sisteme”, rekao je Vujisić.
On je kazao da dosta problema iz zelene agende je upravo odgovornost lokanih samouprava, ali i ova razlika između državnog i lokanog nivoa zavisi od pojedinaca.
“Na primjer URA, kao deklerativno zelena partija, za lokalne izbore u Podgorici je imala nosioca liste koji mnogo više u fokusu stavlja zelenu politiku nego samo predsjedništvo partije i pojedini ministri iz te stranke”, rekao je Vujisić.
On je ocijenio da u Crnoj Gori, koja sistemski nije “zelena” ni na državnom ni na lokalnom nivou, i dalje sve zavisi od pojedinaca.
“Ali vjerujem da će se to polako mijenjati kako zelene teme sve više budu u fokusu”, rekao je Vujisić.
Na pitanje šta politički akteri trebalo da urade kako bi se krenulo ka konkretnim akcijama i rješenjima, on je odgovorio da je za početak treba da počnu da sprovode zakon.
“Da kažnjavaju devastatore, iskorijene korupciju, pa na račun istih saniraju počinjenu štetu i da ozbiljno krene u rješavanje posledica klimatskih promjena. Da umjesto uglja i termoelektrana na gas planiraju elektrane na vodonik dobijen iz solarnih panela”, smatra Vujisić.
On rješenje vidi i u energetskoj efikasnosti institucionalne infrastukture i podsticanju održivog razvoja.
“Da umjesto totalne sječe zdravih šuma sprovode selektivnu sječu oboljelih i da krenu u masovno pošumljavanje devastiranih odručija, kao i da kreiraju sistem gdje će investitori biti dužni da nadoknade devastiranu površinu u vidu istinski zelene površine”, rekao je Vujisić.
On je ocijenio da bi, uz jasnu zelenu agendu i efikasne institucije, Crna Gora mogla postati primjer i mnogim državama EU.
“Institucije samo treba da počnu da rade svoj posao u skladu sa Ustavom u kome piše da je Crna Gora ekološka država socijalne pravde i vladavine prava”, poručio je Vujisić.
Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
