Podgorica, (MINA) – Elaborat o procjeni uticaja gradnje malih hidroelektrana (mHE) u Barama Kraljskim na životnu sredinu, pun je propusta, dok su za nepoštovanje mjera koje predviđa odgovorni nadležni organi.
To se navodi u tekstu Vuka Vujisića , koji je urađen u sklopu američkog projekta “Etičko i profesionalno izvještavanje za studente”, koji realizuje Nevladina organizacije Građanska alijansa (GA).
Jedan od obrađivača Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, Vladimir Pešić, smatra da je potrebna izrada novog dokumenta, kao i da su za nepoštovanje postojećeg odgovorni nadležni, čija je obaveza bila da osiguraju poštovanje mjera i preporuka kako bi se izbjeglo narušavanja životne sredine.
„Vjerujem da ima potrebe da se izradi novi elaborat, prije svega jer tada nije urađena studija “nultog stanja” biodiverziteta. Postoji velika mogućnost da bi istraživanja koja bi trebalo uvijek da prethode jednom takvom zahvatu, dovela do podataka o prisustvu određenih zaštićenih, pa čak i endemičnih vrsta“, naveo je Pešić u intervjuu za PCNEN.
U dokumentu GA, o nepravilnostima tokom gradnje mHE na rijekama Crnja, Ljubaštica i Crni potok, objašnjeno je da bi zaštita takvih vrsta zahtijevala predlaganje konzervacionih mjera.
Pešić je podsjetio da je Elaborat urađan 2010. godine i da tadašnjim zakonom nije bilo predviđeno da se radi studija “nultog stanja”, već da je on rađen iz postojeće literature.
“Obaveza da se prije procjene uticaja na životnu sredinu uradi i „nulto stanje“ biodiverziteta skorijeg je datuma. Tada sam od firme koja je radila procjenu uticaja izgradnje mHE na životnu sredinu bio angažovan da za nekih 250 ili 300 EUR uradim pregled flore i faune na osnovu onoga što je poznato iz naučne literature, sa posebnim akcentom na endemične i reliktne vrste”, objasnio je Pešić.
U dokumentu GA se podsjeća da mještani Bara Kraljskih i ekološki aktivisti mjesecima protestuju protiv izgradnje mHE na rijekama Crnja, Ljubaštica i Crni potok, ukazujući na neregularnosti i nepoznanice koje prate taj slučaj.
Hidroelektrana Crni potok nije izgrađena, iako je rok za završetak radova istekao 30. novembra 2016. Radovi su intenzivirani oko 20. jula prošle godine, ali su na zahtjev mještana, nakon svega šest dana, ponovo obustavljeni.
Započeta brana na mHE Crni potok, prema projektu iz Elaborata, trebao je da se radi na kvoti 1,2 hiljade metara nadmorske visine, gdje bi akumulirala vodu sa Crnog potoka koji se uliva u Čestogaz, a on dalje u Ljubašticu, pritoku Crnje.
To znači, kako je objašnjeno, da brana ne bi kupila vodu samo iz Crnog potoka, kako piše u projektu priloženom uz Elaborat, već i iz nešto jačeg potoka Čestogaz koji se uliva u Ljubašticu, a kome je pritoka Crni potok. Mještani smatraju da se na taj način “krade“ Čestogaz, koji se u papirima nigdje ne pominje.
„Crni potok je u projektnim papirima, a Čestogaz se nigdje ne pominje. Svi znamo da se Crni potok uliva u Čestogaz, a ne obrnuto, te ovim možemo da kažemo da se država potkrada“, rekao je mještanin Vladimir Novović.
Prema projektnoj dokumentaciji Elaborata, na osnovu koga je 9. decembra 2011. godine izdata dozvola za postavljanje cjevovoda, predviđeni promjer cijevi je 56 centimetara, dok je na gradilištu ugrađivan promjer prečnika cjevovoda 81 centimetar.
Prilikom inspekcijskog nadzora konstatovano da je ugrađena cijev prečnika 50 centimetara, koja služi za privremeni odliv vode sa vodozahvata kako bi se nesmetano obavljali radovi.
U dokumentu GA se navodi da je rješenjem predviđeno da investitoru prestaje pravo gradnje po izdatoj dozvoli ukoliko je ne počne u roku od dvije godine od izdavanja. Mještani tvrde da je investitor radove počeo tek 2017. godine i da je dozvola morala biti poništena.
„Sada se javlja jedna manipulacija da je on radove počeo 2012. godine, što nije tačno. Međutim, većina inspekcijskih izvještaja su falsifikati i neko za to treba da odgovara“, rekao je predsjednik Mjesne zajednice Bare Kraljske, Milovan Labović.
Jedan od zahtjeva mještana je da se ukine građevinska dozvola i raskine koncesioni ugovor. Uz pomoć nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO) mještani su uputili zahtjev Vladi, međutim nekadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma je procijenilo da je zahtjev neosnovan i da su dozvole dobijene po zakonu. Nakon toga je CGO tužbu podnio Upravnom sudu.
U dokumentu GA se navodi i da je prilikom obilaska terena utvrđeno da se tokom prvih mjeseci protok vode na vodozahvatu obavljao isključivo kroz privremenu cijev od 50 centimetara, koja je vodu u nastavku ispuštala sa više od dva metra visine. Mještani tvrde da je to ugrozilo kretanje ribe, da se ribi moralo omogućiti nesmetano kretanje i da je takav način izgradnje zabranjen.
Predsjednik Saveza ribolovaca, Omar Bašić, kazao je da je vlasnicima mHe stalo do svake kapi vode kako bi proizveli više električne energije.
„Sve mHE imaju negativni uticaj na riblji fond i druge vodene organizme, a posebno u djelovima tokova koji su “premošteni” cjevovodima“, upozorio je Bašić.
Dokument GA je pokazao i da je Elaborat, prema mišljenju struke, pun “rupa”, jer je površno odrađen, bez „nultog stanja“ i detaljnih ispitivanja.
Biolog iz organizacije KOD, Vuk Iković, smatra da je dozvoljavanje takvih radova istovremeno kršenje propisa o održivom upravljanju prirodnim resursima i očuvanju biljnog i životinjskog svijeta.
„Kada bi Agencija za životnu sredinu poštovala državne prospise, nijedna dozvola za izgradnju derivacionih mHE ne bi bila izdata“, rekao je Iković.
On je saopštio da bi u uređenoj državi takav elaborat davno bio povučen, a učesnici njegove izrade i odobravanja procesurani. On smatra da Elaborat mora da sadrži „nultno stanje“, koje nije urađeno i da mora sadržati ozbiljne studije, a ne nagađanja.
Biolog Darko Saveljić kazao je da mHE u Barama Kraljskim ne smiju da se rade na osnovu postojećih dokumenata, jer Elaborat nije urađen po zakonu, a dva puta je vraćan na doradu.
Iz Agencije za zaštitu životne sredne i nekadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma tvrde da je sve rađeno u skladu sa zakonom i mogućnostima, dok nova Vlada ispituje neregularnosti i dokumente vezane za slučajeve mHE kako bi nakon toga došli do odluke o eventualnom raskidu koncesije.
