Podgorica, (MINA) – Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović podnio je u četvrtak Upravnom sudu tužbu protiv Vlade, zbog nedavnog imenovanja Aleksandra Radovića za vršioca dužnosti (v.d.) šefa policije.
Šaranović u tužbi u koju su Vijesti imale uvid tvrdi da je izvršna vlast, pošto je odbila njegov predlog da na čelo policije dođe Lazar Šćepanović, nezakonito ovlastila premijera Milojka Spajića da predloži novog kandidata, da je on protivpravno predložio Radovića i da je zbog toga taj policijski funkcioner nezakonito izabran na poziciju.
On traži od suda poništenje rješenja o imenovanju Radovića, a kao razloge za to navodi pogrešnu primjenu materijalnog prava, povredu pravila postupka i pogrešno utvrđeno činjenično stanje.
Šaranović je ocijenio da rješenje o imenovanju v.d. direktora Uprave policije ne sadrži propis iz kog proizilazi na zakonu zasnovan osnov za njegovo donošenje.
On je kazao da Vlada rješenje zasniva na zakonima o državnim službenicima i namještenicima i o unutrašnjim poslovima, kao i svom zaključku od 13. marta, kad je Radović imenovan.
Šaranović je u tužbi naveo da se odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima ne mogu primijeniti u ovom slučaju.
Njima je propisano da se u slučaju prestanka mandata starješini organa uprave, može odrediti v. d. do imenovanja, odnosno postavljenja u skladu sa zakonom, najduže do šest mjeseci. Piše da vršioca određuje organ nadležan za imenovanje.
Šaranović je naveo da se najprije odredbe ne mogu primijeniti zbog činjenice da Uprava policije nije samostalni organ uprave, već predstavlja organizacionu jedinicu u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), u skladu s odredbom Zakona o unutrašnjim poslovima.
„Nadalje, što je postupak i način određivanja v.d. direktora Uprave policije u potpunosti uređen odredbom člana 16 stav 4 Zakona o unutrašnjim poslovima”, dodao je Šaranović.
On je kazao da se rješenje o imenovanju Radovića ne može temeljiti ni na Zakonu o unutrašnjim poslovima, kojima je predviđeno da će Vlada, u slučaju prestanka mandata direktora Uprave policije prije isteka vremena na koje je postavljen, na predlog ministra odrediti za v.d. jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice policije.
Šaranović tvrdi da prilikom donošenja rješenja o Radoviću nije ispoštovan postupak propisan tom odredbom.
“A to iz sljedećih razloga – Vlada, 3. marta, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, donijela je rješenje o razrješenju Zorana Brđanina dužnosti direktora Uprave policije, prije isteka vremena na koje je postavljen, zaključno sa danom 12. martom”, piše u tužbi.
Šaranović je podsjetio da ga je Vlada, istog dana kad je razriješila Brđanina, zadužila da sprovede javni poziv od 4. do 10. marta radi izbora v.d. direktora, i da joj 12. marta dostavi izvještaj o sprovedenom oglasu i spisak svih prijavljenih da bi izvršna vlast, na njegov predlog, birala privremenog šefa policije.
On je naveo da je raspisao poziv, dostavio Vladi 12. marta izvještaj “o sprovedenoj analizi (poligrafsko testiranje prim. aut) prijavljenih zainteresovanih lica… s prilozima, koji je označen stepenom tajnosti ‘interno’”, kao i spisak prijavljenih.
Dostavio je, kako je dodao, i predlog s obrazloženjem da se za v.d. odredi Šćepanović.
Šaranović je naveo da je u propratnom aktu predloga stajala napomena da Radović, Zoran Braunović, Milutin Vasiljević, Petar Šestović i Miloš Peković, koji su se takođe javili na oglas, nijesu kandidati.
Ministar tvrdi da se Vlada na sjednici održanoj istog dana upoznala s materijalima, a da je za treću tačku njenog dnevnog reda dostavljen samo predlog da Šćepanović bude v.d.
“Predlog na Vladi nije dobio potrebnu većinu, iako na detaljno obrazloženi pisani predlog tužioca primjedbu nije istakao nijedan član. Ovim činom iscrpljen je dnevni red 20. sjednice”, stoji u tužbi.
Međutim, Vlada je, kako je kazao Šaranović, nastavila da radi i donijela zaključak u kom je konstatovala da je on odbio da predloži jednog od preostalih kandidata. Potom je ovlastila Spajića da predloži nekog od njih.
Šaranović tvrdi da je to protivzakonito, jer je aktom o unutrašnjim poslovima propisano da privremenog šefa policije predlaže ministar.
On je naveo da se zaključkom ne može suspendovati zakonom utvrđeno pravo ministra, niti da se na premijera može prenijeti ovlašćenje koje zakon daje ministru.
Šaranović je kazao da Vlada nema ovlašćenje, zakonom i Ustavom propisano, da u slučaju da predlog ministra za određivanje v.d. ne dobije potrebnu većinu, svojim aktom za ovlašćenog predlagača odredi predsjednika Vlade.
„Kod takvog stanja stvari, Vladina konstatacija da je ministar odbio da predloži jednog od preostalih kandidata, nije mogla predstavljati ni pravni, ni činjenični osnov za davanje tog nezakonitog ovlašćenja”, naveo je Šaranović.
On je dodao da nakon neprihvatanja njegovog predloga, novi nije mogao biti podnesen, jer je dnevni red sjednice bio iscrpljen.
U tužbi piše da predlog o imenovanju Radovića nije podnesen u pisanoj formi, da nije sadržao obrazloženje, da nije razmatran na Komisiji za kadrovska i administrativna pitanja, kao i da je kao “usmeni predlog” u svemu neusaglašen sa Poslovnikom Vlade i Zakonom o unutrašnjim poslovima.
Šaranović tvrdi i da rješenje o imenovanju Radovića ne sadrži ni obrazloženje, “kao bitan element upravnog akta”, i da je stoga Vlada počinila i povredu pravila upravnog postupka.
Iako dio pravnika tvrdi da Šaranović nema zakonsko ovlašćenje za tužbu, već da to može učiniti neki od kandidata koji nijesu izabrani, ministar navodi da njegova aktivna legitimacija proističe iz Zakona o upravnom sporu – člana 10 stav 1.
U njemu piše da je tužilac u upravnom sporu fizičko ili pravno lice, koje smatra da mu je upravnim aktom ili drugom upravnom aktivnošću povrijeđeno neko pravo ili pravni interes.
“Donesenim rješenjem uskraćeno je pravo i na zakonu zasnovan pravni interes tužioca da određivanje v.d. direktora Uprave policije bude izvršeno na zakonit način. Ovo posebno i iz razloga što je Uprava policije jedna od organizacionih jedinica MUP-a, gdje direktor policije odgovara za svoj rad ministru”, piše u tužbi.
Šaranović je naveo da nije sporno da je on stranka u upravnom postupku, jer je postupak za šefa policije vođen po njegovom predlogu, “a dobijeno svojstvo stranke u upravnom postupku, shodno već uspostavljenoj sudskoj praksi, ne može se izgubiti u upravnom sporu”.
“Ne može biti sporno da je tužena, kao donosilac osporenog akta, počinila povredu pravila procedure, kojom su povrijeđena zakonom utvrđena prava tužioca, što tužiocu daje legitimitet da doneseni akt osporava“, piše u tužbi.
Navodi se da se mora imati u vidu i odredba Ustava kojom je propisano da konačni pojedinačni pravni akti uživaju sudsku zaštitu.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
