Naslovnica Crna Gora Upozorili četiri emitera zbog kršenja odredbi o zaštiti maloljetnika

Upozorili četiri emitera zbog kršenja odredbi o zaštiti maloljetnika

Podgorica, (MINA) – Agencija za elektronske medije (AEM) prošle godine upozorila je četiri emitera zbog kršenja odredbi kojima se štite maloljetnici od neprimjerenih sadržaja, kazali su iz AEM-a.

Rukovodilac Službe za odnose sa javnošću u AEM-u, Elvira Ceković, agenciji MINA kazala je da se rijetko dešava da dobiju prigovor na rad emitera zbog zaštite maloljetnika.

„Voljela bih da vjerujem da je to zbog činjenice da naši emiteri poštuju standarde propisane za zaštitu maloljetnika, ali mislim da je u pitanje nedovoljna svijest građana o potrebi zaštite maloljetnika prilikom korišćenja medija”, navela je Ceković.

Ceković je kazala da to pokazuju i rezultati istraživanja koje su uradili u okviru kampanje medijske pismenosti.

Prema tim rezultatima, 30 odsto roditelja ne zabranjuje, ili veoma rijetko zabranjuje djeci gledanje sadržaja označenog kao nepodoban za njihov uzrast.

Istraživanje je pokazalo, kako je navela Ceković, da 50 odsto roditelja smatra da vrijeme provedeno uz ekran nema nikakav uticaj na mentalni i psihički razvoj maloljetnika.

Ceković je objasnila da zakonodavni okvir koji primjenjuje AEM posebno vodi računa o sprječavanju ugrožavanja zdravstvenog, moralnog i emotivnog razvoja maloljetnika.

„Crnogorski mediji u značajnoj mjeri vode računa o zaštiti maloljetnika, AEM je u prethodnoj godini upozorila samo četiri emitera zbog kršenja odredbi kojima se štite maloljetnici od neprimjerenih programskih sadržaja“, rekla je Ceković.

Prema njenim riječima, mediji su dužni da određene programske sadržaje označavaju zvučnim i vizuelnim oznakama koje ukazuju na to da pojedini sadržaji nijesu primjereni za djecu mlađu od 12, 16 ili 18 godina.

Ona je rekla da AEM vrši nadzor nad radom tradicionalnih medija i da se scene nasilja ili neki drugi neprimjereni sadržaji mnogo rjeđe sreću na tradicionalnim televizijskim stanicama.

“Danas se sadržaj ne prati samo na televiziji, već i na drugim platformama gdje regulacija nije toliko striktna”, kazala je Ceković.

Kako je objasnila, sadržaj koji bi bio zabranjen na tradicionalnoj televiziji, dopušten je sa, ili bez šifriranja kod operatora, a naročito na internetu.

“Kako bismo zaštitili maloljetnike od neprimjerenih sadržaja, pružaocima AEM usluga propisali smo obavezu da za programske sadržaje koji mogu da štete fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika, od šest do 23 sata, aktiviraju mjere roditeljske kontrole, odnosno omogućavanje pristupa sadržaju samo uz korišćenje PIN koda”, rekla je Ceković.

Kako je kazala, AEM je više puta podsjećala da prilikom izvještavanja o porodičnim tragedijama moraju da se poštuju prava na privatnost žrtava i drugih osoba koje su pogođene tim događajima.

Ceković je objasnila da osobe u stanju bola ili šoka ne smiju da budu izložene pritisku da daju intervjue, ili učestvuju u televizijskim i radijskim programima.

Kako je rekla, primjenom profesionalnih i etičkih standarda novinarskog kodeksa mediji su obavezni da na primjeren način informišu javnost, iskažu saosjećanje i eliminišu rizik od senzacionalizma.

Ceković je kazala da su u cilju zaštite maloljetnika, UNICEF i AEM pokrenuli kampanju medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo“ sa ciljem razvijanja vještina medijske pismenosti roditelja i djece.

Koordinatorka komunikacija u UNICEF-u, Jelena Perović, kazala je da je nemoguće cenzurisati sve štetne sadržaje u digitalnom dobu i da je jedino dugoročno rješenje medijska pismenost koja se razvija kroz pažljiv izbor i kritičku analizu medijskih sadržaja.

Ona je rekla da mediji “sami po sebi nijesu ni dobri, ni loši” i da od načina kako se koriste zavisi kakav će uticaj imati.

“Kroz medijsku pismenost, djeca i mladi se detaljnije upoznaju sa načinom na koji funkcionišu novi i stari mediji, njihovim ekonomskim modelom, razvijaju kritičku svijest prema medijskim sadržajima i tako jačaju otpornost na potencijalno štetne poruke”, navela je Perović.

Kako je dodala, postoji cijela globalna industrija koja djecu navodi da izrastu u pripadnike potrošačke kulture.

„Malo je danas proizvoda u životu djece i mladih koji nijesu brendirani, postoji cijela jedna potrošačka kultura za djecu i mlade. Kao i u slučaju odraslih, jedini način da se od toga odbranimo je medijska pismenost”, kazala je Perović.

Perović je objasnila da je neophodno da se sa djecom od ranog djetinjstva razgovara o medijima, kako bi shvatili kako oni funkcionišu i kako da ih koriste bezbjedno.

Kako je navela, prema podacima iz istraživanja agencije Ipsos iz decembra prošle godine svaki drugi roditelj ograničava sadržaj i vrijeme koje dijete provodi uz televiziju i internet, dok je na početku kampanje to radio svaki treći.

“Skoro dvije petine roditelja sada razgovara s djecom o sadržajima koje prate u medijima, dok je na početku kampanje to radila samo jedna petina njih”, dodala je Perović.

Ona je pozvala roditelje da nastave da s djecom biraju šta gledaju, slušaju i čitaju i da o tome razgovaraju kako bi podstakli kritičko mišljenje i analizu svih medijskih sadržaja.

Školski psiholog Ana Ćalov agenciji MINA je kazala da su pred djecom potencijalno brojni sadržaji koji nijesu primjereni njihovom uzrastu i razvojnom stadijumu.

“Tu su neprimjereni izrazi, govor mržnje, sadržaji koji sadrže seksualnu konotaciju, nasilje. Oni mogu da budu prisutni u igricama ili video snimcima koje djeca gledaju na popularnim kanalima”, rekla je Ćalov.

Ona je objasnila da ih pojedina djeca, izlažući se takvim sadržajima, doživljavaju kao uobičajene i usvajaju kao prihvatljive.

“Dešava se da određene obrasce ponašanja iz virtuelnog prenesu u realni svijet. Tada se suočavaju sa neodobravanjem okoline, najčešće odraslih i dolazi do konflikata”, navela je Ćalov.

Ona smatra da pretjerano korišćenje digitalnih uređaja utiče na fizičko zdravlje djece.

“Ima roditelja koji otvaraju profile djeci zanemarujući starosnu granicu koju određena društvena mreža navodi, a time se povećava vjerovatnoća izlaganja djeteta neprimjerenim sadržajima“, kazala je Ćalov.

Ona je rekla da pojedini roditelji, u strahu od nepoželjnih sadržaja, pristupaju zabranama, pretjeranom kontrolisanju ili neadekvatnom nadzoru djece.

“To, naročito kada je u pitanju stariji osnovnoškolski uzrast, može da dovede do ponašanja suprotnih od željenih. Djeca određenim sadržajima mogu da pristupaju krišom, mimo kuće i znanja roditelja”, rekla je Ćalov.

Kako je rekla, važno je da odrasle osobe budu upoznate na koji način djeca koriste internet, kojim sajtovima pristupaju i kakve igrice igraju.

“Zaboravljamo da smo mi, odrasli, model. Ličnim primjerom razvijamo više ili manje odgovoran odnos prema korišćenju digitalnih uređaja i interneta”, rekla je Ćalov.

Najčitanije

Indeksi u crvenom

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Pad indeksa i manji promet obilježili su ovu sedmicu na Montenegroberzi. Na...