Podgorica, (MINA) – Prikupljanje i analiza podataka o povredama na radu i profesionalnim bolestima, najslabiji je dio sistema zaštite i zdravlja na radu (ZZNR), ocijenjeno je na predstavljanju Nacionalnog profila zaštite i zdravlja na radu Crne Gore.
Dokument je predstavljen povodom 28. aprila, Međunarodnog dana zaštite i zdravlja na radu, u organizaciji Međunarodne organizacije rada (MOR), uz podršku Ministarstva ekonomskog razvoja i u saradnji sa Udruženjem zaštite na radu.
Nacionalni profil pruža najsavremenije informacije o postojećoj situaciji u toj oblasti u Crnoj Gori i koristi se kao dijagnostički dokument za procjenu praznina u nacionalnom sistemu ZZNR-a i identifikovanje prioritetnih oblasti za nacionalno djelovanje u toj oblasti.
Ekspert MOR-a Petar Bulat pripremio je Nacionalni profil ZZNR u skladu sa smjernicama te organizacije i u saradnji sa socijalnim partnerima i drugim saradnicima MOR-a.
Bulat je, predstavljajući neke od ključnih analiza Nacionalnog profila zaštite i zdravlja na radu Crne Gore, govorio o nedostacima u postojećem nacionalnom sistemu ZZNR i ponudio ključne preporuke.
„Možda je najslabiji dio sistema ZZNR u Crnoj Gori prikupljanje i analiza podataka o povredama na radu i profesionalnim bolestima“, rekao je Bulat.
Kako je naveo, prikupljanje podataka o povredama na radu i profesionalnim bolestima zasnovano je na zastarjelim pravilnicima.
„Ne postoji definisana ustanova koja bi trebalo da utvrdi profesionalno oboljenje u Crnoj Gori, a ni obrazac za prijavu profesionalnog oboljenja“, naveo je Bulat.
On je kazao da u Crnoj Gori ne postoji nacionalni savjet za zaštitu i zdravlje na radu kao zasebno tijelo.
Prema riječima Bulata, potrebno je razmisliti o mogućnosti formiranja takvog tijela koje bi bilo zasnovano na načelima tripartirnosti uz uključivanje eksperata iz oblasti ZZNR.
„Takvo tijelo bi značajno moglo da utiče na unapređenje ZZNR u Crnoj Gori“, poručio je Bulat.
On je napomenuo da u Crnoj Gori nema fondova koji stimulišu istraživački rad u toj oblasti.
„Bilo bi poželjno da Ministarstvo ekonomskog razvoja planira u svom budžetu makar minimalna sredstva kako bi se pokrenula istraživanja u ovoj oblasti“, kazao je Bulat.
On je naglasio da bi trebalo razmisliti o uvođenju nacionalnog dana zaštite na radu i o dnevnom informisanju građana o broju povreda na radu.
Bulat je kazao da je na osnovu uočenih nedostataka potrebno najprije urediti oblast povreda na radu i profesionalnih bolesti.
„Ovo podrazumijeva i uređivanje medicine rada, jer bez unapređenja rada službi medicine rada neće biti moguće urediti oblast profesionalnih bolesti“, dodao je Bulat.
On je rekao da Nacionalni profil ima 29 poglavlja i tri aneksa, koja su definisana od strane MOR-a, kako bi Nacionalni profil bio uporediv sa profilima drugih zemalja.
On je napomenuo da su tehnički standardi, kodeksi prakse i smjernice za zaštitu i zdravlje na radu u Crnoj Gori regulisani pravilnicima koje donosi ministar za ekonomski razvoj.
Bulat je rekao da su gotovo svi pravilnici donijeti poslije 2014. godine u vezi s EU standardima, dok jedana dio pravilnika nastalih prije 2014. ima u sebi ugrađene EU norme, ali nije upotpunosti usaglašen s direktivama EU.
“Međutim, još uvijek je u primjeni značajan broj pravilnika koji su nastali prije više od 50 godina i koje je neophodno u dogledno vrijeme osavremeniti”, rekao je Bulat.
On je kazao da nadzor nad primjenom Zakona u oblasti ZZRN obavljaju inspektori rada u okviru Uprave za inspekcijske poslove.
“Aktuelno je zaposleno ukupno 43 inspektora. Od toga 32 pravnika i 11 inženjera iz oblasti tehnike i tehnologije”, dodao je Bulat.
On je istakao da su informacije iz oblasti ZZNR, tradicionalno, nedovoljno zastupljene u društvu.
“U Crnoj Gori se ova pojava može povezati sa relativnim nedostatkom nastave iz ove oblasti na svim nivoima školovanja, te posljedično postoji manjak zainteresovanosti za informacije iz ove oblasti”, rekao je Bulat.
On je napomenuo da je informisanje i savjetovanje iz oblasti ZZNR zadatak Direktorata za rad i zapošljavanje– Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu, dok se najviše informacija o toj oblasti može se naći na internet stranici Udruženja zaštite na radu Crne Gore (www.uznr.me).
“Trenutno u Crnoj Gori posluje 43 ovlašćene organizacije za poslove zaštite i zdravlja na radu”, dodao je Bulat.
On je istakao da je donošenjem savremenih propisa iz oblasti ZZRN u Crnoj Gori došlo do osnivanja značajnog broja organizacija koje pružaju usluge ispitivanja uslova radne sredine, kojih trenutno ima 15.
Bulat je naveo da prema raspoloživim podacima ne postoji posebna edukacija iz oblasti ZZNR na nivou osnovnih i srednjih škola.
“Slična situacija je i sa visokoškolskim obrazovanjem, u kome ne postoje specifični program koji bi vodili sticanju znanja i zvanja iz oblasti ZZNR, a najveći broj stručnjaka ZZNR edukovan je u regionalnim univerzitetskim centrima”, rekao je Bulat.
On je kazao da je dobro riješene edukacija zaposlenih za bezbjedan rad.
“Poslodavac ima vrlo jasne obaveze iz ove oblasti i definisane okolnosti pod kojima mora da spovede edukaciju zapsolenih za zaštitu i zdravlje na radu”, naveo je Bulat.
On je kazao da medicina rada “malo zalutala” i veliki dio ljekara je prešao u izabrane ljekare.
Bulat je kazao da svega ima 12 ljekara koji se bave medicinom rada, a mnogi od njih imaju podijeljeno radno vrijeme.
On je rekao da je djelokrug rada specijalista medicine rada u Crnoj Gori prilično sužen u odnosu na njihove kolege u EU.
“Naime, u Crnoj Gori, ljekar medicine rada gotovo da ne posjećuje radno mjesto. Sem pregleda zaposlenih, drugi aspekti preventivne djelatnosti su zanemareni”, rekao je Bulat.
On je dodao i da planirano osnivanje Zavoda za medicinu rada kasni tako da ne postoji stručno tijelo koje bi bilo nadležno da radi na unapređenju aktivnosti specijaliste medicine rada, definisanju modernih pravilnika koji bi unaprijedili rad specijaliste medicine rada u Crnoj Gori.
Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Bozović je istakla da, u okviru tekućeg pregovaračkog procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU), za Poglavlje 19, koje podrazumijeva pitanje Socijalne politike i zapošljavanja, a u čiji dio je i oblast zaštite i zdravlja na radu, Vlada ima obavezu usaglašavanja sa pravnom tekovinom u ovoj oblasti, kao i efikasnu implementaciju iste.
“Tekovina EU za oblast zaštite i zdravlja na radu velikim dijelom sastoji se od konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR), koje se odnose na zaštitu i zdravlje na radu i nadležne inspekcijske službe”, kazala je Lipovina Bozović.
Ona je dodala da je Ustavom zagarantovano pravo zaštite i zdravlja na radu, što je povezano sa velikim brojem privrednih aktivnosti pa se regulativa iz ove oblasti implementira kroz veliki broj zakona i pravilnika, u nadležnosti Ministarstva ekonomskog razvoja I Ministarstva zdravlja.
Prema njenim riječima, kreiranje Nacionalnog profila, kao prvog dokumenta ove vrste ikad nastalog u Crnoj Gori, je neprocjenjivo važna osnova za rješavanje mnogih do sad otvorenih pitanja u oblasti rada, zapošljavanja i socijalne politike.
Ona je ukazala da je, imajući u vidu da je zaštita i zdravlje na radu multicisciplinarna oblast, Nacionalni profil predstavlja vrijedan i sveobuhvatan izvor informacija za kreatore politika, državne službenike, sve kategorije zaposlenih i poslodavaca, ali i drugih lica koja su po bilo kom osnovu angažovana u radnom procesu.
“Ministarstvo će sa MOR-om u narednom periodu, shodno nadležnostima iz svojih oblasti, poseban fokus staviti na monitoring u sistemu zaštite i zdravlja na radu, sa posebnim osvrtom na kvalitet rada ovlašćenih organizacija kroz usluge koje pružaju poslodavcima na tržištu rada Crne Gore”, zaključila je Lipovina Bozović.
Nacionalni koordinator MOR-a Nina Krgović kazala je da je program dostojanstvenog rada za Crnu Goru, kao glavni planski dokument MOR-a za jednu zemlju, za period 2019–2021, potpisan 8.marta 2019.
“Program u jednom od tri prioriteta poziva na usklađivanje nacionalnih, pravnih i institucionalnih okvira s Međunarodnim standardima rada i pravnim tekovinama EU”, rekla je Krgović.
Prema njenim riječima, Nacionalni profil zaštite i zdravlja na radu na putu nastanka uživao je tripartitnu podršku partnera MOR-a koji su zajedničkim naporima pomogli da se jasno i precizno definišu prioritetna pitanja na kojima će se graditi Nacionalni program zaštite na radu, odnosno razvijati strateški nacionalni akcioni planovi.
