Budva, (MINA) – Crnogorski lideri, koji su propustili da jasno i javno osude rusku agresiju na Ukrajinu, pokazali su da ne dijele evroatlantske vrijednosti, kazala je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
Ona je, na otvaranju 12. 2BS Foruma u Budvi, rekla da je zabrinuta zbog stepena podijeljenost u crnogorskom društvu.
“Zabrinuta sam više nego ikad. Vjerujem da multietičnost i multiukutrualnost treba da budu snaga Crne Gore. To treba da joj omogući da se uhvati u koštac sa nedaćama. I dalje različitost vidim kao snagu Crne Gore. Poštovanje različitosti ostaje u biti identiteta Crne Gore“, kazala je Rajzing Rajnke.
Prema njenim riječima, kada društvo ne toleriše razlike, ono postaje oslabljeno i nesposobnije da se suoči sa izazovima.
Rajzing Rajnke je podsjetila da je, kada je počeo njen mandate, DPS 30 godina vladao Crnom Gorom.
“Građani su u avgustu 2020. pokazali da žele promjene koje će donijeti konkretne rezultate za dobrobit birača i, najvažnije, konkretne aktivnosti u borbi protiv korupcije. Avgusta 2020. godine smo gledali demokratiju na djelu”, rekla je Rajzing Rajnke.
Ona je kazala da je, kada je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine, bezbednosna saradnja postala značajnije nego ikad
“Prava prijetnja dolazi od vlade koja se partijski stavi iznad državnih interesa. Bezbjedna Crna Gora treba jednako da tretira sve građane”, navela je Rajzing Rajnke.
Ona je ocijenila da napad Rusije nije samo napad na Ukrajinu, već na poredatk zasnovan na bezbjednosti.
“Kada imate agresora, nemate redovno stanje. Moramo nastaviti ekonomski i diplomatski pritisak na Rusiju i nastaviti da podržavamo Ukrajinu”, istakla je Rajzing Rajnke.
Ona je pohvalila odluku Crne Gore da osudi lažni referendum Rusije u Ukrajini, kao i zajedničku izjavu predsjednika Mila Đuaknovića.
“Sa druge strane, oni crnogorski lideri koji su propustili da jasno i javno osude rusku agresiju, pokazali su da ne dijele naše evroatlantske vrijednosti”, istakla je Rajnke,
Predsjednica Upravnog odbora Atlantskog Saveza Crne Gore, Milica Pejanović Đurišić, smatra da su refleksije agresije na Ukrajinu jasno uočljive u cijelom regionu Zapadnog Balkana, gdje Rusija sa vrlo razgranatom mrežom svojih proxyja nastavlja sa destruktivnim aktivnostima koje imaju za cilj destabilizaciju i ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti regiona.
Prema njenim riječima, dodatno su motivisani kleronacionalistički i velikodržavni ideolozi i strukture koje teže da region vrate u 90te.
„Narativ kojim se dovode u pitanje demokratska prava, ljudska prava i slobode, našao je snažno uporište u našem regionu, uz značajan uticaj na političku dinamiku koja se karakteriše političkom nestabilnošću, uz jačanje međusobnih antagonizama sa potencijalom da dovedu do ugrožavanja ionako krhkog mira i stabilnosti u regionu”, rekla je Pejanović Đurišić.
Ona je upozorila da su nedostatak demokratskih kapaciteta i slabe institucije, kao i manjak fokusa zapadnih partnera, olakšali pristup akterima koji kroz destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana žele da dodatno ugroze EU i NATO.
Pejanović Đurišić je kazala da je Crna Gora najočigledniji primjer, gdje se nastoji kreirati društveni ambijent u kome će biti doveden u pitanje građanski koncept, sekularizam i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena crnogorska država, a sve sa namjerom da se dovede u pitanje održivost Crne Gore kao države.
„Sve nas mora zabrinuti činjenica da je zemlja koja je bila najrealniji kandidat da postane naredna članica EU i koja je decenijama imala ulogu faktora stabilnosti u regionu, u tako kratkom periodu postala, duboko polarizovana i da se nalazi u ozbiljnoj političkoj i institucionalnoj krizi“, ocijenila je Pejanović Đurišić.
Ona je istakla da je Crna Gora nedavno osjetila i razarajuću moć sajber napada, koji je takođe pokazao da crnogorska administracija i infrastruktura nije bila pripremljena kako bi državni sistemi bili adekvatno zaštićeni od takve prijetnje.
Pejanović Đurišić kazala je da to svakako mora izazvati čuđenje kad se ima u vidu činjenica da je država od 2015. godine izložena u kontinuitetu takvim vrstama napada u sajber prostoru.
„Organizovani kriminal, korupcija, duboko ukorijenjen partitokratski pristup u državnoj administraciji, prisustvo aktera koji za račun drugih država nastoje da Crnu Goru učine dijelom srpskog, ruskog, inog sveta, sve je to doprinijelo kreiranju ambijenta u kome je kriza ovakvih razmjera uopšte i bila moguća“, rekla je Pejanović Đurišić.
Ona je kazala da, uz činjenicu da nakon sticanja nezavisnosti nijesmo u dovoljnoj mjeri bili posvećeni jačanju demokratije i institucija u zemlji, odgovornost za trenutnu situaciju prevashodno snose političke elite koje se očigledno nijesu snašle u uslovima političke tranzicije nakon izbora 2020. godine.
„Tako su i pitanja poput reformi, koje su preduslov za članstvo u EU, inflacije, energetske krize, klimatskih promjena, zanemarena, pa negativni izvještaji o napretku u pristupanju EU ne predstavljaju iznenadjenje“, smatra Pejanović Đurišić.
Ona je kazala da 24. februar, kad je počela otvorena i ničim izazvana ruska agresija na Ukrajinu, označava kraj jedne ere, kao i svjetske i evropske arhitekture bezbjednosti kakva je uspostavljena nakon Drugog Svjetskog rata.
„Neki to nazivaju i krajem savremene istorije, za šta sigurno postoje valjani argumenti imajući u vidu sada već jasnu činjenicu da se suočavamo ne samo sa napadom na Ukrajinu, već sa direktnim pokušajem da se dovedu u pitanje ukupne vrijednosti demokratije, slobodnih pojedinaca i društava“, ocijenila je Pejanović Đurišić.
On je rekla da se sve to dešava u uslovima koji su, naročito poslednje dvije decenije, opterećeni fundamentalnim promjena u svjetskoj ekonomiji.
Pejanović Đurišić kazala je da u takvom već prilično haotičnom okruženju ruska invazija na Ukrajinu predstavlja prekretnicu za ukupne političke i bezbjednosne odnose, međunarodnu ekonomiju i globalni energetski sistem, sa efektima koje nije moguće ograničiti na jedan region ili ih zadržati u geografskim granicama jedne zemlje.
„Dalekosežne posljedice ovog novog tipa hibridnog rata kome svjedočimo uključuju brojne elemente, među kojima su ozbiljna humanitarna kriza, sajber napadi i ekonomske poteškoće, kao i dezinformacione i propagandne kampanje, geopolitičke tenzije oko snabdijevanja energijom, uz latentnu, sve ozbiljniju prijetnju od nuklearnog rata“, navela je Pejanović Đurišić.
Ona je rekla da, djelujući sa pozicija rušenja međunarodnog poretka uz insistiranje na „sferi uticaja“ u svom susjedstvu i efektivno ograničavanje suvereniteta susjednih zemalja, Rusija opravdanje za agresiju traži na pogrešnim adresama, demonizujući Zapad, NATO, SAD.
„U takvom pristupu, koji je u potpunom neskladu sa realnošću, izgubila je iz vida spremnost ukrajinskog naroda da brani svoju domovinu, a posebno solidarnost na globalnom nivou u odbrani slobode i demokratskih vrijednosti“, smatra Pejanović Đurišić.
Prema njenim riječima, jačanje trans-atlantskog savezništva upravo i predstavlja jednu od najznačajnijih međunarodnih reakcija na ukrajinsku krizu.
„NATO se proširuje, članice su jedinstvene u odnosu prema Rusiju, resursi su uvećani, čime se i argumentacijia o ugroženosti Rusije od NATO pretvorila u svoju suprotnost“, navela je Pejanović Đurišić.
Ona je podsjetila da, zajedno sa svojim partnerima, i Crna Gora snažno podržava Ukrajinu, saosjećajući sa žrtvama i razaranjima kojima je ukrajinski narod izložen.
„Vjerujem da građani Ukrajine nemaju dilema u tom pogledu i da je upravo to razlog što je Predsjednik Zelenski spremno prihvatio našu inicijativu za učešće na ovogodišnjem Forumu, za šta mu dugujemo posebnu zahvalnost“, dodala je Pejanović Đurišić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
