Podgorica, (MINA) – Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović kazala je da su kapaciteti, koji se odnose na broj kovid bolničkih postelja, ljudske resurse i rezervoare kiseonika, značajno unaprijeđeni, navodeći da u slučaju potrebe može biti omogućeno više od 830 kreveta za pacijente oboljele od COVID-19.
Ona je to kazala u parlamentu odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Halila Dukovića kolika je spremnost zdravstvenog sistema Crne Gore da uspješno odgovori eventualno novom talasu korona infekcije, koji se može očekivati na jesen.
Govoreći o trenutnim kapacitetima za pacijente zaražene koronavirusom, Borovinić Bojović je rekla da u Kliničkom centru (KCCG) ima 65 kovid postelja, pljevaljskoj bolnici 45, cetinjskoj 32, barskoj 54, bjelopoljskoj 58, beranskoj 42, kotorskoj 26, u Specijalnoj bolnici Brezovik 15, a u Specijalnoj bolnici u Risnu 13.
Ona je istakla da u svakom momentu trenutni kapaciteti za kovid pacijente sa 326 mogu porasti na 830 i više, ukoliko bude bilo potrebe.
Borovinić Bojović je kazala da je prethodnih mjeseci obezbijeđen centralni dovod kiseonika za opšte bolnice u Kotoru, Nikšiću i Pljevljima, dok je u bolnici u Baru rad na kiseoničnoj stanici u finalnoj fazi.
„Kapacitet rezervoara KCCG je u posljednjih pet mjeseci značajno povećan“, navela je Borovinić Bojović.
Ona je dodala da su dobili pozitivnu ocjenu delegacije iz „Robert Koh“ instituta što se tiče širenja bolničkih kapaciteta i obezbijeđenosti kisoenikom.
„Broj obezbijeđenih kovid bolničkih postelja i rezervoari kiseonika su značajno unaprijeđeni, kao i ljudski resursi“, rekla je Borovinić Bojović.
Ona je, da bi izbjegi pune bolnice, još jednom zamolila građane da se vakcinišu i ponovila da je „vakcina u 90 odsto slučajeva zaobilazni put u odnosu na bolnicu“.
Borovinić Bojović je ukazala na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za klinički menadžment, odnosno na dokument „Popis ključnih aktivnosti i nivoa pripremljenosti za kritične varijante SARS-CoV-2 i povećane transmisije u zemljama širom Evrope.
Kako je navela, formirana je radna grupa koja će biti zadužena za pravljenje protokola liječenja, u skladu sa preporukama SZO, kovid pacijenata u bolničkim uslovima, čime bi se uniformisalo liječenje u svim bolnicama u Crnoj Gori, pružila zaštita medicinskom kadru i omogućila provjera kvaliteta rada.
Borovinić Bojović je kazala da su prethodno, u saradnji sa SZO, završili najnovije smjernice i protokol za liječenje kovid pacijenata na nivou primarne zdravstvene zaštite.
„Najnovije smjernice za praćenje i redefinisanje odgovora na kovid, kada je u pitanju delta soj, već su apsolutno primjenjene u Komisiji za borbu protiv covida i eksperti SZO, u saradnji sa članovima Komisije, već tri sedmice rade na tim smjernicama“, navela je Borovinić Bojović.
U izradi su, kako je kazala, protokoli za praćenje COVID pacijenata u smislu učestalosti dijagnostičkih procedura (laboratorijske dijagnostike, radiološke dijagnostike) kako bi se izvršila racionalizacija troškova – reagenasa, potrošnog materijala.
Odgovarajući na pitanje Dukovića koliko slučajeva delta soja COVID-19 virusa ima u Crnoj Gori, Borovinić Bojović je ponovila da su u toku pripreme za slanje uzoraka na sekvenciranje, u saradnji sa Evropskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) i „Robert Koh“ institutom.
„Nije od presudnog značaja da radimo identifikaciju delta soja u svakom pojedinačnom slučaju. Sumnju možemo postaviti skokom broja inficiranih, na osnovu brzog udvostručavanja novootkrivenih slučajeva“, objasnila je Borovinić Bojović.
Kako je navela, protokol liječenja infekcija izazvanih delta sojem je isti kao i kod prethodnih sojeva.
„Tako da je naš osnovni zadatak da identifikujemo osobe koje su inficirane i zadržimo ih u izolaciji i time spriječimo širenje infekcije u populaciji, jer je, kao što sam već rekla, kontagioznost osnovna prednost ovog soja“, rekla je Borovinić Bojović.
Na pitanje poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše kada očekuje povećanje zarada zdravstvenim radnicima, ona je odgovorila da će se kao ljekar, uvijek zalagati za njihovo povećanje plata.
„Nikada nijesam i nikada se neću zalagati za selektivno povećavanje plata zdravstvenim radnicima“, navela je Borovinić Bojović.
Kako je kazala, u skladu sa činjenicom da je nova Vlada preuzela vlast u momentu kada je dug Crne Gore dostigao iznos od četiri milijarde EUR, Ministarstvo zdravlja se odnijelo savjesno i odgovorno tražeći i uspijevajući da nađe rješenja da kroz različite module, rad u ovakvim uslovima, u skladu sa mogućnostima, bude nagrađen.
„Saglasni smo sa zahtjevima svih sindikata da postoji potreba za povećanjem zarada, s tim što Sindikat doktora medicine ostaje pri zahtjevu da se obračun zarada za ljekare uvrsti u Zakon o zaradama u javnom sektoru“, rekla je Borovinić Bojović.
Kako je navela, oni su ponudili da se ovaj problem riješi kroz usaglašavanje koeficijenata u trogodišnjem periodu.
„U razgovoru sa predstavnicima Sindikata doktora medicine, Ministarstvo je iznijelo nedvosmislen stav da insistira na povećanju zarada svih zaposlenih u zdravstvu“, kazala je Borovinić Bojović.
Ona je dodala da je Ministarstvo, 1. marta, u dopisu ministru finansija, saopštilo potrebu za povećanjem zarada zaposlenih u zdravstvu, cijeneći težinu i odgovomost njihovog rada, što je posebno došlo do izražaja u vremenu pandemije.
Borovinić Bojović je poručila da Ministarstvo neće dozvoliti da se ponovi praksa po kojoj je čak i do 40 odsto zaposlenih u pojedinim zdravstvenim ustanovama deceniju i više bilo zaposleno po ugovoru na određeno vrijeme, uz svjesno kršenje Zakona o radu.
„Odmah po dolasku na funkciju, potrudila sam se da preko 270 medicinskih sestara i tehničara dobije ugovor na nedoređeno. Među njima je bilo onih koji su na određeno radili više od deset godina. Mi smo ovdje da stanemo na kraj ustaljenim protivzakonitim praksama, sistem mijenjamo na bolje, u interesu svih zdravstvenih radnika“, kazala je ona.
Odgovarajući na pitanje poslanice Demokrata Tamare Vujović da li se i kada planira reforma sistema hitne medicinske pomoći (HMP) i jača podrška države tom veoma važnom segmentu zdravstvenog sistema, Borovinić Bojović je istakla da HMP predstavlja jednu od najvažnijih karika svakog zdravstvenog sistema.
Ona je podsjetila da su država i Ministarstvo zdravlja opredijelili budžetska sredstva za otvaranje novih jedicina Zavoda za HMP u Plužinama, Šavniku, Gusinju i Tuzima.
Borovinić Bojović je kazala da jedinica Zavoda za HMP u Petnjici već funkcioniše i da se ubrzano radi na otvaranju ostalih jedinica.
„Očekujemo da će već u toku ove godine doći do otvaranja područne jedinice HMP u Šavniku i Tuzima“, navela je Borovinić Bojović.
Kako je kazala, u toku je rad na aktu sistematizacije radnih mjesta u Zavodu za HMP Crne Gore, koji će biti racionalan, shodno kadrovskim i prostornim kapacitetima i predviđenim budžetskim sredstvima kako bi osiguranici dobiili adekvatnu uslugu.
„Shodno proširenju kapaciteta, odnosno otvaranju novih jedinica, postoje odgovarajuće potrebe za zapošljavanjem određenog broja ljekara i medicnskog osoblja u tim jedinicama, kako bi one potpuno kvalitetno i na pravi način mogle da budu u službi građana“, dodala je Borovinić Bojović.
Ona je istakla da je uvijek potrebno dodatno obratiti pažnju i voditi računa o tome kako funkcionišu jedinice HMP.
„Moj cilj je da se obezbijedi jednak kvalitet usluge u centralnom dijelu, na sjeveru i jugu, jer svi građani imaju potpuno jednako pravo na tu najvažniju kariku zdravstvenog sistema“, navela je Borovinić Bojović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
