Njujork, London, (MINA-BUSINESS) – Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice pale, jer su ulagače zabrinuli znakovi slabljenja najvećih svjetskih ekonomija, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za energentima.
Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice pala 3,3 odsto, na 64,23 USD, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,8 odsto, na 57,5 USD, prenosi Hrportoflio.
Nakon što su u prvom polugodištu cijene nafte porasle više od 20 odsto, na početku drugog polugodišta osjetno su pale, što je posljedica novih znakova usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija.
Prošle sedmice, između ostalog, objavljeno je da su nove narudžbine u američkoj industriji u maju pale drugi mjesec zaredom, a i podaci iz Kine i eurozone ukazuju na slabost industrijske proizvodnje.
„Nemoguće je zatvoriti oči pred ekonomskom stvarnošću – aktivnosti u globalnoj industriji slabe”, kazao je Stephen Innes iz Vanguard Marketsa.
Ulagače je zabrinuo i podatak o skromnom padu zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za samo 1,1 milion barela, što pokazuje da je potražnja u najvećem svjetskom potrošaču nafte slabija nego što se očekivalo, uprkos vrhuncu ljetne sezone potražnje za benzinom.
“Izvještaj državne uprave za energetiku (EIA) pokazuje da su zalihe sirove nafte u prošloj sedmici smanjile za 1,1 milion barela, dok su analitičari očekivali da će pasti tri miliona barela”, objavio je Cantor Fitzgerald Europe.
Američke zalihe pale su manje nego što se očekivalo, jer su rafinerije u prošloj sedmici potrošile manje sirove nafte nego sedmicu ranije, a preradile su i dva odsto manje nafte nego prije godinu, pokazuju službeni podaci EIA-e.
Podršku cijenama pružila je odluka članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i grupe nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom, o produženju sporazuma o ograničenju proizvodnje 1,2 miliona barela dnevno do kraja marta naredne godine.
Podršku cijenama pružaju i napetosti na Bliskom istoku, kao i dogovor između predsjednika SAD-a i Kine, Donald Trump i Xi Jinping o nastavku trgovinskih pregovora.
Carinski rast između SAD-a i Kine jedan je od uzroka usporavanja rasta globalne ekonomije, pa se ulagači nadaju da bi eventualni dogovor između te dvije zemlje mogao pozitivno uticati na privredu, a time i potražnju za energentima.
S druge strane, proizvodnja se u SAD-u i dalje kreće oko najviših nivoa u istoriji, a na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.
Međutim, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja.
Firma Baker Hughes objavila je da je prošle sedmice broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen njih pet, na ukupno 788.
U istom periodu prošle godine aktivna su bila 863 postrojenja, što pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.
