Podgorica, (MINA) – Prilikom usvajanja zakona o Vladi važno je razmotriti sve sugestije koje je dala Venecijanska komisija (VK), poručio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Momo Koprivica, dodajući da je suština tog akta postizanje veće pravne sigurnosti.
On je, na okruglom stolu „Zakon o Vladi – otvorena pitanja“, koji je organizovalo Ministarstvo javne uprave (MJU) u saradnji sa Udruženjem pravnika (UPCG), kazao da će prihvatanjem i poštovanjem preporuka VK biti poslat signal spremnosti da se implementiraju demokratski i standardi vladavine prava.
Zakon o Vladi je, kako je rekao Koprivica, veoma važan, reformski zakon.
“Najveće vrijednosti koje se žele postići donošejem zakona o Vladi su pravna sigrnost i veći stepen transparentnosti rada Vlade“, naveo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, Zakon o Vladi će se susresti u izradi sa mnogim izazovima, stoga je neophodno da udovolji osnovnim principima pravnog sistema, a to su potpunost, određenost i koherentnost.
„Imajući u vidu te moguće izazove i neka uporedna iskustva, bilo kojim, a pogotovo ovim zakonom se ne može prepisivati niti dopisivati Ustav“, kazao je Koprivica.
Oba feonomena su, kako je dodao, svojevrsne povrede Ustava.
„Kada govorimo o dopisivanju Ustava, jasno je da se izlazi izvan okvira ustavnog ovlašćenja, i to je povreda Ustava. Tu se dešava rušenje volje ustavotvorca“, naveo je Koprivica.
Prepisivanje Ustava, kako je pojasnio, znači da jedna ista norma ima dvije pravne snage – ustavnu i zakonsku, i na taj način se izigrava volja ustavotvorca.
On je poručio da se, u vezi sa zakonom Vladi, moraju izbjeći i te rizici.
Prema riječima Koprivice, zakon ne može da nadomješta ono što nedostaje u političkoj kulturi.
„Neke stvari se, kada je u pitanju organizacija i funkcionisanje državne vlasti, rješavaju u zrelom demokratskom društvu skupom normi koje čine politčku kulturu“, naveo je Koprivica.
Kako je kazao, ne treba nikada zaboraviti da su norme koje se tiču organizacije vlasti zaštićene i pravnom, ali i političkom sankcijom.
„Za razliku od brojnih primjera iz uporednog prava, naš ustavotvorac nije eksplicitno propisao obavezu da se donese ovaj zakon“, rekao je Koprivica, dodajući da nije ni isključio tu mogućnost, već da postoji prostor.
On je istakao da je suština zakona o Vladi postizanje veće pravne sigurnosti, transparentnosti Vlade, ali i definisanje ograničenja vlasti.
„Vlast mora da stoji pod ograničenjima, to je bitno obilježje države vladavine prava“, kazao je Koprivica.
On je rekao da je, u sadržinskom smislu, jedan od najvećih izazova razgraničenje materije, koja bi, sa jedne strane, trebalo da bude uređena ovim zakonom, a sa druge, drugim propisima.
„U ime Vlade želim da naglasim da je prilikom usvajanja konačnog teksta zakona o Vladi važno da se razmotre svi komentari i sugestije koji su dati od VK i da, uz dijalog sa Komisijom, treba ići ka konačnom tekstu zakona o Vladi“, naveo je Koprivica.
On je kazao da je Evropska komisija u izvještaju za prošlu godinu u poglavljima 23 i 24 navela da je za Crnu Goru važno da ispuni obaveze prema Savjetu Evrope, posebno u dijelu borbe protiv korupcije.
Kako je rekao, prošle godine GRECO je usvojio izvještaj o petom krugu evaluacije za Crnu Goru i uputio joj 22 preporuke.
Te preporuke, kako je naveo Koprivica, odnose se na najviše izvršne funkcije, gdje je predviđeno utvrđivanje pravila koja zahtijevaju da se vrši provjera integriteta šefa i zamjenika šefa kabineta, premijera, državnih sekretara, specijalnih savjetnika premijera i potpredsjednika Vlade.
Predviđeno je, kako je dodao, da bude uspostavljen Etički kodeks namjijenjen osobama na najvišim izvršnim funkcijama, koji pokriva relevantna pitanja integriteta.
„Dva veoma važna pitanja u sadržini moraju biti rješavanje sukoba interesa i jačanje integriteta članova Vlade. To su dvije veoma važne sadržinske komponente i njima je bez sumnje i bilo kakve dileme mjesto u ovom zakonu“, istakao je Koprivica.
On je pozdravio otvorenost MJU za javne konsultacije i javnu raspravu, kao i snažnu reformsku volju da se upotpuni pravni sistem ovim zakonom, a što je, kako je ocijenio, izostajalo u nekom ranijem periodu.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da su poslovi izrade i usvajanja zakona permanentni cilj svakog demokratskog društva.
„Koliko je jasno da Crnoj Gori treba zakon o Vladi najbolje ilustruje vrijeme u posljednje četiri kalendarske godine, u kojima smo imali čak tri izvršne vlasti u tehničkim mandatima“, rekao je Dukaj.
On je poručio da potreba regulisanja tog pitanja nije samo ustavna obaveza Skupštine, već prije svega demokratska dužnost i društvena obaveza jedne generacije političara.
„Danas za to imamo i podršku međunarodnih partnera i razumijevanje najvažnijih adresa koje prate stanje demokratije i vladavine prava u našoj zemlji, poput VK, i naravno sve to u smislu dostizanja evropskih standarda koji su naš cilj, bez alternative“, naveo je Dukaj.
Prema njegovim riječima, MJU je krenulo u ovaj normativni poduhvat uviđajući da zakonom neuređena vlast ne treba ni onima koji je vrše, a građanima ponajmanje.
Istovremeno su, kako je kazao Dukaj, vidjeli da državi ona predstavlja više opterećenje nego mjeru dobrog upravljanja.
„Treba li više i dalje obrazlagati zašto nam je potreban zakon o Vladi“, piato je Dukaj.
On je istakao da je procedura pripreme Nacrta zakona do faze u kojoj se on trenutno nalazi bila potpuno transparentna, odgovorna, inkluzivna i demokratska.
„U radnu grupu uključili smo, pored predstavnika relevantnih institucija i predstavnike strukovnog udruženja, kakvo je UPCG i sve predstavnike civilnog sektora koji su ispunjavali uslove, a javili se na javni poziv“, kazao je Dukaj.
On je rekao da će, nakon današnje diskusije, potruditi se da uvaže sve sugestije i komentare, i da uz ranije date sugestije VK pripreme moderan i kvalitetan zakon o Vladi.
Predsjednik UPCG Branislav Radulović kazao je da je činjenica da rad i organizacija Vlade do sada nijesu bili na odgovarajući način zakonom uređeni, i da je to produkovalo probleme u pogledu određivanja nadležnosti, mandata, odgovornosti, strukture, unutrašnjeg funkcionisanja.
Kako je rekao, UPCG, ukupna akademska zajednica i civilno društvo duže vrijeme ukazuju na činjenicu da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema poseban zakon o vladi.
„Nakon izrade radnog teksta od radne grupe došlo je do izvjesnih intervencija, te intervencije koje su došle iz kabineta premijera, po tumačenju UPCG, a vidjeli smo kasnije i reakcijama VK, bile su lošija u odnosu na ono što je bio predlog akademske zajednice“, naveo je Radulović.
On je istakao da je dobro što ovaj zakon predstavlja pozitivan primjer inkluzivnog procesa.
Radulović je kazao da je rad na ovom sistemskom zakonu počeo 2021. godine.
U UPCG se, kako je rekao, nadaju da će u martu naredne godine predlog zakona o Vladi biti pred crnogorskim poslanicima.
Radulović je kazao da će UPCG, u domenu svoje moći, insistirati da se utvrdi struktura Vlade, jer je najveći problem u radu Vlade prvih 100 dana.
„Šta rade Vlade u prvih 100 dana? Uređuju organizaciju, donose sistematizaciju, bave se tehničkim stvarima, gubi se ogromno vrijeme“, naveo je Radulović.
Potrebno je, kako je kazao, definisati većinu za odlučivanje.
„U jednom trenutku nijesmo znali sa kojom većinom Vlada odlučuje, bilo je određeno Poslovnikom, a takve stvari moraju biti uređene. Tu su i telefonske sjednice Vlade“, naveo je Radulović.
UPCG, kako je kazao, skreće pažnju na član 60 zakona, koji se odnosi na stupanje na snagu.
Radulović je rekao da prva naredna Vlada mora biti organizovana u skladu sa ovim zakonom, a svi ostali instituti moraju se primjenjivati na ovu Vladu.
„U protivnom imaćemo političku proklamaciju“, dodao je Radulović.
Dekanka Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Aneta Spaić kazala je da je VK precizirala set normi koje je potrebno ponovo razmotriti.
„Iako je VK u svom mišljenju dala detaljnu preporuku koja se odnosi na broj i resornu strkturu ministarstava, čini se da je prelagač zakona zanemario neophodnost efikasnog utvrđivanja rodne komponente, što bi morao, shodno međunarodnoj i nacionalnoj regulativi“, rekla je Spaić.
Ona je navela da, rukovođena principom nediskriminacije, odgovornog vođenja javnih politika i rodne ravnopravnosti koju garantuje Ustav Crne Gore, predlaže da se u tekst zakona unesu izmjene i dopune, a prema predlogu Ministarstva ljudskih prava.
„Važno je da zakon o Vladi detaljno uredi ovu materiju, kako bismo se približili savremenim demokratskim državama u boljem pozicioniranju na mjestima odlučivanja“, dodala je Spaić.
Ona je podsjetila da aktuelna Vlada u svojim redovima ima četiri ministarke, odnosno oko 17 odsto.
Kako je dodala Spaić, Crna Gora, kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, preuzela je obavezu umanjenja rodnog disbalansa.
Ona je poručila da je potrebno uvođenje mehanizma kvota, jer se jedino primjenom tog instrumenta može obezbijediti adekvatno učešće žena u izvršnoj vlasti.
Spaić smatra da treba razmotriti predlog za kvotu od najmanje 40 odsto članica manje zastupljenog pola.
Enesa Hasanagić Katana iz MJU kazala je da će se donošenjem ovog zakona sistemski urediti sva pitanja značajna za funkcionisanje Vlade.
Kako je rekla, donošenjem zakona izvršiće se kodifikacija propisa iz oblasti državne uprave i smanjiti broj propisa koji uređuju određena međusobno povezana pitanja, što će olakšati rad samoj Vladi.
Hasanagić Katana je dodala da je zakonom posebno određen odnos između Skupštine i Vlade, predsjednika Crne Gore i Vlade.
„Ovim zakonom stvoren je noramtivni okvor za otklanjanje postojećih slabosti, u mjeri u kojoj to dozvoljava Ustav, a u cilju unapređenja rada javne uprave, efikasnije potrošnje i djelotvornije institucionalne koordinacije“, navela je Hasanagić Katana.
Nacrt zakona, kako je kazala, sastoji se od 60 članova, grupisanih u 15 poglavlja.
Hasanagić Katana je navela da je poglavljem 4 uređena organizacija Vlade i da Vlada može imati najviše 15 ministarstava.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
