Podgorica, (MINA) – Vladajuća većina je, uprkos svim izazovima, pokazala stabilnost, političku zrelost, odgovornost prema državi, građanima i preuzetim obavezama, ocijenio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović, navodeći da te vrijednosti moraju imati podršku većinske i građanske Crne Gore.
On je u intervjuu agenciji MINA, na pitanje kako ocjenjuje uslove u kojima će biti održani predstojeći izbori, kazao da je zanimljiva je činjenica da su se početak i završetak funkcionisanja 26. saziva Skupštine odvijali u približno sličnim otežavajućim okolnostima.
Ti uslovi su, kako je naveo, tipični za balkansko tumačenje izbora i političke borbe.
„Podsjetiću na rušilačke demonstracije opozicije sa pokušajem upada u Skupštinu na jesen 2015. godine, u susret parlamentarnim izborima i finalizaciji procedura za ulazak Crne Gore u NATO savez“, kazao je Brajović.
Prema njegovim riječima, pokušaj revidiranja strateške državne odluke, protivnici crnogorskog članstva u Alijansi ponovili su i tokom parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine.
„I ove godine, na kraju mandata, a opet u susret izborima, imamo slično djelovanje većeg dijela opozicije. Ovaj put perfidnije, potpomognuto medijski i ojačano finansijski, pokušavaju se izazvati podjele u crnogorskom društvu i ugroziti političko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska državnost“, naveo je Brajović.
On je kazao da se ti pokušaji ugrožavanja građanske Crne Gore vrše uz nezapamćeni pritisak političkih i drugih aktera u zemlji, i plasiranje različitih dezinformacija od njihovih mentora i finansijskih podržavalaca van Crne Gore.
Brajović je podsjetio i da građane sljedeće godine očekuje popis, pa je, kako je naveo, ova sinhronizovana kampanja različitih aktera usmjerena i na jačanje nacionalne, a ne građanske stvarnosti Crne Gore.
„Uz sve to, u ovoj godini zadesili su nas, kao i cijeli svijet, možda i najteži uslovi u modernoj istoriji parlamentarizma, izazvani pandemijom korona virusa“, dodao je on.
Kako je naveo, glavni cilj ne prestaje da bude zdravstvena i ekonomska sigurnost građana. „Zajednička odgovornost je da, kao i iz prethodne faze, što uspješnije izađemo iz ove situacije“.
Prema riječima Brajovića, u skladu sa tim zdravstveno-bezbjednosnim izazovima, odvijaće se i predstojeći izbori.
„Uprkos svemu, vladajuća većina je pokazala stabilnost, političku zrelost, odgovornost prema državi, građanima i preuzetim obavezama“, istakao je on.
Mandat su, kako je kazao, posvetili snaženju institucija, poštovanju ljudskih prava, društvenoj solidarnosti, utemeljenju crnogorskog građanskog suvereniteta, kao i jačanju međunarodnog kredibiliteta i ugleda.
„Ove vrijednosti moraju imati podršku većinske i građanske Crne Gore“, smatra Brajović.
Upitan da li je parlament ispunio svoju ulogu kada je u pitanju unaprjeđenje izbornog ambijenta, i ko je odgovoran za to što reforma izbornog zakonodavstva nije dovedena do kraja, ona je kazao da je lutanje opozicionih partija očigledno.
„Od bojkota do povratka u parlament, a sada i sa neuspješnim pokušajima udruženog nastupa. To neminovno utiče na potrebno jačanje parlamentarne demokratije i neophodni dijalog vlasti i opozicije“, rekao je Brajović.
Uprskos tome, kako je naveo, sasvim je jasno da je Skupština, pretežno vladajuća većina koja je radila ozbiljno od početka do kraja mandata, uradila dobar posao i kada je riječ o unaprjeđenju izbornog ambijenta.
„Zna to i opozicija: preporuke relevatnih međunarodnih institucija, a stalno insistiramo na posmatračima – usvojene su“, kazao je Brajović.
On je podsjetio da je izborno zakonodavstvo je tokom ovog mandata unaprjeđivano u više ciklusa, prvi put tokom 2017. godine.
„Pa je onda, uz iskrene napore, dobru volju, toleranciju i ustupke vladajuće većine, formiran Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, da bi konačno novi set izbornih zakona bio donijet krajem prošle godine“, dodao je Brajović.
Kako je kazao, veliki bi posao bio učinjen izglasavanjem preedloga krovnog zakona, onog o izboru poslanika i odbornika, za koji je potrebna dvotrećinska većina.
„Zašto opozicija uporno neće da glasa za taj zakon koji bi, navodno, otklonio sve, ili bar najveći dio njihovih primjedbi, objašnjavam strahom da se ne izgubi i posljednji izgovor za još jedan izborni poraz“, rekao je Brajović.
Na pitanje kako komentarišete to što opozicioni subjekti tvrde da nije stvoren adekvatan ambijent za održavanje izbora, a ipak najavljuju učešće na njima, on je odgovorio da opozicija odlično zna da je izborni ambijent, uključujući i zakonodavstvo, sasvim dobar i sve bolji iz ciklusa u ciklus.
Zato, smatra Brajović, ne može biti izgovora ni pred sopstvenim biračima, ni drugom domaćom i međunarodnom javnošću, za neizlazak na izbore. „Inače, za bojkot izbora najglasnije se zalažu partije koje će teško preći cenzus“.
„Na naš poziv opet će biti prisutne međunarodne posmatračke misije, što će biti dodatni garant odvijanja izbora u demokratskoj i fer atmosferi. O ambijentu u opozicionim krugovima, dogovorima koji važe do sušenja mastila na potpisima, ne bih ni riječi. Sami su sebi dovoljni“, naveo je Brajović.
Govoreči o radu i rezultatima Skupštine, on je rekao da je aktuelnom sazivu pripala čast da donese istorijsku odluku o članstvu u Sjevernoatlantskoj alijansi, čime je parlamentarna većina osnažila međunarodni položaj, dovela do boljeg političkog i bezbjednosnog pozicioniranja Crne Gore.
„Mandat završavamo i kao jedina država sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima. To dosta govori i o rezultatima naše Skupštine koja je uspjela da donese pravna rješenja, u mnogim oblastima, po evropskim standardima“, kazao je Brajović.
Prema njegovim riječima, aktuelni saziv se aktivno bavio i najznačajnijim društveno-istorijskim pitanjima države i pokretao mnoge aktuelne teme sa ciljem jačanja građanskog, multikulturalnog i antifašističkog društva.
„Rezolucijom kojom se proglašavaju ništavnim odluke Podgoričke skupštine iz 1918. godine jasno smo se, nakon cijelog vijeka, odredili prema istorijskoj nepravdi i njenim posljedicama“, dodao je Brajović.
Kako je naveo, kroz pojedina zakonska rješenja, kao što su Zakon o slobodi vjeroispovjesti, ali i Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, skupštinska većina je pokazala da u Crnoj Gori svi imaju jednaka prava za ispunjavanje svojih vjerskih, etničkih, kulturnih, građanskih, seksualnih prava, ne narušavajući prava drugih.
„Ponosim se što takve političke odluke, pored neshvatanja i otpora koje izazivaju u dijelu javnosti, uvijek imaju većinsku podršku građana i shodno tome, i u narednom periodu biće to principi na kojima će ova država nastaviti da se razvija“, poručio je Brajović.
