Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Visok javni dug, koji će se do kraja godine približiti cifri od četiri milijarde EUR, je ono što u ekonomskoj sferi na prvom mjestu ostavlja bivša vlast u naslijeđe novoj, ocijenio je član Glavnog odbora URA-e, Eldin Dobardžić.
„Ukoliko uzmemo u obzir i da će pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini biti, prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), veći od devet odsto, shodno ogromnom padu u turističkoj sezoni, do 90 odsto, taj javni dug može doći i do nevjerovatnih 100 odsto BDP-a. Za servisiranje tekućih budžetskih izdvajanja već nedostaju ozbiljna novčana sredstva“, naveo je Dobardžić u saopštenju.
On je podsjetio da je odlazeći ministar u junu najavio da državi već tada nedostaje skoro 900 miliona EUR.
„S obzirom na to da su oni tada računali na nivo turističke sezone od 40 odsto, a da je zbog katastrofalnog upravljanja turizmom u periodu korona krize i zatvaranjem granica za tradicionalne goste, ostvareni nivo između deset odsto i 20 odsto nedostajuća sredstva će se povećati daleko iznad milijarde EUR“, rekao je Dobardžić.
On je kazao da državu, po ugovoru za auto-put koji nije završen u narednoj godini, očekuje početak isplate glavnice kredita, odnosno prve rate u iznosu oko 63 miliona EUR, uz konstataciju da ni do danas Ministarstvo finansija nije ugovorilo hedžing (zaštitu) od valutnog rizika promjene kursa s obzirom da je kredit uzet u dolarima.
Dobardžić je ukazao i da je Crna Gora, nažalost, država koja ima i najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih deset godina.
„Ovo sve napominjem iz razloga da građani ne mogu očekivati da se ovi i ovakvi problemi riješe odmah, ali da se sada prvi put nakon 30 godina stvaraju uslovi da se krene u njihovo ubrzano rješavanje i početak procesa ekonomskog ozdravljenja. Za početak treba tražiti neke mogućnosti i prostore u refinansiranju postojećih ugovorenih finansijkih aranžmana koji su nepovoljni po javne finansije države“, naveo je Dobardžić.
On smatra da je u narednom periodu neophodno vrlo oprezno i sistematski obaviti pravedniju distribuciju javnih prihoda kao i uvođenje progresivne stope oporezivanja što bi značilo prelazak sa jedinstvene na diferencijalnu stopu oporezivanja, a to je ujedno i praksa razvijenih zemalja Evropske unije (EU).
„To bi značilo i da se luksuz mora svakako plaćati više nego do sada. Smanjenje jaza između bogatih i siromašnih mora biti prioritetni zadatak nove vlade. Tu smo nažalost do sada imali jednosmeran put, koji se ogledao u povećanju bogatstva već bogatih“, ocijenio je Dobardžić.
On je naveo da će zakon o porijeklu imovine, kao jedan od najvažnijih sistemskih zakona koji se očekuje da će nova skupštinska većina usvojiti, takođe obezbjediti priliv novčanih sredstava u državnu kasu.
„Siguran sam da se određene uštede mogu napraviti i na račun smanjenja nerealno visokih zarada posebno u javnim preduzećima koji su uz to i gubitaši, pravljenje sistema platnih razreda na nivo da na primjer čistačica u nekom javnom preduzeću ne može imati veća primanja od inžinjera koji radi na održavanju sistema, takođe bi doveo do značajnih ušteda u budžetu, a povećao bi i efikasnost javne uprave i administracije“, smatra Dobardžić.
On je kazao i da bi raskidanje brojnih štetnih privatizacionih i koncesionih ugovora takođe bio jedan od načina da se saniraju štete po budžet države.
“Prostor za uštede postoji i u javnim nabavkama gdje se nažalost odlivao najvećim dijelom nesrazmjerno veliki novac građana države. Ubrzanje puta ka punopravnom članstvu u EU omogućilo bi nam korišćenje brojnih predpristupnih fondova. Ugovoranje najpovoljnijih kreditnih aranžmana kao i pregovori oko otpisivanja određenih pređašnjih naslijeđenih dugova značajano bi popravio loše stanje naše državne kase“, naveo je Dobardžić.
On je kazao da je ubijeđen i da će nakon formiranja nove izvršne vlasti EU prepoznati momenat za adekvatnu i konkretnu pomoć kako bi se dugoročno prevazišli akumulirani problemi iz višedecenijskog lošeg upravljanja javnim finansijama.
„Najveći izazov jeste raskid sa principom vođenja ‘kumovske ekonomije’ koji je duboko etabliran u postojeći ekonomski sistem. Raskid sa takvim sistemom moguć je uz donošenje niza novih sistemskih zakona iz oblasti ekonomije, kao što su zakon o korupciji, privatizaciji, koncesijama, kao i već pomenuti zakon o porijeklu imovine”, saopštio je Dobardžić.
Prema njegovim riječima, depolitizacija ključnih institucija i jačanje njihove nezavisnosti uz dovođenje najkompetentnijih stručnjaka ključ su održivog ekonomskog razvoja i kreiranja najzdravijeg poslovnog ambijenta.
“Mislim da će u samom početku tu biti najviše otpora zbog ukorijenjene loše prakse. Optimista sam po pitanju da to ipak neće trajati dugo jer je naša država mali sistem i vrlo brzo će prihvatiti sva pravedna i rješenja koja će biti jednaka i ravnopravna za sve aktere privrednog života“, smatra Dobardžić.
On je ocijenio da će veliki izazov biti i razbijanje određenih monopola u poslovanju koji su značajno ojačali u prethodnom periodu.
„To će biti prilično zahtjevan problem, ali ćemo mi kao država koja želi da postane punopravna članica EU taj problem morati i sistemski da riješimo ne samo kroz modifikaciju postojećeg Zakona o monopolima nego prvenstveno kroz njegovu primjenu, prateći praksu najrazvijenijih država. Kada postojeći monopoli oslabe možemo računati i na priliv ozibljnih investicija što u konačnici nosi višestruku korist kako za građane kroz jačanje konkurentnosti tako i kroz otvaranje novih prijeko potrebnih radnih mjesta, što će uticati i na značajno stabilnije javne finansije“, dodao je Dobardžić.
On smatra i da će sve to dati više prostora za ulaganje u primarne infrastrukturne projekte, odnosno opremanje industrijskih zona, izgradnju brzih saobraćajnica i rekonstrukciju aerodroma.
„Vraćanje povjerenja investitora takođe je jedan od ključnih zadataka nove vlade gdje bi se omogućio značajan priliv stranih direktnih investicija (SDI), a to prvenstveno zavisi od jačanja institucija i svih ostalih sistemskih zakona koji to omogućavaju. Profesionalizacija menadžmenta javnih preduzeća još jedan je uslov njihovog postavljanja na zdrave osnove, jer smo do sada imala kadrovska rješenja koja su uglavnom proizvodila gubitke, a koji su pokrivali iz budžeta“, rekao je Dobardžić.
On smatra i da je ova kriza pokazala da je odlazeća vlast napravila, pored rasipnički i privatno loše upravljane ekonomije, to što se isključivo vezala za rast ekonomije kroz turizam od svega dva-tri mjeseca što se sada pokazalo kao katastrofalnim.
„Moramo jačati i industriju u onoj mjeri u kojoj nam dopuštaju naši kapaciteti, odnosno radna snaga i resursi, kao i smanjiti uticaj stranog vlasništva nad imovinom u Crnoj Gori, koja je sada skoro 40 odsto. U prethodnom višedecenijskom periodu imali smo totalni pad industrijske proizvodnje, a na račun jačanja uvozničkog lobija što se odmah mora mijenjati jer je šteta od takvog koncepta bila višestruka za građane i državu, a korist od toga su imali samo pojedinci“, kazao je Dobardžić.
On je naveo i da bi Centralna banka (CBCG), kao kreator monetarne politike države, pod novim rukovodstvom morala zauzeti proaktivniju ulogu nego što je bio slučaj do sada.
„Tu prvenstveno mislim na donošenje niza pozitivnih propisa koji će osloboditi višak likvidnosti bankarskog sektora, koji je veći od milijardu EUR, i usmjeriti ga prijeko potrebnoj privredi, kao i pronalaženju najboljeg i održivog modaliteta pomoći građanima u otplaćivanju kredita u periodu smanjene ekonomske aktivnosti. Prostor za tako nešto postoji i u smanjenju obavezne rezerve banaka“, rekao je Dobardžić.
On je kazao i da će uz sve suštinske promjene koje se očekuju u narednom periodu zadatak kreiranja održive ekonomije svakako biti olakšan.
„Građani su uradili istorijsku stvar na skoro završenim izborima. Sada je na svima pojedinačno da daju sopstveni i lični doprinos da naša država istinski krene u ekonomski oporovak i da postane zemlja jednakih šansi za sve“, zaključio je Dobardžić.
