Podgorica, (MINA) – Oni koji su pokušali da od Prijestonice oduzmu Cetinjski manastir, odgovaraće za bezakonje, kazao je predsjednik Milo Đukanović.
On je u emisiji “Argumenti”, na Televiziji Crne Gore (TVCG) rekao da je 4. septembra bio na Cetinju, a ne ispred Hrama, zato što se ne osjeća dovoljno predsjednikom “onih koji žele da ruše državu”.
Komentarišući odluku Vlade da se Cetinjski manastir u list nepokretnosti upiše na državu, a ne na Prijestonicu, Đukanović je kazao da je riječ o pokušaju oduzimanja vrijedne crkvene imovine iz nadežnosti Crne Gore kao države.
“I pokušaju da se na taj način ugrozi i obezliči crnogorski nacionalni i kulturni identitet. Znamo da je upis u katastar nečije imovine isprava i da se to može osporavati pred sudom”, dodao je Đukanović.
Kako je kazao, Vlada sebi daje za pravo da mijenja upis u katastar bez odluke suda.
Đukanović je istakao da se Cetinjski manastir pokušava oduzeti od onoga kome, kako je kazao, neupitno pripada – Prijestonici.
“Vlada to pokušava osporiti, u strahu da će Skupština Prijestonice donijeti odluku da se manastir stavi na korišćenje svim pravoslavnim vjernicima”, kazao je Đukanović.
On je istakao da je sa Amfilohijem komunicirao uprkos neslaganjima po brojnim pitanjima, ali da sa Joanikijem nema komunikaciju i da za to nije bilo inicijative novoustoličenog mitropolita.
Đukanović je kazao da njegovom savjetniku za bezbjednost Veselinu Veljoviću nije bilo mjesto u ulozi nekoga ko pokušava da probije kordon na protestima protiv ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru.
On je dodao da nije vidio sukobljavanje i da je Veljović pokušao da u manastiru spusti tenzije.
“Razumijem čovjeka sa patriotskim nabojem koji razgovara sa svojim dojučerašnjim službenicima. Ja tamo ne vidim sukobljavanje, i to ne potvrđuju ljudi koji stoje u kordonu”, rekao je Đukanović.
Uporedivši slučaj Veljovića sa slučajem Milana Kneževića iz 2015. godine, Đukanović je rekao da se kod Kneževića vidio napad na službeno lice i da je u tome razlika.
Na pitanje ko je zaslužan za tenzije na Cetinju, Đukanović je kazao da je greška kada se taj problem definiše kao crkveni.
On je kazao da to vidi kao državno-politički problem, kao jednu u seriju epizoda obnovljene ofanzive velikosrpskog nacionalizma na Crnu Goru.
“To je projekat koji datira iz polovine 18. vijeka i imao je razne faze u tom periodu, a posljednjih par godina prisustvujemo obnovi ofanzive. Pretpostavljam da je neko u štabu velikosrpskog nacionalizma procijenio da je sada dobro vrijeme za novi pokušaj”, rekao je Đukanović, prenosi portal RTCG.
Đukanović je ocijenio da ideja velikosrpskog nacionalizma nije sahranjena i danas se, kako je istakao, nasrće na Crnu Goru sa istom strašću.
“Zašto se sada u frontu velikosrpskog nacionalizma posebno eksponira Srpska pravoslavna crkva (SPC), to je zanimljivo pitanje. U nekim krugovima na zapadu se sukob između države i crkve uvijek percipira kao ugrožavanje vjerskih prava i sloboda, što ovdje nije slučaj”, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima SPC je jedini preostali prekogranični instrument velikosrpskog nacionalizma.
Upitan da li osjeća dio odgovornosti za tenzije i podjele u crnogorskom društvu, on je kazao da je “sva odgovornost na drugoj strani”.
“Ako mislite da bih ja doprinio miru i stabilnosti time što bih ćutao, i povlačio se sa mjesta gdje je napadnuta crnogroska država i nacionalni identitet, onda ozbiljno griješite”, rekao je Đukanović.
Đukanović je istakao da je predsjednik svih građana i da nema potrebe da dokazuje koliko je napora učinio da se očuva stabilnost.
On je ocijenio da se događajima na Cetinju Crna Gora vratila korak unazad pred međunarodnom javnošću.
“Ako se Crna Gore do prije godinu dana u očima međunarodna javnosti kvalifikovala kao sidro sigurnosti, a ako se danas tretira kao zemlja pod posebnom pažnjom, zbog mogućnosti destabilizacije, onda smo ugrozili međunarodni imidž”, pojasnio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, uz pametne poteze u narednom periodu, može se sačuvati i uvećati prednost u odnosu na druge zemlje kandidate i ubrzati članstvo.
Đukanović je rekao da moć aktuelne opozicije nije mala i da je 40 poslanika pokazalo da imaju jasnu viziju i kada nijesu na vlasti.
“Imali smo brutalni nasrtaj iz Beograda na Crnu Goru. Srbija je polomila zube i u Nikšiću i na drugim mjestima, zahvaljujući nekome ko je odgovorno branio nacionalne interese. To nije radila Vlada, radila je dražavno odgovorna opozicija sa probuđenim frontom građanskih aktivista iz Crne Gore”, ocijenio je Đukanović.
On je istakao da je Vlada savez tri koalicije koje je, kako je kazao, udržila mržnja prema prethodnoj vlasti i njemu.
Na pitanje o aferama (Koverta, Stanovi, Abu Dabi fond, Plantaže, smjena članova savjeta RTCG iz 2018.godine), ubistvima, deportacijama i odgovornosti za to, Đukanović je kazao da je bilo “puno grešaka u vršenju vlasti, ali na Kaluđerskom lazu su zahvaljujući Vladi Crne Gore spašeni životi, to je bila borba između nas i vojske”.
“Bilo je nesnalaženja, to je bilo vrijeme svekolikog društvenog vrtloga, kada se raspada zemlja i počinju ratovu”, dodao je Đukanović.
Đukanović je kazao da nema strah od izbornih procesa i da se “tu malo podignu strasi u preizbornoj kampanji”.
Prema njegovim riječima, iskustvom sa novom vlašću, ljudi u Crnoj gori su shvatili da svako novo ne znači dobro i bolje.
“Mirno čekam izbore na jesen i u proljeće, vjerujem da ćemo imati još vanrednih izbornih iskušenja i i vjerujem da će Crna Gora pokazati demokratsku zrelost i nacionalnu odgovornost, da će sačuvati mir i stabilnost i vratiti se na put evrospskih integracija”, rekao je Đukanović.
On je poručio da su za njega Crna Gora i crnogorski nacionalni interes neprikosnoven.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
