Podgorica, (MINA) – Upozorenje izaslanika Evropske unije (EU) o zamrzavanja pregovora Crne Gore sa EU je zasad samo mogućnost ali ubrzo može postati realnost, kazao je profesor Fakulteta političkih nauka u Podgorici i nekadašnji šef crnogorske diplomatije, Srđan Darmanović.
Darmanović je, komentarišući upozorenja izaslanika EU o zamrzavanju pregovora sa Crnom Gorom, rekao da pretpostavlja da je u očima zvaničnika EU slika sadašnje Crne Gore porazna.
On je kazao da se država koja je članica NATO i kandidat za članstvo u EU, nalazi u političkoj i ustavnoj krizi iz koje se ne vidi izlaz.
“Politička klasa zemlje koja je članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU gotovo da je prestala da predstavlja građane i da djeluje u javnom interesu, već živi i djeluje samo u svom svijetu beskrajnih partijskih kombinacija i sopstvenih interesa”, kazao je on u intervjuu Vijestima.
Darmanović je rekao da se poruke iz EU kreće otprilike na nivou da još nema nikakve procedure koja je pokrenuta ili odluke koja je donesena.
“Slovenačka ministarka i austrijski ministar su se vrlo vjerovatno precizno izrazili. Radi se o “mogućnosti”, koja, zasada, ostaje samo mogućnost. Ali, mogućnost koja se relativno brzo može pretvoriti u realnost”, kazao je Darmanović.
Odgovarajući na pitanje kakve bi posljedice po Crnu Goru i njen međunarodni položaj proizvelo konstituisanje vlade po spornom Zakonu o predsjedniku, i da li bi Zapad priznao tako uspostavljen kabinet, Darmanović je rekao da su činjenice u vezi sa tim Zakonom neumoljive.
On je naveo da je Ustav moguće mijenjati, ali samo u proceduri koju propisuje sam Ustav i samo kvalifikovanom većinom u Skupštini, a u nekim pitanjima čak i uz obavezni referendum građana.
Darmanović je kazao i da je Ustav, u slučaju Zakona o predsjedniku, promijenjen mimo procedure koju on sam nalaže i to aktom niže pravne snage – zakonom.
On je rekao da je deblokirajući mehanizam pri dodjeljivanju mandata za sastav nove vlade, koji predviđa novi neustavni zakon, moguć kao ideja, pa čak i kao praksa, ali samo ako je dio Ustava ili ako Ustav predvidi da će se ovaj postupak razraditi zakonom.
“Ni jedno ni drugo ovdje nije bio slučaj, što povredu Ustava čini očiglednom”, rekao je on.
Darmanović je naveo da će predsjednik vlade koji će biti izabran na osnovu novog zakona, primiti, odnosno već je primio, mandat od ustavno neovlašćenog subjekta, bilo da je to predsjednica Skupštine ili parlamentarna većina.
“Inače, nije mi poznato da u nekoj državi mandat za sastav vlade dodjeljuje grupa koja se naziva “parlamentarna većina”. Gotovo uvijek, radi se o šefu države, a u nekim veoma rijetkim primjerima ovo ovlašćenje dato je spikeru parlamenta”, kazao je on.
Daramanović je rekao da bilo koji da je od ta dva slučaja, reguliše se Ustavom, a ne zakonom.
On je dodao i da će svi ministri izabrani u novoj vladi, uključujući i samog premijera, položiti zakletvu na Ustav, iako na tu dužnost stupaju mimo Ustava, suprotno Ustavu i kršeći Ustav.
Darmanović je kazao da da će nova vlada na dužnost stupiti uprkos snažnim preporukama ekspertskog tijela Savjeta Evrope (SE) – Venecijanske komisije (VK) da to ne čini.
“A Crna Gora je članica SE i trebalo bi da djeluje u dobroj vjeri u odnosu na organizaciju kojoj pripada i u skladu sa pravilom pacta sunt servanda”, dodao je on.
Prema riječima Darmanovića, to su suviše teške činjenice da ih partneri i saveznici Crne Gore ne bi uzeli u obzir.
“Kakav stav će oni zauzeti prema svemu tome, stvar je procjene koliko daleko žele da idu u odnosu prema novoj vladi. Može se desiti i da ne bude nikakvih formalnih akata (prekida odnosa, sankcija i sl.), ali da de fakto dođe do značajnog zahlađenja u odnosima i pogoršanja saradnje u mnogim oblastima, a prvenstveno u nama izuzetno važnim evropskim integracijama”, kazao je on.
Upitan šta u praksi predstavlja ignorisanje mišljenja VK, čiji je član, i kakva se poruka time šalje, Darmanović je rekao da su čak i 12 neevropskih država aktivne članice VK i veoma drže do njenih nalaza i mišljenja.
On je rekao da VK nikoga ni na što ne prisiljava, niti to može.
“Njena mišljenja o raznim pitanjima izgradnje ili učvršćenja demokratskih institucija zasnivaju se na bogatom evropskom demokratskom, pravnom i konstitucionalnom nasljeđu, kao i na važećim principima evropskog i međunarodnog prava i njihovim najvažnijim dokumentima”, kazao je Darmanović.
On je ponovio da nijedna država ništa ne mora na osnovu mišljenja VK.
“Postoje države koje se, zaista, tako i ponašaju i ne slijede njene preporuke. U Americi za takvo ponašanje ima izreka “my way or highway”. Pokazalo se, međutim, da su to uglavnom zemlje koje imaju ozbiljnih problema sa demokratijom”, kazao je Darmanović.
Komentarišući to da li se poruke da Zapada o tome da se ne pokušava formirati nova vlada kao i da Demokratski front nije poželjan partner, mogu smatrati uplitanjem u unutrašnje stvari države, Darmanović je rekao da u današnjem svijetu veoma je malo potpuno “suverenih” zemalja.
On je kazao da partnerstva i savezništva nose sa sobom i određene obaveze ili barem odgovornosti.
“U najmanju ruku toliko da vaši partneri i saveznici imaju pravo da iznesu svoje mišljenje i usklade svoje politike, ako smatraju da vi kao članica zajedničke organizacije dovodite u pitanje neke zajedničke temeljne principe ili najvažnije strateške pravce”, rekao je Darmanović.
Odgovarajući na pitanje da li Crnu Goru ili neku od susjednih država u dogledno vrijeme vidi u EU, Darmanović je odgovorio odrično.
“Niti su države iz regiona za to spremne, niti u EU postoji volja za nekim brzim proširenjem”, rekao je on.
Darmanović je podsjetio da predsjednik Francuske Emanuel Makron već duže vrijeme zastupa stav da ne može biti proširenja sve dok se ne reformiše proces donošenja odluka unutar Unije.
“Drugim riječima, dok se ne ukine pravo veta svih država članica i pređe na odlučivanje kvalifikovanom većinom. Takođe, zemlje poput Holandije, kao i skandinavske članice EU žele da vide jasan progres u oblasti vladavine prava u državama na Zapadnom Balkanu da bi neka ili više njih mogle da zasluže članstvo u Uniji”, kazao je on.
Darmanović je rekao da je s druge strane, Unija nakon ruske invazije na Ukrajinu počela da o proširenju, bar donekle, razmišlja na geopolitički način.
“Dovršenje procesa integracije Zapadnog Balkana u EU je jedna od najjačih prepreka ruskom uticaju u našem regionu. Recimo, kandidatski status konačno dodijeljen Bosni i Hercegovini u decembru, može se bar djelimično razumjeti kao shvatanje od strane EU da politika proširenja ne može ignorisati geopolitičke opasnosti”, rekao je on.
Darmanović je dodao da je moguće da takvo shvatanje donekle dinamizira politiku proširenja, ali ne vjeruje da će se ništa brzo dešavati.
Odgovarajući na pitanje kakve su posljedice po državu to što nema ambasadore u ključnim državama Zapada, Darmanović je rekao da kohabitacije nikada nijesu laki aranžmani.
“Problemi sa imenovanjem ambasadora tamo gdje šef države i vlada dolaze iz različitih ili suprotstavljenih političkih partija/koalicija nijesu neuobičajeni i mogu se naći u različitim zemljama”, naveo je on.
Darmanović je rekao da ono što u Crnoj Gori situaciju čini nesvakidašnjom je gotovo nevjerovatna činjenica da Crna Gora nema šefove diplomatskih predstavništava na nivou ambasadora u skoro dvije trećine svojih misija u inostranstvu.
Prema njegovim riječima, diplomatski posao se, istina, u značajnoj mjeri može obavljati i preko tzv. otpravnika poslova, ali je postojanje i djelovanje ambasadora kao šefova diplomatskih predstavništava normalno i uobičajeno stanje među partnerima koji imaju dobre diplomatske odnose.
“Ovo kako zbog ugleda sopstvene države, tako i zbog poštovanja zemalja prijema i statusa najviših predstavnika u tim zemljama i međunarodnim organizacijama”, rekao je Darmanović.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
