Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Za veliki broj klijenata korisnika kredita u švajcarskim francima koji su prije deset godina podnijeli tužbu, ništa nije riješeno, saopštio je njihov predstavnik, Dragan Senić.
On je kazao da je 300 klijenata 2013. godine podnijelo tužbu, a da ih je sada 267.
„Za veliki broj kljenta ništa nije riješeno. Od ukupnog broja, 154 klijenta su i dalje u Višem sudu, a 113 je u Ustavnom“, rekao je Senić na konsultativnom saslušanju na temu Primjena zakona o konverziji kredita u CHF u EUR u Skupštini.
Senić je kazao da niko ne očekuje da mu se otpišu obaveze, ali da hoće primjenu Ustava, zakona, prava i pravde.
„Danas ne bi bili ovdje da institucije rade svoj posao po Ustavu i zakonu, pri čemu je urađena ogromna količina nepravde prema građanima i državi Crnoj Gori. Kome čovjek da se obrati kad su mu ugrožena prava ako ne sudu“, pitao je Senić.
On je naveo da niži sudovi, odnosno Osnovni i Viši, nijesu radili po Ustavu, zakonu i pravu i pravdi.
„Prema međunarodnoj sudskoj praksi, sve odluke su donijete u korist oštećenih klijenata. Međuarodni tribunal u Parizu ocijenio je da je Zakon o konverziji bio razuman odgovor države i da je ta odluka predstavljala opravdano postupanje Skupštine i Vlade. S tim što moram reći da je Vlada bila protiv ovog zakona jer se Centralna banka (CBCG) protivila donošenju tog zakona“, naveo je Senić.
On je pohvalio rad Ustavnog suda koji je odbio Hypo Alpe Adria banku (HAAB) za ocjenu ustavnosti Zakona o konverziji kredita u CHF-u.
Senić je podsjetio da je Zakon o konverziji kredita u CHF-u donijet 31. jula 2015.
„Nakon skoro osam godina imamo HAAB i Heta Asset Resolution koji su jača preduzeća od države Crne Gore i njenih institucija. Tu mislim na CBCG i niže sudove, Osnovni i Viši sud, Specijalno državno tužilaštvo i nevladin sektor koji je ćutao o ovome cijelo vrijeme“, rekao je Senić.
On je dodao da su jedino novinari izvještavali o svemu ovome.
„Postavljam pitanje poslanicima – šta će državi zakoni ako se ne poštuju? Kome čovjek da se obrati kad je prevaren, ako ne sudovima“, pitao je Senić.
Advokat Dragomir Ćalasan podsjetio je da je Addiko banka krajem 2017. godine pokrenula tužbu protiv Crne Gore i da se tada tvrdilo da će država imati veoma teške finansijske probleme ako se spor izgubi, kao i da će svaki građanin osjetiti gubitak, jer je donesen zakon koji nije u skladu sa Ustavom.
„Taj zakon je Ustavni sud ispitao i utvrdio svojom odlukom da je on u skladu sa Ustavom. Dolazimo do činjenice da je ovaj zakon bio ustavan i da je trebalo da se primijeni. Međutim, njegova primjena nije bila onakva kakva treba da bude“, tvrdi Ćalasan.
Prema njegovim riječima, glavni krivac zašto zakon nije sproveden kako treba jeste u tome što CBCG, na čelu sa svojim rukovodstvom, nije radila svoj posao.
„Ovaj zakon, ako je donesen, onda je trebalo da se dostavljaju aneksi ugovora. Međutim, banka nije dostavljala anekse ugovora, nego su samo dostavljani informatori i ponuda, dakle nema aneksa“, rekao je Ćalasan i dodao da je CBCG morala da vrši kontrolu nad sporrovođenjem tog zakona.
Ćalasan tvrdi i da je sve rađeno bez ikakvoga reda i da nijesu konsultovatni vještaci finansijske struke, kako bi objasnili o čemu se radi.
Predstavnik Addiko banke, advokat Vanja Mugoša, kazao je da je banka zaključila u tim godinama 762 ugovora kojim je odobrila kredite indeksirane u CHF-u.
„Do donošenja zakona, zatvoreno je 236 kredita na različite načine, 108 je otplaćeno kroz redovnu i prijevremenu otplatu ili prinudu naplatu, šest je livkidirano zaključenjem novog ugovora, 128 je ustupljeno Hypo Alpe Adria Development, koji je kasnije promijenio ime u Heta Asset Resolution, a danas se zove Holdco East”, rekao je Mugoša.
On je naveo da od tih 762 kredita, kod banke danas imamo portfelj od 37 kredita.
„Od toga, 19 klijenata je zaključilo da ne treba da zaključuju anekse, jer im je povoljnije da vraćaju kredit po uslovima pod kojima su zaključili kredite, a 18 je tužilo ali je prihvatilo ponudu. Nemamo kod Addika neprimjenu zakonu, oni su ponudili anekse svima koji su prihatili i zaključili s njima anekse“, dodao je Mugoša.
Addiko banka je, kako je kazao, u potunosti primijenila svaku odredbu Zakona o konverziji.
„Ovih 37 kredita su riješeni po zakonu odnosno na osnovu dobrovoljnosti stranaka. Sve što je ustupljeno Holdco East je riješeno pred sudovima pravosnažno“, dodao je Mugoša.
Predstavnik CBCG, Darko Bulatović, rekao je da se ne bi složio sa konstatacijom da je vrhovna monetarna institucija od starta bila neko ko je opstruirao ili bio protiv donošenja tog zakona, jer su bili jedna od institucija koja je učestvovala u kreiranju određenih normi.
„Nakon usvajanja ovog zakona imali smo i izmjene i dopune koje su u cjelosti eliminisale određene nepoznanice koje su ostale nakon usvajanja inicijalnog teksta zakona iz 2015 godine. Odmah nakon stupanja na snagu ovog zakona, mi smo izvršili kontrolu i kod banke i kod tadašnjeg društva za otkup potraživanja Heta Asset Resolution“, poručio je Bulatović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
