Podgorica, (MINA) – Bez rodne ravnopravnosti nema pravedne države, a obuke o rodnoj ravnopravnosti, međusobna saradnja i razmjena dobrih praksi među sudijama u regionu ključni SU za ostvarivanje rodne ravnopravnosti, poručeno je na otvaranju prvog Pravosudnog foruma „Rodna ravnopravnost i Zapadni Balkan“.
Forum, koji danas i sjutra u Budvi organizuje Centar za savjete o individualnim pravima u Evropi (AIRE), okupio je sudije Evropskog suda za ljudska prava i sudije i stručnjake iz regiona, kako bi razgovarali o ključnim načelima rodne ravnopravnosti uspostavljenim praksom Evropskog suda.
Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Robert Spano istakao je da sudije imaju važnu ulogu u odupiranju stereotipima, razbijanju predrasuda i razvoju svijesti o rodnoj ravnopravnosti.
”Svi mi na taj način doprinosimo ostvarenju rodne ravnopravnosti, koja je od ključnog značaja za funkcionisanje demokratije i dobrog upravljanja, kao i za unapređenje dobrobiti za sve“, kazao je Spano.
Komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope, Dunja Mijatović, rekla je da će nasilje nad ženama, uključujući nasilje u porodici, postati pošast prošlosti samo ako se zajedno radi na suzbijanju strukturne i intersekcionalne diskriminacije i ostvarenju rodne ravnopravnosti.
Prema riječima Mijatović, u vremenima velikih izazova, koji dalje pogoršavaju nasilje i diskriminaciju s kojom se žene i djevojčice svakodnevno suočavaju, Istanbulska konvencija ostaje svetionik u iskorjenjivanju te pojave.
“Osporavanjem patrijarhalnih stavova koji je omogućavaju, obezbjeđivanjem zaštite žrtava i kažnjavanjem učinilaca i jačanjem svijesti o njenom efektu na žene i djevojčice, kao na društvo u cjelini“, dodala je Mijatović.
Iz AIRE centra su kazali da je Forum prilika sudijama i pravnim stručnjacima da govore o rodnoj ravnopravnosti, rodno zasnovanom nasilju i nasilju u porodici, kao i o primjeni prakse Evropskog suda za ljudska prava u regionu.
Direktorka Programa za Zapadni Balkan AIRE centra, Biljana Brejtvejt, navela je da rodna pristrasnost i rodni stereotipi koji su prisutni i u pravosuđu utiču na mogućnost žena da ostvare svoja prava pred sudovima u regionu.
“Osim rasprave o praksi Evropskog suda za ljudska prava, važno je raditi i na promeni stavova prema ulogama muškaraca i žena u društvu, a posebno unutar pravosuđa, kako bismo uistinu osigurali učinkovitu zaštitu ljudskih prava”, dodala je Brejtvejt.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović naglasio je da je Crna Gora, kao buduća članica Evropske unije, u cjelosti posvećena jačanju vladavine prava.
“Jedan od temelja pravedne države jeste ostvarivanje istinske rodne ravnopravnosti. Naša vizija je moderno i prosperitetno društvo koje poštuje i na jednak način tretira sve svoje građane i građanke”, rekao je Abazović.
Zamjenik britanske ambasadorke Stiv Erik je rekao da svi znaju da je širom Zapadnog Balkana praksa izricanja kazni za rodno zasnovano nasilje nedosljedna.
“Često se uzima u obzir i širok spektar olakšavajućih okolnosti, što dovodi do nižih kazni za počinioce. Rezultat je pravosudni sistem koji ne djeluje kao dovoljno jak faktor odvraćanja od rodno zasnovanog nasilja”, kazao je Erik.
On je dodao da je Ujedinjeno Kraljevstvo sklopilo partnerstvo sa AIRE centrum.
“Kako bismo sagledali načine na koje možemo da podržimo pravosudni sistem tako što ćemo izgraditi bazu dokaza, uključiti najbolje prakse i omogućiti razmjenu iskustava između kolega iz pravosuđa širom Zapadnog Balkana”, kazao je Erik.
Savjetnik za vladavinu prava na projektu Pravna reforma za ekonomski razvoj na Zapadnom Balkanu (GIZ GmbH), Slobodan Šarić, rekao je da je projekat u saradnji sa Savjetom Evrope sačinio smjernice za rodno odgovorni pristup presuđivanju u predmetima rodno zasnovanog nasilja.
„Dokument će pomoći sudijama u usvajanju rodno odgovornog pristupa u svom radu i obezbijediti da zakone tumače u skladu sa suštinskim pojmovima ravnopravnosti i međunarodnih ljudskih prava“, kazao je Šarić.
Kako je najavljeno, drugog dana Foruma sudije će imati priliku da razgovaraju o osnivanju regionalne mreže u čijem fokusu rada će biti rodna ravnopravnost.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
