Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski i turski privrednici imaju prostora za unaprjeđenje saradnje u turizmu, trgovini, energetici, infrastrukturi, poljoprivredi i drvoprerađivačkoj industriji i treba da iskoriste osnove koje su za to postavile vlade dvije države, ocijenjeno je na poslovnom forumu u Podgorici.
Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, je na poslovnom forumu koji je organizovala Privredna komora (PKCG) u saradnji sa Odborom za ekonomske odnose sa inostranstvom Unije privrednih komora Turske (DEIK), kazala da je svjedočanstvo bliskih odnosa dvije države i nastojanja da se dodatno ojača ekonomska saradnja.
Prema njenim riječima, Crna Gora i Turska već imaju snažnu ekonomsku saradnju, koju karakteriše kontinuirano povećanje obima trgovine i investicija.
“Saradnja je formalizovana nizom sporazuma i memoranduma, među kojima se posebno ističu izmjene i dopune Sporazuma o slobodnoj trgovini koje daju široku mogućnost saradnje”, rekla je Sekulić.
Ona je kazala da je ukupan obim trgovine između dvije države od januara do avgusta ove godine iznosio 97 miliona EUR.
“Uvoz iz Turske bio je veći u odnosu na izvoz iz Crne Gore, te stoga postoji ogroman prostor za povećanje obima trgovine”, dodala je Sekulić.
Sekulić je saopštila da su povoljan ambijent Crne Gore prepoznali investitori iz više od 125 zemalja.
“Turska je bila šesti najveći investitor u prošloj godini, sa 53,17 miliona EUR uloženih u Crnu Goru, dok tokom prvih šest mjeseci ove godine imamo blizu 16 miliona EUR stranih direktnih investicija”, precizirala je Sekulić.
Najveći investitori su Tosyali Holding, Global Ports Holding, Ziraat banka, Gintaš Construction and Trade, Turk HavaYollari i Montenegro Wood Sancakli Mobilya Rožaje.
Poslovni forum, na kojem je učestvovalo 100 privrednika iz obje zemlje, je uslijedio nakon petog zasijedanja Mješovite crnogorsko-turske komisije za ekonomsku saradnju.
Predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubović, rekao je da se mora ukazati na naglašen disbalans u spoljnotrgovinskoj razmjeni, jer je nivo pokrivenosti crnogorskog uvoza iz Turske izvozom svega 14,7 odsto.
“Ovako izražen trgovinski deficit zahtijeva posebnu pažnju svih nadležnih institucija u traženju rješenja za njegovo smanjenje”, smatra Golubović.
On je rekao da je u prošloj godini Crnu Goru posjetilo 44 hiljade turista iz Turske koji su ostvarili 107 hiljada noćenja.
“Imajući u vidu kontinuirano unaprjeđenje kvaliteta turističke ponude, očekujem da broj turista iz vaše zemlje raste u narednim godinama”, kazao je Golubović.
Geografska pozicija Luke Bar i Luke Port of Adria, kako je poručio, daje im komparativnu prednost u odnosu na konkurentske, sjevernojadranske luke, pa turske kompanije mogu koristiti njihove usluge prilikom pretovara i distrubicije roba prema regionu.
“Imajući u vidu činjenicu da je Turska osma u svijetu po proizvodnji namještaja i prva u Evropi po proizvodnji pločastih panela, saradnja bi se mogla intenzivnije ostvarivati i u sektoru drvoprerade”, rekao je Golubović.
Predsjedavajući poslovnog savjeta DEIK – Turska i Crna Gora, Naser Alim, rekao je da Crna Gora, zahvaljujući reformama u oblasti ekonomije, postaje lider u regionu po razvoju.
“Crna Gora i Turska su za osam mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle, povećale međudržavnu trgovinsku razmjenu. Mi smatramo da će od Nove godine, pa u naredne dvije godine, trgovinska razmjena porasti duplo”, rekao je Alim.
Prema njegovim riječima, u Turskoj posluje sedam firmi koje sadrže crnogorski kapital, dok u Crnoj Gori posluje 2,8 hiljada turskih firmi.
„Raste interesovanje turiskih investitora za ulaganje u Crnu Goru iz dana u dan. Takođe, očekujemo i povećanje broja turista“, saopštio je Alim.
Turski ministar omladine i sporta, Mehmet Muharrem Kasapoglu, kazao je da Crna Gora nosi veliku važnost u uspostavljanju sigurnosti i bezbjednosti u region.
“S obje strane postoji jaka želja i spremnost na rad u smislu uspostavljanja saradnje posebno kada je ekonomija u pitanju”, rekao je Kasapoglu.
On je poručio da Turska želi da Crnu Goru dovede do nivoa važnog trgovinskog partnera.
“Imamo cilj da povećamo našu trgovinsku razmjenu, a postoji prostora za saradnju i u drvopreradi i vojnoj industriji”, dodao je Kasapoglu.
On je zaključio da su obje države uspostavile čvrstu osnovu za povećanje trgovine i investicija i da firme to treba da iskoriste.
