Podgorica, (MINA) – Problemi u nezavisnosti sudstva, kršenja slobode izražavanja, korupcija u vladi, rodno nasilje i nasilje nad LBGTQ osobama su neki od osnovnih problema uočenih u Crnoj Gori, saopšteno je iz Stejt departmenta.
Kako prenosi Glas Amerike, iz Stejt departmenta su, u godišnjem izveštaju o stanju ljudskih prava u svijetu, naveli da su izborni procesi u Crnoj Gori, uprkos protestima opozicije, generalno slobodni i fer.
Oni su podsjetili da je misija ODIHR-a ocijenila da su parlamentarni izbori 2020. godine bili generalno transparentni i efikasni.
“Ali i da je tadašnja vladajuća partija imala nepropisnu prednost zloupotrebom državnih resursa i dominatnim medijskim prisustvom, što je podrilo kvalitet informacija dostupnih biračima”, kaže se u dokumentu.
Kako se dodaje, posmatrači su za predsjedničke izbore 2018. naveli da su bili mirni, sa manjim nepravilnostima koje nijesu uticale na ishod.
U izvještaju se ističe da je postojala sloboda formiranje i djelovanja političkih stranaka, ali da su vlade premijera Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, “nastavile prethodnu tradiciju upotrebe državne administracije i državnih kompanija za političko zapošljavanje”.
“Prema nevladinim organizacijama, politički lideri nastavili su da posmatraju zapošljavanje u državnim kompanijama i centralnim i lokalnim vladinim agencijama kao značajni resurs koji bi se mogao iskoristiti za buduće lokalne i nacionalne izbore”, kaže se u izvještaju.
Kako se dodaje, analitičari vjeruju da su se stranke nove vladajuće većine borile oko postavljanja svojih pristalica u tim organizacijama kako bi stekle strukturnu prednost nad opozicijom na budućim izborima.
Kao značajne probleme kada je riječ o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, Stejt department u svom izvještaju između ostalog navodi kredibilne izvještaje o mučenju za koje su odgovorni vladini agenti.
„Bilo je izvještaja u kojima se navodi da je policija mučila osumnjičene i da je bilo prebijanja u zatvorima i pritvornim centrima širom zemlje”, kaže se u dokumentu.
Navodi se da je Vlada krivično gonila neke policajce i zatvorske čuvare optužene za prekoračenje ovlašćenja, ali da su sudski procesi odlagani.
Iz Stejt departmenta su, pozivajući se na izvještaje nevladinih organizacija, naveli da je na dužnosti i dalje nekoliko policajaca za koje je utvrđeno da su odgovorni za kršenje pravila službe, uključujući slučajeve prekomjerne upotrebe sile.
“Nekažnjivost je i dalje problem, naročito među policajcima i zatvorskim zvaničnicima”, rekli su iz Stejt departmenta.
Oni su ocijenili da postoje ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa, kao i da vlada nije poštovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, pa da su neke nevladine i međunarodne organizacije i pravni eksperti istakli da su politički pritisak, korupcija i nepotizam uticali na tužioce i sudije.
„Proces imenovanja sudija i tužilaca i dalje je donekle ispolitizovan, iako je Ustavom i zakonima predviđeno da tužilački savjet bira tužioce, a sudski sudije. Stalna odlaganja u popunjavanju ključnih sudskih položaja, uključujući onih u Vrhovnom sudu, ometali su sudsku efikasnost“, naglašeno je u izvještaju.
Prema ocijeni Stejt departmenta, korupcija je i dalje značajan problem u Crnoj Gori.
Kako su podsjetili, bilo je brojnih izvještaja medija i nevladinih organizacija da su i prethodna i aktuelna vlada nastavile korupciju po starom šablonu.
Iz Stejt departmenta su naveli da je korupciju u praksi zapošljavanja zasnovanoj na ličnim odnosima ili političkoj pripadnosti, javnost smatrala endemskom u vladi i drugdje u javnom sektoru na lokalnom i nacionalnom nivou.
“Naročito u oblastima zdravstvene zaštite, visokog obrazovanja, u pravosuđu, carinama, političkim stranakama, policiji, oružanim snagama, urbanom planiranju i građevinarstvu“, istakli su iz Stejt departmenta.
Oni su ocijenili da slobodu izražavanja podriva rastući trend govora mrženje, verbalne prijetnje i vrijeđanje novinara i građanskih aktivista, kao i neriješeni napadi na novinare.
U medijima, kako je ocijenjeno, izražavan je niz različitih političkih i društvenih stavova, uključujući i kritike na račun vlade.
Iz Stejt departmenta su podsjetili da su medijski regulatori intervenisali nekoliko puta tokom prošle godine da bi suzbili reemitovanje programa nekih medija iz Srbije, kao i ruskih državnih medija.
Oni su naveli da nije bilo izvještaja da je vlada koristila nasilje protiv medija, ali da vladini zvaničnici jesu osuđivali medije koji su kritikovali vladu.
Ističe se i da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinosili atmosferi zastrašivanja medija, kao i da se novinari i dalje suočavaju sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući o korupciji i krijumčarenju.
Stejt department kao ozbiljne probleme kada je riječ o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori navodi i izostanak istraga i odgovornosti za rodno nasilje.
“Nasilje u porodici je i dalje trajan i ozbiljan problem u svim zajednicama koji vlada nije ozbiljno pokušala da riješi”, kaže se u dokumentu.
Stejt department se pozvao na izvještaje nevladinih organizacija, prema kojim su preživjeli porodičnog nasilja nastavili da se suočavaju sa poteškoćama kada je riječ o procesuiranju njihovih slučajeva u sudskom sistemu.
Time se, kako je ocijenjeno, promoviše atmosfera nekažnjivosti za one odgovorne za nasilje.
Iz Stejt departmenta su naveli i da je odgovor policije neadekvatan, kao i da policajci često savjetuju žene da oproste napadačima ili da ne nanesu štetu njihovim izgledima za zapošljavanje.
“Crnogorska vlada takođe nije efikasno primjenjivala zakone kojima se od nasilje štite pripadnici rasnih i etničkih manjina, a najranjivije žrtve diskriminacije su Romi, Ašakalije i Egipćani”, napominje se u izvještaju.
Dodaje se i da je diskriminacija i maltretiranje preovladavaju kada je riječ o pripadnicima LGBTQ zajednice, a da osobe sa invaliditetom nemaju jednaki pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, javnim zgradama, i saobraćaju kao ostali.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
