Podgorica, (MINA) – Vlada posvećeno radi na tužilačkim zakonima i vrlo brzo će izaći sa predlogom onoga što je nesporno u ovom trenutku, a to je zakon o Tužilačkom savjetu, kazao je premijer Zdravko Krivokapić.
On je, na konferenciji Vlade, rekao da je karakteristika rada Skupštine i Vlade da su to dva odvojena dijela vlasti, i da je problem ovog puta iskazan kroz jasan element usvajanja tužilačkih zakona.
“Ako je to mjera, onda se zna da Vlada posvećeno radi na tom problemu, i vrlo brzo će izaći sa predlogom onoga što je nesporno u ovom trenutku, a to je zakon o Tužilačkom savjetu”, kazao je Krivokapić.
On je naveo da je to dobra mjera “početnog otopljavanja odnosa u funkcionisanju Skupštine”.
“Što se tiče drugog dijela, zakona koji je postao sporan, mislim da na njemu treba raditi malo duže za razliku od ovog koji se tiče Tužilačkog savjeta, i da kroz promjenu Tužilačkog savjeta dođemo do promjene u Tužilaštvu”, rekao je Krivokapić.
Kako je kazao, niko ne spori da Crnoj Gori treba drugačiji pristup u radu Tužilaštva.
“Ispada da je sporan jedan čovjek, a ne sistem. Zbog toga ćemo maksimalne napore uložiti u pregovore sa šefovima poslaničkih klubova da dođemo do najprihvatljivijeg rešenja. Zakon je nasušna potreba Crne Gore i zajednička obaveza Vlade i Skupštine”, rekao je Krivokapić.
On je kazao da svaki politički subjekat ima svoj pogled.
“Moramo da se promijenimo da bi Crna Gora bila drugačija i kvalitetnija. Vrijeme promjena je najteže i najduže traje, ali ako danas ne krenemo, nećemo stići do cilja koji svi želimo”, poručio je Krivokapić.
On je rekao da je Vlada na sinoćnoj sjednici usvojila dva ključna dokumenta koja su u direktnoj korelaciji sa budžetom, a to su Program rada Vlade za 2021. godinu i Program pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) do 2023. godine.
Kako je kazao, Program rada Vlade rađen je po sasvim drugačijoj metodologiji u odnosu na dosadašnje programe.
“U potpunosti je ispoštovan ekspoze, definisali smo pet prioritetnih oblasti koje sažimaju temelje i stubove kvaliteta državne uprave Crne Gore, a šesta je u direktnoj korelaciji sa nastojanjem da Crna Gora bude sljedeća članica EU”, naveo je Krivokapić.
On je kazao da žele da, kroz prioritetne oblasti, pojedinačna ministarstva iskazuju svoje zahtjeve, potrebe i obaveze.
Prema njegovim riječima, Program ima dva elementa koji se razlikuju od prethodnih programa.
“Jedan je ciljni dio, kako bi se iskazali svi ciljevi i pratila realizacija, a drugi je transparentnost. Prilikom izrade Programa pokušali smo da budemo maksimalmo transparentni i da uvažimo sve zahtjeve zainteresovanih strana. Dobili smo 361 predlog, svaki je pojedničano analiziran”, naveo je Krivokapić.
On je kazao da je prva ključna oblast vladavina prava i društvo jednakih šansi.
“Vlada želi da se posveti ključnom elementu koji je problematičan, a ima korelaciju sa svim prethodnim izvještajima Evropske komisije, a odnosi se na poglavlja 23 i 24. Cilj je da uključimo sve one grupe koje do sada nijesu na pravi način afirmisane u proces odnosa Vlade prema pojedinačnim rizičnim i specifičnim grupama”, rekao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, druga oblast su zdrave finansije i ekonomski razvoj.
“Vlada je krenula putem da ozdravi finansije i poboljša ekonomski razvoj koji je do sada najvećim dijelom bio oslonjen na turizam”, naveo je Krivokapić.
Treća oblast, kako je kazao, je zdravlje i zdrava životna sredina.
“Najveći dio problema današnjeg društva leži u tome što se mnoge bolesti javljaju zbog nezdrave životne sredine, pandemije kovida i nezdrave ishrane jednog dijela stanovništva. To utiče na mnoge bolesti koje postaju dominantne. Želimo da kroz zdravu životnu sredinu vratimo Crnoj Gori status ekološke države”, rekao je Krivokapić.
On je kazao da je četvrta oblast obrazovanje i društvo znanja, iskazano kroz potrebu za kreativnošću.
Peta prioritetna oblast je, kako je naveo, digitalna transformacija, kroz povećanje digitalne pismenosti, što je u korelaciji sa privredom i konkurencijom.
“Šesta oblast je Crna Gora kao buduća članica EU, a mi mislimo prva sljedeća. Zbog toga smo napravili Program pridruživanja do 2023. godine, a onaj dio programa koji se realizuje u ovoj godini direktno uključili u Program rada Vlade za ovu godinu”, rekao je Krivokapić.
Upitan da prokomentariše izjavu ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ratka Mitrovića, da će debata o izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata početi tek u drugoj polovini godine, on je kazao da je to najteži zakon koji jedna država donosi.
“Bila je formirana Radna grupa koja je imala preko 50 članova, radila je intenzivno do kraja prošle godine, i nije uspjela da finalizuje ono što je nasušna potreba svih nas. Ako u prostoru napravite grešku, to se teško ispravlja”, naveo je Krivokapić.
On je kazao da je Mitrović s pravom ukazivao na tu problematiku i rekao da je nemoguće prije drugog kvartala napraviti dobar Zakon o prostornom planiranju.
“Biće uključeni brojni eksperti. Mi smo već napravili zahtjev da određene države koje žele da pomognu ekspertski budu uključene. Vjerovatno će tek u četvrtom kvartalu biti moguće da Zakon bude usvojen u Skupštini”, rekao je Krivokapić.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da je ambicija Vlade da budu produktivni i da dsitrbucija pravde bude bolja nego u prethodnom periodu.
“Pritortet svih prioriteta je vladavina prava. Ona nije samo direktno vezana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, već ravnomjerniju distribuciju dobara prema svim gradovima. Želimo veću integraciju Crne Gore, što će voditi ka većem pomirenju. Ukupna integracija i svođenje svega na jednu cjelinu je od presudnog značaja”, rekao je Abazović.
Kako je kazao, u dokumentu o Pristupanju Crne Gore EU pobrojana su sva zakonska rešenja koja treba da se usvoje u naredne dvije godine.
“Ukoliko u dvije godine uspijemo da postignemo željeni cilj, ostaće još jedan element da budemo spremni za članstvo, a to je da pojačamo ljudske resurse, koji su najveći problem Crne Gore”, rekao je Abazović.
Prema njegovim riječima, prioritet je i zaštita životne sredine.
“Želimo da brendiramo Crnu Goru kao ekološku državu, to je dugoročni cilj ove države i mi želimo da postavimo temelj tome. Opredjeljenje je da Vlada u ovoj godini zauzme aktivnu zelenu agendu”, kazao je Abazović.
On je poručio da će sve aktivnosti Vlade u naredna dva mjeseca biti posvećene spašavanju turističke sezone.
Abazović je pozvao sve građane i medijske poslenike da učine sve da se epidemijska situacija u Crnoj Gori stabilizuje.
“Mi ćemo početi javno da se vakcinišemo u cilju promocije masovne vakcinacije. To je važan element za spašavanje turističke sezone, a prije svega ljudskih života. Pozivam medijske poslenike da doprinesu, ali da u tome aktivno učestvuju i građani”, zaključio je Abazović.
